Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Visoka klasa: blic Nikon SB800 - test

[es] :: Digitalni fotoaparati :: Visoka klasa: blic Nikon SB800 - test

[ Pregleda: 3693 | Odgovora: 4 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Nebojsa Milanovic
Pančevo

SuperModerator
Član broj: 16
Poruke: 8357
*.3dnet.co.yu.



+1344 Profil

icon Visoka klasa: blic Nikon SB800 - test17.05.2006. u 11:34 - pre 218 meseci
Ljubiša Milivojević, član ES-a, poznatiji po svom nick-u, http://www.elitesecurity.org/korisnik/profil/ljm, predstavio je najjači Nikonov blic SB800, koji je stub njegove superiornosti pri radu sa blicevima



Cilj ovog teksta je pre svega da prikaže najjači aktuelni model Nikonovih fleševa i da pokuša da proveri njegove mogućnosti u realnim situacijama. S obzirom na veoma širok skup mogućnosti SB-800 kao i modela aparata koji su podržani, u ovom tekstu ćemo se baviti pre svega upotrebom ovog fleša sa poslednjom generacijom DSLR-ova koji podržavaju i-TTL i CLS (Creative Lighting System), kao i TTL modove koji se mogu koristiti na ovim aparatima.

Testovi su radjeni sa aparatom Nikon D70 i objektivom Nikkor AF 50/1.8D. Korišćen je RAW format, ali osim podešavanja White Balance-a na nekoliko snimaka i veličine fotografije, nikakva druga obrada nije rađena. Svi parametri koji kontrolišu kvalitet slike su bili postavljeni na podrazumevane vrednosti (Color Mode: Ia; Sharpening, Tone Comp, Saturation: Normal).

Nikon kao glavne osobine SB-800 navodi sledeće:

* Vodeći broj 38 na ISO 100, odnosno 53 na ISO 200, pri položaju zuma od 35mm. Kada se ovaj podatak upoređuje sa konkurentskim modelima treba voditi računa o položaju zuma, u tele položajima fleš ima znatno veći vodeći broj.
* Fleš ima ugrađen zum koji se prilagođava položaju zuma objektiva i to od 24mm do 105mm. Kada se koristi difuzor, ili ugrađeni širokougaoni adapter, zum se automatski postavlja da pokriva pozicije 14mm ili 17mm. Iz nekih razloga na DX telima se ne radi korekcija vidnog ugla, tako da se, ukoliko je potrebno još snage, pozicija zuma može ručno korigovati do faktora 1.5.
* Glava fleša se može vertikalno okretati od +90 do -7 stepeni i horizontalno od 180 stepeni ulevo do 90 stepeni udesno.
* Nikon Creative Lighting System ima napredne mogućnosti bežičnog rada.
* Pri korišćenju odbijene svetlosti fleša (bounce flash) kao i pri fotografisanju sa bliskih odstojanja može se koristiti ugrađeni širokougaoni adapter zajedno sa difuzorom da bi se dobile veoma meke fotografije, praktično bez senki.
* Postoji veliki broj parametara koje korisnik može da kontroliše.

SB-800 podržava sledeće načine rada:

* Sve TTL načine kontrole snage fleša koji je Nikon koristio od sredine osamdesetih godina do danas. Tako su podržani "običan" TTL, D-TTL, i-TTL, kao i odgovarajući modovi za balansirano dosvetljavanje (Balanced Fill-Flash).
* Auto modove: običan A i AA (Auto-Aperture) kod koga se podaci (ISO, kompenzacija ekspozicije, blenda i žižna dužina objektiva) prosleđuju iz tela u fleš koji određuje potrebnu snagu bljeska.
* Ručne modove: prioritet udaljenosti GN (fleš određuje snagu bljeska prema udaljenosti objekta koji se fotografiše), potpuno ručno podešavanje M (snaga se može podešavati od pune snage do 1/128 snage (-7ev) u koracima od 1/3ev), i strobo mod (RPT).
* Modove za bežično kontrolisanje više fleševa: Advanced Wireless Lighting i SU4.

Pored filmskih i digitalnih tela, SB-800 se može koristiti i na aparatima iz serije Coolpix 8xxx, ali su u ovom slučaju mogućnosti mnogo manje.
CLS i i-TTL

CLS (Nikon Creative Lighting System) je skup tehnologija koje je Nikon uveo prvi put na flešu SB-800 i telu D2H. Naravno ove tehnologije podržavaju i svi noviji fleševi i tela, uključujući i filmsko telo F6.

CLS obuhvata sledeće tehnologije:

* i-TTL mod
* Advanced Wireless Lighting
* Flash Value Lock
* Flash Color Information Communication - fleš kompatibilnim telima prosleđuje informaciju o temperaturi boje (zavisi od snage bljeska) da bi se mogao tačno da odredi balans belog
* Auto FP High-Speed Sync
* Wide-Area AF-Assist Illuminator

i-TTL je verovatno najznačajnija novost koju CLS donosi. Cilj koji su Nikonovi inženjeri želeli da postignu je da obezbede precizno merenje snage bljeska na digitalnim telima. Najveća promena u odnosu na ranije sisteme (TTL, Balanced Fill-Flash TTL, D-TTL) je u tome da se više ne koristi poseban sistem senzora za merenje svetla koje se odbija od prednje strane zavesica zatvarača, odnosno filma, već se koristi isti senzor kao i za merenje ambijentalnog svetla. Ovo ima nekoliko posledica:

* Snaga predbljeskova je morala zantno da se poveća.
* Sva merenja se obavljaju pre podizanja ogledala - posledica ovoga je i mogućnost da se realizuje Flash Value Lock funkcija.
* Standardni i-TTL i Balanced Fill-Flash i-TTL se realizuju na jako sličan način odnosno razlika je samo u algoritmima koji se koriste za računanje snage bljeska.

Osnovna oprema

Uz SB-800 stiže nekoliko veoma korisnih dodataka:
o Nosač za petu bateriju (SD-800) koja omogućava brže "punjenje" fleša.
o Podnožje za fleš (AS-19). Pored toga što je stabilan oslonac za fleš na ravnim površinama, ovo podnožje omogućava montiranje fleša na stative.
o Difuzor (SW-10H).
o Dva želatinska filtera (set SJ-800) za korekciju temperature svetla za snimanje pri flouroscentnom ambijentalnom svetlu i svetlu od sijalica sa užarenom niti.
o Meka futrola za fleš (SS-800).

Pored toga uz SB-800 stižu i dosta detaljan priručnik koji se pre svega bavi podešavanjima u velikom broju modova koje podržava ovaj fleš, tek uzgred dotičući njihovu primenu. Shodno tome priručnik, umesto uobičajenog naslova "User Manual", ima naslov "Instruction Manual". Ovaj nedostatak se donekle nadoknađuje knjižicom "A collection of example photos SB-800/SB-600" koja takodje stiže uz fleš i koja sadrži veći broj primera upotrebe fleša uz kraća objašnjenja.

Međutim, svaki novi korisnik jako brzo shvati da dobijena dokumentacija nije dovoljna da bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti fleša. Potrebno je odvojiti neko vremena za eksperimentisanje koje će se kasnije sigurno višestruko isplatiti. Na različitim fotografskim forumima može se pronaći dosta informacija o ovom flešu, ali se one moraju uzimati sa krajnjom rezervom.

Dodatna oprema

Za SB-800 postoji dosta dodatne opreme koju proizvodi Nikon, ali i neki nezavisni proizvođači. Ovde ćemo navesti ono što je po našem mišljenju najkorisnije, a što se kod nas može bez problema kupiti:
o SB-800 - sigurno najkorisniji dodatak uz SB-800 je drugi SB-800. Često se umesto ovog fleša kao drugi uzima SB-600, ali se to radi pre svega na tržištima na kojima je razlika izmedju cena ova dva fleša velika, što kod nas nije slučaj.
o Neki od TTL produžnih kablova (SC-17, SC-28, SC-29). Ovi kablovi vam verovatno neće trebati ako koristite samo jedan SB-800 na D70(s), ili ako koristite D200, u svim ostalim slučajevima ovo je praktično neophodan dodatak za udoban rad.
o Dodatni želatinski filteri (set SJ-1). Usled toplote, boje na filterima postepeno se razlažu tako da pakovanje sadrži 20 filtera u 8 modela. Uz četiri modela filtera za balansiranje svetla dati su i filteri u boji za specijalne efekte.

Princip rada standardnog i-TTL je jednostavan. Sistem podešava snagu bljeska fleša tako da objekat u prednjem planu bude pravilno eksponiran, osvetljenost pozadine (osvetljene ambijentalnim svetlom) se ne uzima u obzir. Balans između ambijentalnog svetla i svetla fleša je potpuno pod kontrolom korisnika. Najjednostavniji način da se ovo uradi je da se aparat prebaci u ručni mod (M) i da se blenda i ekspozicija postave tako da se postigne željena osvetljenost pozadine. Sistem će snagu fleša podesiti tako da objekat u prednjem planu bude pravilno eksponiran. Pri ovome kompenzacija snage fleša utiče isključivo na osvetljenost prednjeg plana, a kompenzacija ekspozicije na ukupnu osvetljenost scene. Treba napomenuti da na merenje svetla ne utiče pozicija fleša, nikakve kompenzacije nisu potrebne ako se koriste filteri, odbijeni snop ili udaljeni fleš.

Iako je Nikonov sistem kontrole fleša poznat po preciznosti, rezultati testa su iznenađujući. Iako su blenda i ekspozicija varirani u širokom opsegu vrednosti (preko 3ev) model u prednjem planu je na sve četiri fotografije precizno i što je još važnije veoma konzistentno osvetljen.

Može li standarni i-TTL da pogreši?

Jedan od najpoznatijih nezavisnih eksperata za Nikonove sisteme, Thom Hogan, ima običaj da tvrdi da je pozitivna kompenzacije fleševa nepotrebna, odnosno da je potreba da se radi ovakva kompenzacija, najverovatnije signal za nerazumevanje Nikonovg sistema za kontrolu fleševa.

Jednostavno rezultat koji smo dobili je donekle iznenađujući: sistem ne da nije bio zbunjen, već je postignuta neverovatna konzistentnost sa predhodnim nizom fotografija. Bez obzira na to što smo očekivali da će zbog bele košulje model biti donekle podeksponiran, to se nije desilo. SB-800 (zapravo D70) je fantastično odradio posao.

Osvetljavanje odbijenim snopom - Bounce Flash

Nikonov sistem merenje ne bi trebalo da zavisi od toga da li se objekat osvetljava direktnim ili odbijenim snopom svetlosti. Pri ovom treba voditi računa da kod osvetljavanja odbijenim snopom postoji veliki gubitak svetlosti, tipično od 2-3 ev, i to kad površina od koje se svetlost odbija nije previše udaljena. Generalno se preporučuje upotreba većih otvora blenda, mada sledeći primer pokazuje da SB-800 ima dovoljno snage da dobro osvetli model i u uslovima sa prve fotografije sa predhodne slike. Dakle ekpozicija je 1/60 sec, blenda f/9, odbijanje se vrši od belog plafona koji je udaljen od blica oko 1.5m:

Primećujemo da su senke znatno mekše i da svetlo dolazi odozgo, ali da u osvetljenosti nema razlike u odnosu na direktno osvetljenje.
Dosvetljavanje - i-TTL Balanced Fill-Flash

Pored upotrebe fleša kao glavnog svetla, česta je njegova upotreba i kao pomoćnog svetla (pri čemu je ambijentalno svetlo glavno) i to najčešće za rasvetljavanje senki. i-TTL Balanced Fill-Flash (oznaka TTL BL) je mod u kome sistem za upravljanje flešom dosvetljava scenu tako da se osvetljenost objekta automatski balansira sa osvetljenošću pozadine. Sledeći test ilustruje upotrebu ovog moda.

Upotreba standardnog TTL moda za dosvetljavanje

Thom Hogan je autor koji ima veliki uticaj među Nikonovim korisnicima. On smatra da TTL BL daje donekle nepredvidljive rezultate. Zbog toga propagira upotrebu standardnog TTL moda, pri čemu se ekpozicija i blenda odredjuju prema ambijentalnom svetlu, a snaga fleša kompenzuje za određen faktor. Iako on smatra da svako treba da odredi sam ovaj faktor prema svom ukusu, modelu i slično, on za portrete navodi orijentacionu vrednost od -1.7ev. Sledeća fotografija je radjena na ovaj način:

Mislimo da je u konkretnom slučaju automatski sistem bolje odradio balansiranje, mada ovo može biti stvar ukusa.

Jedna od pogodnosti koja je omogućena činjenicom da se kod i-TTL sistema celokupno merenje obavlja rano, pre podizanja ogledala, je mogućnost da se realizuje zaključavanje izmerene vrednosti snage fleša. Funkcija je realizovana tako da bude veoma jednostavna za korišćenje. Prvi pritisak na FV-Lock dugme (na aparatu) inicira predbljeskove i merenje potrebne snage fleša. Ovako izmerena snaga fleša se koristi sve dok se ponovo ne pritisne FV-Lock dugme. Pri ovome se pri okidanju više ne koriste predbljeskovi za merenje. Treba primetiti da jeftinija tela nemaju posebno FV-Lock dugme, vec da se ova funkcija može dodeliti AE-L/AF-L dugmetu, što u određenim slučajevima može praviti probleme (recimo kada je ovom dugmetu potrebno dodeliti i funkciju iniciranja autofokusa ili kada se želi istovremeno da se zaključaju i parametri ekspozicije).

Flash Value Lock se najčešće koristi u sledećim slučajevima:
1. Kada postoji mogućnost da snaga fleša ne bude precizno izmerena jer se objekat ne nalazi u centru kadra.
2. Kada je potrebno niz fotografija osvetliti istom snagom fleša, bez obzira na promenu svetlosnih uslova.
Velika svetla površina u centru

Prvo ćemo videti kako FV-Lock radi kada se u centru fotografije nalazi velika svetla površina. Sledeće tri fotografije su rađene u TTL BL režimu, sa prioritetom blende koja je bila postavljena na F/4.5. Treća fotografija je rađena uz korišćenje FV-locka - merenje je izvršeno sa modelom u centru, pa je rekadrirana tako da prozor ponovo bude u centru.

Primećujemo da je druga fotografija blago podeksponirana, a da je treća sasvim dobro eksponirana. Međutim, možemo reći da greška ni u drugom slučaju nije velika, svega oko -1/3ev. U ovakvim situacijama upotreba FV Lock funkcije je opravdana samo ukoliko je potrebno direktno iz aparata dobiti precizno eksponirane fotografije.

Advanced Wireless Lighting

Rad sa udaljenim fleševima je sa korisničke strane verovatno najznačajnija novost koju je doneo CLS. Ceo sistem je zamišljen tako da sa jedne strane bude jednostavan za upotrebu, a da se sa druge strane obezbedi maksimalna fleksibilnost i preciznost merenja.

Nikonov sistem za upravljanje udaljenim fleševima koristi nizove kratkih bljeskova za prenos informacija sa tela na udaljene fleševe. Fleš koji upravlja udaljenim fleševima mora da bude na telu ili da bude nekim od TTL kablova povezan sa telom i naziva se commander ukoliko služi samo za komunikaciju, odnosno master ukoliko pored komunikacije učestvuje i u osvetljavanju scene.

Udaljeni fleševi se mogu staviti u jednu od tri grupe (A, B, C). Sa commander/master-a može se upravljati fleševima iz svake grupe i to snagom i modom rada (TTL, Auto, Manual). Da bi se omogućio rad više fotografa na nekom prostoru, za komunikaciju se može izabrati jedan od četiri kanala.

U ovom trenutku ulogu commander/master mogu imati sledeći fleševi:
o Ugradjeni fleš fotoaparata D70(s) - samo commander, jedna grupa i jedan fiksan kanal.
o Ugradjeni fleš fotoaparata D200 - commander i master i do dve grupe.
o Komandna jedinica SU-800 - commander sa svim mogućnostima, specifičan po tome što za komunikaciju koristi infracrvenu svetlost.
o SB-800 - commander i master sa svim mogućnostima.

Rad sa udaljenim fleševima se u principu ne razlikuje od rada sa jednim blicem. Podržani su standardni TTL, Auto i Manual mod, dok TTL BL nije podržan. U TTL modu sistem radi na isti način kao sa jednim blicem:
o Ekspozicija i blenda osvetljenost ambijentalnim svetlom - pri čemu ovo više ne mora da znači da se radi o osvetljenju pozadine jer neki od udaljenih bliceva mogu da služe za osvetljavanje pozadine.
o Sistem određuje snagu bljeska da prednji plan bude pravilno osvetljen.
o Kompenzacija fleša (uvek se zadaje posebno za master i posebno za svaku grupu) se odnosi na osvetljenost delova scene koje osvetljavaju fleševi.
o Kompenzacija ekspozicije se odnosi na ukupnu osvetljenost scene (ambijentalno svetlo i fleševi).

Izveli smo dva testa. U prvom, commander je bio ugradjeni fleš D70, a u drugom je jedan SB-800 radio kao master, a drugi kao udaljeni fleš.
Regulacija snage više fleševa u istoj grupi

Već smo istakli da D70 podržava samo jednu grupu udaljenih fleševa. S obzirom na to da se kompenzacija snage može raditi samo istovremeno na svim fleševima u jednoj grupi, kada je to potrebno mora se pribeći drugim metodama da bi se modifikovao uticaj svakog pojedinačnog fleša. Najjednostavnije je to raditi promenom rastojanja fleševa od objekta koji se fotografiše.

U ovom testu proverili smo kako se promena pozicije zuma glave fleša može iskoristiti za promenu uticaja fleša na osvetljenost scene. Dva fleša su bila raspoređena simetrično sa obe strane aparata, tako da su objekat osvetljavali pod uglom od otprilike 45 stepeni. Ekspozicija je bila 1/125sec, blenda F/11 (ambijentalno svetlo je bilo zanemarljivo). Nikakva kompenzacija nije vršena.

Čini nam se da je ovo prvi test na kome je sistem "pogrešio". Iako se ne može reći da je druga fotografija preeksponirana, očekivali smo vecu konzistentnost u osvetljenju ove dve fotografije. S obzirom da se ovo kosilo sa iskustvom u korišćenju SB-800 potražili smo razlog za ovo. Čim smo fleš stavili na aparat stvar je postala jasna. Fleš je signalizirao da za ISO 200 i poziciju zuma 105mm, minimalna udaljenost iznosi 0.6m. Da bi se obezbedila korektna ekspozicija, u drugom slučaju, snaga nije mogla da bude dovoljno smanjena.

Variranje snage izmedju master i udaljenog fleša

Kada se koristi više fleševa, nema mnogo smisla testirati preciznost merenja svetla, jer osim u slučaju kada se ne koristi kompenzacija fleševa, sve je stvar iskustva i probe. U ovom testu probali smo da u jednoj relativno složenoj postavci sa dva fleša, pre svega proverimo koliko je jednostavno njihovo korišćenje.

Jednostavna scena je sa desne strane osvetljena velikim difuznim svetlom (veliki prozor). Postavili smo dva fleša sa leve strane, i to tako da je jedan pod uglom obasjavao prednju stranu (master), a drugi (grupa A) zadnju stranu scene. Master je sa telom bio povezan SC-28 TTL kablom. Sledeca tabela prikazuje parametre koji su korisćeni pri fotografisanju sledećih šest fotografija. Oznaka "--" znači da je fleš bio isključen, "0ev" da nije vršena kompenzacija fleša, a ostalo su vrednosti kompenzacije.

Prva fotografija je bila kontrolna (ni jedan fleš nije bio aktivan) i služila je da se stekne utisak o tome kako sistem za merenje osvetljenosti radi. Na naredne tri fotografije uključeni su fleševi (na drugoj i trećoj samo master, a na četvrtoj i fleš koji je osvetljavao scenu sa zadnje strane), ali nije rađena kompenzacija snage fleša. Primećujemo da je opšta osvetljenost ove tri fotografije praktično ista kao i na prvoj fotografiji. Još jednom se vidi preciznost sistema za merenje svetla.
Zahvaljujući tome što se sve radi sa jednog mesta (sa mastera) za podešavanje fleševa za svaku fotografiju je potrebno bukvalno par sekundi.Ono što je takođe bitno je da su komande krajnje logične i da se parametri prikazuju na veoma pregledan način.

Zaključak

Za razliku od zaključaka koji se najčešće sreću u ovakvim testovima i pregledima, gde se posebno daju pozitivne i negativne strane proizvoda koji se testira, mi ćemo navesti samo zamerke na SB-800, o svim ostalim stvarima o ovom flešu može se govoriti samo u superlativima. Znači naše zamerke su:
1. Veliki broj parametara se postavlja kroz korisnička podešavanja. Ovo ne bi bila neka zamerka da sistem menija nije nepregledan i neintuitivan. Posle određenog vemena, na ovakve menije se navikne, medjutim s obzirom da SB-800 raspolaže relativno velikim matričnim LCD displejom, ovo je moglo biti znatno bolje realizovano.
2. Dokumentacija bi trebalo da bude znatno potpunija. Smatramo da je glavni uzrok velikom broju grešaka koje se javljaju pri korišćenju SB-800 posledica nepotpune dokumentacije. Recimo, iako priručnik ima 125 strana upotreba TTL BL moda je objašnjena sledećim tekstom:
Automatic Balanced Fill-Flash: TTL BL Press the [mode] button to display TTL BL on the LCD panel, and Automatic Balanced Fill-Flash is performed. The flash output level is automatically adjusted for a well-balanced exposure of the main subject and background. (While performing Balanced Fill-Flash, no oappears with cameras in Groups III and IV.) • TTL BL indicates “i-TTL Automatic Balanced Fill-Flash” in the i-TTL mode.
3. Nepredvidljivo ponašanje fleša kada se istroše baterije.


Autor: Ljubiša Milivojević



[Ovu poruku je menjao Nebojsa Milanovic dana 11.10.2008. u 15:40 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Zarko Silic
A V I S opti-tuning two generations,
[email protected]
Temerin, Čenej,VOJVODINA

Član broj: 73724
Poruke: 10383
*.neobee.net.



+1269 Profil

icon Re: Visoka klasa: blic Nikon SB800 - test18.05.2006. u 11:36 - pre 218 meseci
Sistem 800 je jedan od najbolje uradjenih sistema za blic rasvetu na Svetu i bilo bi steta da prodje nezapazeno bez komentara, pogotovo ako se uzme u obzir da je test lepo uradjen a narocito dobro ilustrovan prakticnim primerima.
Marketing u Nikonu je dobro procenio trziste i u pravom momentu reagovao, a inzenjeri konstruisali sistem koji perfektno radi u rezimu dosvetljavanja pri dnevnoj svetlosti sto se pokazuje kao vrlo cesto koriscena opcija u poslednje vreme. Testu se mnogo toga ne moze dodati. Malo mi smeta sto se fotografije ne mogu postaviti u boljoj rezoluciji, bar 800x600 sa jpgom od oko 100 Kba, ali sta je tu je; valjda ce i to moci.
Ovaj sistem (master + 2 sleiva sa kisobranima tj. 3 blica SB800) izuzetno uspesno ume da zaneni i studijsku rasvetu (kabastu i neprakticnu za nosenje po terenu) i da, postavljanjem za vrlo kratko vreme, recimo u sali za vencavanje “stvori” studijske uslove sa adekvatnim rezultatima.
Jos jedna karakteristika 800 ke, koja je po meni bitna a nije spomenuta je da pored izuzetne snage ili inteziteta svetlosti koje moze da isporuci (brojka vodilja 38 na ISO100 i 35mm zize) je i vreme potrebno da se tolika energija isporuci (neko bi to nazvao brzina bljeska). Ta brzina je ispod vrednosti od 1/1000 sec te u simbiozi sa Nikonovim digitalcima koji poseduju ultra brze zatvarace sa sinhronizacijom od 1/500, postize impresivne rezultate cak i na suncanom danu.
Sta to prakticno znaci? Recimo, ako bismo zeleli isti efekat sa Canonom (sinhronizacija 1/250) na dnevnom svetlu, blic bi trebao biti dvostruko jaci tj imati brojku vodilju 53 na ISO100 i 35mm (sto povlaci za sobom mnogo stvari: od potrosnje baterija pa sve do gabarita).
Zbog svega toga je Nikon + SB 800, “savrsenstvo na 2 tocka”.



[Ovu poruku je menjao zarsilic dana 18.05.2006. u 14:30 GMT+1]
 
Odgovor na temu

ljm
Ljubisa Milivojevic
Beograd

Član broj: 40558
Poruke: 50
80.93.236.*



Profil

icon Re: Visoka klasa: blic Nikon SB800 - test18.05.2006. u 12:37 - pre 218 meseci
Hvala na komplementima za test!

Sto se tice koriscenja SB-800 kao studijske rasvete misljenja su podeljena, ali ipak preovladava ono da SB-800 ne moze da se meri sa studijskim sistemima. Dve su osnovne zamerke:

- variranje u temperaturi svetla

- lose svetlo za modelovanje

 
Odgovor na temu

SpinneR.sr
Topola, Šumadija

Član broj: 20262
Poruke: 202
*.rcub.bg.ac.yu.

Sajt: www.topola-online.com


+1 Profil

icon Re: Visoka klasa: blic Nikon SB800 - test19.05.2006. u 08:34 - pre 218 meseci
Ljubiša, svaka ti čast, preneo si utisak o SB 800 blicu na vrlo stručan način. Primeri i praktični saveti. Siguran sam da ovaj test mnogim korisnicima može da pomogne oko večne dileme "Koji blic za Nikon?"
 
Odgovor na temu

Abdee
Srdjan Abdijevic
Novi Sad

Član broj: 42836
Poruke: 1577
*.ADSL.neobee.net.

ICQ: 329875614


+1 Profil

icon Re: Visoka klasa: blic Nikon SB800 - test19.05.2006. u 08:38 - pre 218 meseci
Zar uopste postoji dilema "koji blic za Nikon"? (-:

Al' moraju da imaju i oni nesto dobro... (-:
 
Odgovor na temu

[es] :: Digitalni fotoaparati :: Visoka klasa: blic Nikon SB800 - test

[ Pregleda: 3693 | Odgovora: 4 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.