Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

[Case-study]: Kratka istorija Nobelove nagrade - Ko je bio Alfred Bernard Nobel - Nobelova oporuka

[es] :: Nauka :: [Case-study]: Kratka istorija Nobelove nagrade - Ko je bio Alfred Bernard Nobel - Nobelova oporuka

[ Pregleda: 9490 | Odgovora: 4 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworks.co.yu

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon [Case-study]: Kratka istorija Nobelove nagrade - Ko je bio Alfred Bernard Nobel - Nobelova oporuka07.11.2003. u 17:20 - pre 248 meseci
Nobelova nagrada je najvrednija godisnja nagrada, koja se dodeljuje svake godine pocevsi od 1901. (s izuzetkom ratnih godina 1940-1942) na dan Nobelove smrti, 10. decembra, pojedincima ili organizacijama, bez obzira na narodnost, koji su stekli najvise zasluga za covecanstvo otkricima u oblastima fizike, hemije, medicine ili fiziologije, stvaranja knjizevnog dela koje se osobito istice plemenitoscu ideje, kao i uspesnim zalaganjem na radu oko "sirenja bratstva medu narodima, smanjenja ili ukidanja stajacih vojski i osnivanja, odnosno povecanja broja mirovnih kongresa"(mir).

Nagrada se, prema oporuci, dodeljuje iz kamata na glavnicu. Visina nagrade jednaka je za svih pet kategorija, ali iznos nagrade nije svake godine isti jer zavisi od velicine fondova i njihove rentabilnosti (krece se otprilike do visine od oko 700.000 svedskih kruna).

Nagrada za knjizevnost smatra se velikim medjunarodnim priznanjem koje laureatu automatski pribavlja citaoce, a sama je po sebi dovoljna da pisca ucini milionerom.

Nagrade za mir dodeljuje komisija od pet clanova kojima mandat traje sest godina, a bira ih norveski Storting (delimicni izbori vrse se svake tri godine).

Dobitnike ostalih nagrada odredjuju posebne komisije Kraljevske svedske akademije nauka (za fiziku i hemiju), Karolinskog medicinskohirurskog instituta (za medicinu i fiziologiju), Svedske akademije (za knjizevnost). Komisijama pomazu u radu posebni Nobelovi instituti.

Pojedina nagrada moze se razdeliti, ali najvise medu tri dobitnika, a moze se uopste i ne dodeliti, ako neka komisija smatra da je niko nije zasluzio. Svaka se nagrada, medjutim, mora dodeliti barem jednom u pet godina.

Do sada su jedino Marija Kiri i Linus Poling primili po dve nagrade iz dva razlicita podrucja; dve nagrade iz istog podrucja dodeljene su zenevskom Medjunarodnom odboru Crvenog krsta.

Od 1937. do 1945. nacisticki rezim je zabranio Nemcima da prihvate Nobelove nagrade. Nova Nobelova nagrada ustanovljena je 1968. godine za najuspesnije radove i istrazivanja s podrucja ekonomskih nauka.

Ko je bio Nobel?

Alfred Bernard Nobel, svedski hemicar (rodjen 21. oktobra 1833, umro 10. decembra 1896) bio je sin vlasnika fabrike mina, gde je radio na usavrsavanju eksploziva.

Nakon prvih neuspesnih eksperimenata sa smesom nitroglicerina i baruta (tokom kojih su se uzastopno dogadjale teske nesrece, a u jednoj od njih zivot je izgubio i njegov mladji brat) slucajno 1867. otkriva da se glavna mana nitroglicerina, njegova prevelika osetljivost, moze u prilicnoj meri otkloniti dodavanjem zemlje. Tako dobijeni eksploziv nazvao je dinamit.

Nobel je 1875. prvi proizveo tzv. praskavi zelatin, a 1886. bezdimni barut belistit. Od veceg dela (31 milion svedskih kruna) velikog imetka, koji je stekao proizvodnjom eksploziva i eksploatacijom izvora nafte u Bakuu, Nobel je testamentom osnovao fondaciju za nagradivanje najznacajnijih naucnih i knjizevnih dostignuca.

Tekst Nobelove oporuke

Ja, potpisani Alfred Bernard Nobel, moram ovim, nakon podrobnog razmisljanja, izjaviti svoju poslednju volju u pogledu imovine koju cu moci da ostavim u casu svoje smrti. I to kako sledi: sve sto preostaje od moga vlasnistva i sto se moze realizovati da bude raspodeljeno na sledeci nacin. Kapital koji ce izvrsioci oporuke uloziti u pouzdane obveznice treba da stvori fond od kojeg kamate imaju svake godine biti raspodeljene onima koji su u protekloj godini iskazali najvecu uslugu covecanstvu.

Kamate valja razdeliti u pet jednakih delova koji ce biti doznaceni kako sledi:
- jedan deo dace se onome koji je postigao najvece otkrice na podrucju fizike;
- jedan onome koji je izvrsio najvece hemijsko otkrice odnosno usavrsavanje;
- jedan deo onome koji je postigao najznacajnije otkrice na podrucju fiziologije ili medicine;
- jedan onome cije je dostignuce na podrucju knjizevnosti bilo najizvrsnije u idealistickom smislu;
- jedan deo onome koji je najvise ili najbolje cinio za bratimljenje naroda i za ukidanje ili smanjenje stajacih oruzanih snaga kao i za podsticaj i razvitak mirovnih kongresa.

+ Nagrade za fiziku i hemiju dodeljivace Svedska akademija nauka;
+ one za fizioloska i medicinska dostignuca Karolinski institut u Stokholmu (Carolinianum);
+ one za istaknute domete na polju knjizevnosti Svedska akademija za knjizevnost. Nagrade za mir dodeljivace odbor od pet clanova koje bira norveski parlament (Storting).

Ova je oporuka odsada jedini vazeci dokument i ponistava sve moje prethodne oporucene odredbe pod pretpostavkom da se neka od njih pojavi nakon moje smrti. Konacno izjavljujem da je moja izricita zelja i volja da se nakon moje smrti otvore moje zile kucavice, a kada to bude ucinjeno i merodavni lekar ustanovi nedvosmisleno znakove da je zivot utrnuo, da moje telo bude spaljeno u takozvanoj krematorijumskoj peci.

Datirano: Pariz, 27.12.1885



2003

Pioniri kvantne fizike i magnetne rezonance dobili Nobelovu nagradu Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku podelice 1,3 miliona dolara STOKHOLM - U Svedskoj su proglasena jos tri laureata Nobelove nagrade.

Naucnici Aleksej Abrikosov, Vitalij Ginzburg i Entoni Legit dobili su ovogodisnju Nobelovu nagradu za fiziku. Oni su nagradjeni za pionirski rad na polju kvantne fizike u vezi sa superprovodljivoscu i superfluidnoscu, saopstila je svedska Kraljevska akademija nauka. Abrikosov (75) je ruski i americki drzavljanin, sada zivi u SAD, Ginzburg (87) je Rus i vodi teorijsku grupu na moskovskom Institutu za fiziku "P.N. Lebedev", a Leget (65) je drzavljanin Britanije i SAD, a radi kao profesor na Univerzitetu Ilinoj, prenele su svetske agencije. Njih trojica ce podeliti Nobelovu nagradu koja iznosi 10 miliona svedskih kruna (1,3 miliona dolara).

Prethodno su proglaseni i ovogodisnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu. Laureati su naucnici Pol Loterbur i Piter Mensfild, koji su svojim otkricima u vezi sa magnetnom rezonancom doprineli velikim probojima ove neinvazivne metode vazne za dijagnostiku, tretman i terapiju. Otkrica Loterbura i Mensfilda su bila presudna za razvoj moderne primene magnetne rezonance u medicini, narocito u istrazivanju oboljenja mozga i kicmene mozdine. Magnetna rezonanca je jedan od najmocnijih "alata" koji se u medicini koriste pre operativnih zahvata. Narocito bitnu primenu je magnetna rezonanca nasla pri dijagnostikovanju raznih oblika raka.

Dzon Maksvel Kutze, juznoafricki knjizevnik, dobio je Nobelovu nagradu za knjizevnost.

Nobel site link

 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case-study]: Kratka istorija Nobelove nagrade - Ko je bio Alfred Bernard Nobel - Nobelova opor24.03.2006. u 14:46 - pre 219 meseci

Alfred Nobel

Činjenice o Nobelovoj nagradi

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 24.03.2006. u 15:48 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.smin.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case-study]: Kratka istorija Nobelove nagrade - Ko je bio Alfred Bernard Nobel - Nobelova opor23.07.2006. u 14:06 - pre 215 meseci


Da li ste znali...

Do sada je Nobelovu nagradu primilo 776 ljudi, i to 750 pojedinaca i 18 organizacija. Neki dobitnici bili su nagrađeni više od jednom.

Među svim dobitnicima samo su 33 žene. Najviše ih je (11) nagrađeno za mir, potom za literaturu (10), a najmanje za fiziku (2).

Najmlađi dobitnik Nobelove nagrade je Lorens Brag, koji je imao samo 25 godina kada je 1915. godine primio nagradu za fiziku, deleći je sa svojim ocem. Nijedan književnik mlađi od 35 godina nije dobio Nobelovu nagradu.

Najstariji dobitnik Nobelove nagrade je Rejmond Dejvis Mlađi, koji je imao 88 godina kada je 2002. godine dobio nagradu za fiziku. Najstariji književnik ovenčan ovom nagradom je Teodor Momsen, kome je 1902. bilo 85 godina.

Dva dobitnika odbila su da prime nagradu: Žan-Pol Sartr, koji je bio nagrađen 1964. za književnost, ali je odbio ovu kao što je principijelno odbijao sve službene nagrade, i Le Duk To, koji je 1973. zajedno sa Henrijem Kisindžerom dobio nagradu za mir. Le Duk To je obrazložio da ne može da primi nagradu jer ono zbog čega je nominovan (pregovori oko mira u Vijetnamu) ne daje željene rezultate.

Čak četiri dobitnika bila su primorana da odbiju nagradu zahvaljući odlukama svojih vlada. Adolf Hitler zabranio je čak tri nagrade, Staljin jednu - Borisu Pasternaku za literaturu 1958, koju je ovaj prihvatio, ali je onda bio prisiljen da je odbije. Svi oni su kasnije primili diplome i medalje, ali ne i novčani iznos nagrade.

Bernard Šo je svoju nagradu primio, ali je odbio njen novčani deo.

Međunarodni komitet Crvenog krsta dobio je čak tri puta nagradu za mir.

p.s.
Još od 1901. godine Nobelova nagrada se dodeljuje kandidatima iz različitih delova sveta za njihov ogroman doprinos u oblasti fizike, hemije, medicine, borbe za mir i književnosti. Sve je počelo kada je Alfred Nobel, tvorac dinamita, 1895. godine sastavio testament u kojem je veliki deo svog ogromnog bogatstva zaveštao celom svetu, želeći da se nagrada dodeljuje "bez obzira na nacionalnost, već onima koji su darovali najveća dela čovečanstvu". Do sada je za literaturu dodeljena 97 puta, odnosno 101 pisac dobio je ovu nagradu (četiri puta su nagradu ravnopravno podelila dva književnika), a nije dodeljena samo sedam puta: 1914, 1918, 1935. i tokom Drugog svetskog rata, od 1940. do 1943. Koliko god je Nobelova nagrada čitav vek pomagala unapređenju najvažnijih naučnih i umetničkih disciplina, ona je donosila i veliki uticaj onima koji su poneli titulu. Od Viljema Rendgena, Pjera i Marije Kiri, preko Alberta Ajnštajna do Maksa Planka. Književna dela Bernarda Šoa, Borisa Pasternaka, Anatola Fransa, Tagore, Žida, Kiplinga, Bela... činili su i čine okosnicu vrednosti svetske književnosti.


press
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
213.240.54.*

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Case-study]: Kratka istorija Nobelove nagrade - Ko je bio Alfred Bernard Nobel - Nobelova opor19.09.2006. u 14:04 - pre 213 meseci
Alfred Bernhard Nobel je bio švedski kemičar, proizvođač oružja i izumitelj dinamita. Oporukom je iskoristio svoje ogromno bogatstvo da bi instituirao Nobelovu nagradu.

Alfred Bernhard Nobel (21. listopada, 1833., Stockholm, Švedska – 10. prosinca, 1896., San Remo, Italija) je bio švedski kemičar, proizvođač oružja i izumitelj dinamita. Posjedovao je Befors, velikog proizvođača oružja, kojeg je u to pretvorio iz prijašnje uloge proizvođača željeza i čelika. Oporukom je iskoristio svoje ogromno bogatstvo da bi instituirao Nobelovu nagradu. Po njemu je nazvan sintetički element Nobelium.

Osobna pozadina

Alfred Nobel, potomak znanstvenika iz 17. stoljeća, Olausa Rudbecka (1630. – 1702.), bio je treći sin Immanuela Nobela (1801. – 1872.). Rođen u Stockholmu, rano se preselio s obitelji u St. Peterburg, Rusija, gdje je njegov otac (koji je izumitelj moderne šperploče) započeo rad na „morskim minama“. Godine 1859. je taj rad prepušten drugom sinu, Ludvigu Emmanuelu (1831. – 1888.). Alfred se, po povratku u Švedsku sa svojim ocem, nakon bankrota obiteljskog posla, posvetio proučavanju eksploziva, posebno sigurnoj proizvodnji i uporabi nitroglicerina (kojeg je otkrio 1847. godine Ascanio Sobrero). Nekoliko eksplozija se dogodilo u njihovoj obiteljskoj tvornici u Heleneborgu, a u najtragičnijoj iz 1864. su stradali Alfredov mlađi brat Emil i nekoliko radnika.

Manje je poznato da je Alfred Nobel pisao drame. Njegova jedina drama (Nemesis, proza u četiri čina o tragediji Beatrice Cenci), je tiskana u vrijeme dok je umirao i cijela zaliha, osim tri kopije, je uništena poslije njegove smrti jer je bila ocjenjena kao skandalozna i bogohulna. Prvo preživjelo izdanje (dvojezično: švedski i esperanto) je objavljeno u Švedskoj 2003. godine. Drama nije prevedena na drugi jezik osim esperanta.

Alfred Nobel je pokopan na groblju Norra Begravningsplatsen u Stockholmu.

Dinamit

Nobel je otkrio da, kada se nitroglicerin ugradi u apsorbirajuću inertnu tvar kao što je kieselguhr (dijatomejska zemlja), postaje sigurniji i lakši za manipulaciju. Taj spoj je patentiran 1867. kao dinamit.
Zatim je kombinirao nitroglicerin s visoko-eksplozivnom nitratnom celulozom i dobio transparentnu, želatinastu tvar, koja je bila snažniji eksploziv od dinamita. Nazvao ju je „eksplozijska želatina“ te ju je patentirao 1876. godine. Kasnije je uslijedilo nekoliko sličnih kombinacija, modificiranih dodatkom kalij-nitrata, drvene mase i različitih drugih tvari.

Od izrade dinamita i ostalih eksploziva te od eksploatacije naftnih polja kod Bakua, Azerbajdžan, u čemu su sudjelovali on i njegova braća Ludvig i Robert Hjalmar, skupili su ogromno bogatstvo.

Proizvodnja oružja

Manje zapamćeni aspekt njegovog života je bila uloga u postavljanju velikog proizvođača oružja – Bofors Defence AB.

Najpoznatiji vlasnik Boforsa je Alfred Nobel koji je posjedovao kompaniju od 1894. do smrti u prosincu 1896. godine. Odigrao je ključnu ulogu u pretvorbi kompanije iz proizvođača željeza i čelika u modernog prizvođača topova i kemijsku industriju.

Bofors je postao veliki opskrbljivač haubicama, topovima i oružjem vojskama diljem svijeta i mnogim diktaturama Trećeg Svijeta.

Nagrade

Godine 1888. francuske novine su greškom objavile obavijest o smrti Alfreda Nobela, osuđujući njegov izum dinamita. Ovaj događaj ga je naveo na odluku o ostavljanju boljeg nasljeđa svijetu nakon smrti.
Dana 27. studenog, 1895. godine, u švedsko-norveškom klubu u Parizu, Nobel je potpisao oporuku i ostavio dio svog bogatstva kako bi ustanovio Nobelovu nagradu, koja će se dodjeljivati godišnje bez obzira na nacionalnu pripadnost. Umro je od moždanog udara 10. prosinca, 1896. godine u San Remu, Italija. Dio bogatstva kojeg je ostavio za Nobelovu nagradu je iznosio 31 milijun kruna.

Prve tri nagrade su za istaknutost u fizici, kemiji i medicini; četvrta je za najzapaženiji literarni rad „u idealnom smjeru“ i peta se daje osobi ili društvu koje je najviše pridonijelo miru u svijetu.

Formulacija vezana uz književne nagrade, „u idealnom smjeru“ (švedski: i idealisk riktning) je nejasna. Godinama je Švedska Akademija interpretirala „idealno“ kao „idealistično“ (švedski: idealistisk) i iskoristila to kao izgovor da se ne dodijele nagrade važnim, ali manje romantičnim autorima, kao što su Henrik Ibsen, August Strindberg i Lav Nikolajevič Tolstoj (Lev Nikolaevič Tolstoй). Ova interpretacija je revidirana i nagrade su dodijeljene, na primjer, Dariu Fou i Joséu Saramagu, koji definitivno ne spadaju u literarni idealizam.

Čitajući Nemesis u originalnom Švedskom i promatrajući njegovo vlastito filozofsko i književno stajalište, čini se moguće da je namjera možda suprotna od onoga što se u početku vjerovalo – da se nagrada treba dati autorima koji se bore za svoje ideale protiv autoriteta kao što su Bog, Crkva i Država.

Također ima mnogo mjesta za interpretacije od strane tijela koja je imenovao za donošenje odluka o dodjeli nagrada iz fizike i kemije, s obzriom da se nije konzultirao s njima prije sastavljanja oporuke. Na jednoj stranici oporuke, odredio je da novac ide otkrićima ili izumima u fizici i kemiji. Otvorio je vrata tehnološkim nagradama, ali nije ostavio upute o tome kako se razlikuje znanost od tehnologije. Budući da su tijela koja je odabrao za donošenje odluka više zainteresirana za znanost nego za tehnologiju, nije iznenađujuće da su nagrade dodijeljivane znanstvenicima, a ne inženjerima i ostalim izumiteljima. Osim toga, u zadnje vrijeme su se javile kontroverze o tome trebaju li se nagrade za ekonomiju zvati Nobelove nagrade.

Nagađanja o Nobelovim nagradama

Ne postoji Nobelova nagrada za matematiku. Legenda kaže da je Nobel odlučio ne uvesti nagradu za matematiku jer ga je žena (koju je zaprosio, što je ona odbila) varala s poznatim matematičarem, za kojeg se vjeruje da je bio Magnus Gustav Mittag-Leffler. Nema povijesnih dokaza koji bi poduprijeli ovu tvrdnju i Nobel se nije nikada ženio.

croeos.net
 
Odgovor na temu

salec

Član broj: 6527
Poruke: 1738
*.rcub.bg.ac.yu.



+25 Profil

icon Re: [Case-study]: Kratka istorija Nobelove nagrade - Ko je bio Alfred Bernard Nobel - Nobelova opor19.09.2006. u 14:58 - pre 213 meseci
Citat:
Aleksandar Marković:Legenda kaže da je Nobel odlučio ne uvesti nagradu za matematiku jer ga je žena (koju je zaprosio, što je ona odbila) varala s poznatim matematičarem, za kojeg se vjeruje da je bio Magnus Gustav Mittag-Leffler. Nema povijesnih dokaza koji bi poduprijeli ovu tvrdnju i Nobel se nije nikada ženio.

Kako ga je onda "varala"? Pogresan izbor reci...
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: [Case-study]: Kratka istorija Nobelove nagrade - Ko je bio Alfred Bernard Nobel - Nobelova oporuka

[ Pregleda: 9490 | Odgovora: 4 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.