Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Saznajte vise o depresiji

[es] :: Nauka :: Saznajte vise o depresiji

Strane: 1 2

[ Pregleda: 27192 | Odgovora: 39 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

zraj
BG

Član broj: 106234
Poruke: 386



+3 Profil

icon Saznajte vise o depresiji07.11.2006. u 15:22 - pre 211 meseci
http://mentalno.plivazdravlje.hr/depra/?section=home

Ako postoji pakao na zemlji, naći ćete ga u srcu melankoličnog čovjeka!

Robert Burton
Anatomy of Melancholy, 1621.


Što je depresija?

Depresija je stara koliko i čovječanstvo. Ubraja se ne samo u najranije opisane bolesti u povijesti medicine, nego i u najčešće psihičke poremećaje današnjice. Riječ "depresija" podrijetlom je iz latinskoga jezika - latinski depressio dolazi od deprimere, što znači potisnuti, pritisnuti, udubiti ili potlačiti.
Trenutno je depresija za žene zdravstveni problem broj dva, a u ukupnoj populaciji depresija je na četvrtom mjestu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba što se prati od 1910. g. nadalje. Najmanje svaki deseti čovjek ima šansu jednom u životu oboljeti od depresije, može se javiti od dječje do starije dobi, a naročito je česta u srednjim godinama. Depresija uzrokuje duboke patnje i većina se stručnjaka slaže da je to za čovjeka najbolnije životno iskustvo s kojim se može suočiti.
Depresija je više od obične tuge. Međutim, ako se tuga pojavi bez ikakva razloga ili je ona nesrazmjerna razlogu nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati, ako nam je teško raditi, družiti se, spavati, jednom riječju više se ne možemo veseliti životu, onda to više nije neraspoloženje, nije obična tuga, nego depresija.
Depresija je ozbiljan duševni poremećaj, prava bolest koja se mora liječiti. Ona zahtijeva liječenje jer utječe na cjelokupni život bolesnika, a ako se ne liječi, sve se više pogoršava. Zbog neupućenosti, depresiju često ne prepoznaju ni osobe koje od nje pate, kao ni njihova najbliža okolina, čak i kad depresija uzrokuje značajne bračne, obiteljske, profesionalne i socijalne poteškoće. Depresija je bolest sa značajnom smrtnošću. Podaci govore da i do 15% depresivnih osoba počini samoubojstvo. Stoga depresija zahtijeva ozbiljan pristup, čim ranije prepoznavanje i adekvatno liječenje da bi se izbjegle moguće pogubne posljedice.



Što je raspoloženje, a što je afekt?

Raspoloženje je unutarnje duboko i trajno emocionalno stanje koje daje ton i boju percepciji, doživljaju svijeta i sebe samoga. Raspoloženje utječe na cjelokupna duševna zbivanja, voljni i nagonski život, opažanje, mišljenje, svijest, pažnju, pamćenje i psihomotoriku. Za razliku od raspoloženja, afekt je kratkotrajno, aktualno emocionalno stanje koje se ogleda u izrazu i mimici lica, tonu i modulaciji glasa, pokretima i ponašanju. Raspoloženje je unutarnje emocionalo stanje pojedinca, a afekt je vanjski izražaj tog stanja. Raspoloženje oscilira u svakodnevnom, normalnom životu, pa tako može biti nešto tužnije ili veselije, ali se uglavnom održava unutar nekih društveno prihvatljivih granica i osoba ga može kontrolirati. Međutim, promjene raspoloženja koje klasificiramo kao psihijatrijski poremećaj razlikuju se od prethodnog po jačini otklona od normalnog, po duljini trajanja i nemogućnosti da osoba takvo raspoloženje kontrolira. Raspoloženje može biti bolesno sniženo, pa tada govorimo o depresiji, ili bolesno povišeno, pa tada govorimo o maniji ili hipomaniji. Te se promjene mogu javiti bez ikakvog očiglednog razloga ili su u očitom neskladu s uzrokom.



Koje su najčešće zablude
Depresija će brzo proći sama od sebe, pa liječenje i nije potrebno.

Depresija je nešto što napada samo slabe i bespomoćne.

Promjenom okoline, proći će i depresija (Depresija je kao kovčeg, putuje zajedno s njegovim vlasnikom!).

Depresivan čovjek najbolje zna kako mu je (djelomice točno!) pa se sam može i izliječiti (pogrešno!).




Što ne smijemo zaboraviti?

Depresija je izlječiva bolest.

Što više bolesnik zna o depresiji i što više sudjeluje u programu svog liječenja, lakše će se osloboditi depresije.

Izlječenje nikada ne dolazi preko noći; potrebno je više tjedana da bi se bolesnik osjećao bolje.

Depresija nije znak slabosti, depresija je bolest.

Depresija je često neprepoznata i od liječnika primarne zdravstvene zaštite, najčešće zbog prisutnih tjelesnih simptoma koji pozornost liječnika odvlače u pogrešnom smjeru.

Zbog neznanja, krivih stavova i uvjerenja, velik broj depresivnih osoba ne traži medicinsku pomoć.

Depresiju moramo upoznati da bismo se lakše mogli boriti protiv nje.





Što nije depresija?

Depresija nije osjećaj prolaznog neraspoloženja, ona je bolest koja značajno narušava svakodnevni život.

Depresija nije znak moralne slabosti; depresija je posljedica narušene ravnoteže kemijskih tvari u mozgu, pri čemu važnu ulogu igra nasljeđe, stres, način života.

Velika je razlika između običnog neraspoloženja i patnje uzrokovane depresijom. Kada smo razočarani životom, kada ostanemo bez prijatelja ili izgubimo voljenu osobu, prirodno je da smo tužni i zabrinuti. Takvi događaji gase nam radost življenja, no ubrzo se većina ljudi vraća u svoje uobičajeno stanje.




Kako prepoznati depresiju?

Depresija je bolest, jednako kao i povišeni krvni tlak ili šećerna bolest. Bolesnici, kao i kod bilo koje druge kronične bolesti, moraju naučiti kako je prepoznati i nositi se s njom tijekom života. Ne smijete biti posramljeni ako ste depresivni. Izrecite kako se osjećate! Neka Vaš liječnik zna sve o Vašim tegobama. Ako liječnik ne upozna Vaše smetnje, tegobe i simptome, teško mu je postaviti ispravnu dijagnozu. Postoje učinkoviti načini za liječenje depresije i za ponovni povratak u normalan život bez patnje. Ali ako se depresija ne liječi, ona može postati bolest koja ugrožava život!
Depresija je bolest koja uzrokuje smetnje u osjećajnoj, ali i tjelesnoj sferi pojedinca. Većina ljudi tijekom života iskusi žalosno raspoloženje. Stresni događaji poput smrti u obitelji ili financijskih problema mogu biti povod za depresiju, a ponekad se ljudi osjećaju depresivnima bez ikakvog jasnog razloga. Na pravu depresiju treba posumnjati kada se osoba konstantno osjeća žalosno svakog dana u razdoblju od dva tjedna ili duže i kada je više ništa ne može razveseliti.
Depresivni bolesnici su slabo raspoloženi, tužni, bezvoljni i pojačano umorni. Depresija se također manifestira ravnodušnošću, bezidejnošću, apatijom, gubitkom životne radosti (ahedonijom), ali i u nekim slučajevima pojačanom napetošću, nemirom i razdra-žljivošću. Isto tako depresija može ometati osnovne tjelesne funkcije, te se manifestirati poremećajem sna, smanjenjem ili pojačanjem apetita, tromošću, nemirom, slabošću, isrpljenošću, gubitkom koncentracije i zaboravljivošću. Depresivno raspoloženje onemogućava bolesnike u obavljanju normalnih i svakodnevnih životnih aktivnosti. Ljudi oboljeli od depresije mogu osjećati pretjerani sram ili krivnju i mogu se opširno baviti mišlju o smrti i umiranju, uključujući i ideje o samoubojstvu.



Koliko često se depresija javlja u populaciji?

Depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice. Broj osoba s depresivnim poremećajem raste kontinuirano od početka prošlog stoljeća u svim industrijaliziranim zemljama svijeta. Epidemiološka istraživanja govore da 3-4% populacije boluje od težih, dok 1,5 do 2% od blažih oblika depresije. Žene češće obolijevaju od muškaraca u odnosu 2:1. Točan razlog takve pojave se ne zna, ali je pretpostavka da tome doprinose hormonske promjene u žena, trudnoće i porodi i predodređenost životnih uloga.
Depresija se najčešće javlja u 40-im godinama života, iako se u 50% slučajeva bolest pojavi ranije. U dobi iznad 60 godina javlja se 10% depresija, što ponekad predstavlja dijagnostički problem spram demencija. Nema značajnije razlike u učestalosti javljanja poremećaja između različitih rasa, niti je opažen značajniji utjecaj socijalno-ekonomskog stanja.
Povišeni rizik pojavljivanja depresivnog poremećaja postoji kod obiteljske anamneze alkoholizma, depresije i gubitka roditelja prije dobi od 11 godina.
Depresija predstavlja ozbiljnu bolest i može uzrokovati velike ekonomske gubitke društva.



Kako nastaje depresija?

Način kako depresija nastaje za sada nam nije poznat. Postoje brojne teorije o nastanku depresije, no većinu ih se može prikazati unutar dvije osnovne podskupine - biološke i psihosocijalne osnove bolesti.

Koje su biološke osnove bolesti?
Genetička istraživanja i istraživanja djelovanja antidepresivnih lijekova ukazali su na značajnost biologijske podloge depresije. Tako je rizik obolijevanja od tog poremećaja u obiteljima bolesnika depresije 2-3 puta veći nego što je to slučaj u općoj populaciji. Biološku osnovu depresije predstavlja poremećaj ravnoteže prijenosnika živčanih impulsa (neurotransmitora). Naime, premda mozak izgleda poput kompaktne mase, njega tvore milijarde sitnih živčanih stanica koje su međusobno odijeljene vrlo uskim prostorom. Osnovnu jedinicu živčanog sustava čini živčana stanica - neuron, a uski prostor koji odjeljuje neurone međusobno nazivamo sinapsom. Prijenos impulsa (informacije) između dviju živčanih stanica ne može se odvijati izravnim kontaktom, već taj prostor (sinaptičku pukotinu) "premoštavaju" posebne kemijske tvari (neurotransmitori) koje se oslobađaju iz završetka jedne živčane stanice, prelaze sinaptičku pukotinu, vežu se na posebna mjesta (receptore) susjedne živčane stanice i tako prenose podražaj. Najzastupljeniji neurotransmitori su serotonin, noradrenalin, dopamin, acetilkolin i drugi. Dugo se vremena u poremećaju neurotransmiterskih sustava, osobito noradrenergičkog i serotonergičkog, tragalo za uzrokom nastanka depresije. Depresija se dovodi u vezu s promjenama u nastanku i razgradnji pojedinih neurotransmitora u mozgu, te s promjenama u broju i osjetljivosti njihovih receptora. Osobito je bila poznata tzv. "katekolaminska" teorija depresije, koja je objašnjavala depresiju kao manjak noradrenalina i/ili serotonina. Ta teorija je u sebi objedinila niz kliničkih zapažanja i eksperimentalnih istraživanja, međutim, nije uspjela na zadovoljavajući način objasniti zašto uz terapiju antidepresivima, koji gotovo neposredno nakon uzimanja povećavaju razinu neurotransmitora u sinapsi (mjestu dodira dvaju živčanih stanica), do poboljšanja kliničkog stanja bolesnika dolazi tek nakon 3-4 tjedna kontinuiranog uzimanja. Odgovor vjerojatno leži u činjenici da je antidepresivima potrebno vrijeme za izazivanje određenih promjena, odnosno za korekciju promjena koje su izazvale depresiju.
Budući da su svi neurotransmiterski sustavi međusobno funkcionalno povezani, teško se može za promjene u depresiji "okriviti" samo jedan od njih. Radi se najvjerojatnije o dinamičkom međuodnosu, gdje je jedan ili više sustava odgovorno za početak promjena, na što se nadovezuju druge promjene.

Koja je psihosocijalna pozadina?
Bihejvioralna teorija govori o depresiji kao o naučenoj bespomoćnosti. Naučena bespomoćnost uspostavlja se u stresnim situacijama koje se ne mogu izbjeći ili nad kojima se ne može uspostaviti kontrola. Depresija nastaje kod osoba koje uvijek iznova doživljavaju neuspjeh u nastojanju da svojim snagama prevladaju neke životne probleme. U depresivnih osoba nedostaje pozitivnih poticaja zdravog ponašanja i doživljavanja.
U centru pažnje psihodinamske teorije leži gubitak, stvarni ili zamišljeni, drage osobe ili predmeta (objekta). Negativne emocije usmjerene k objektu bolesnik ne priznaje i ne prepoznaje te se one pretvaraju u osjećaj krivnje, bezvrijednosti i besperspektivnosti. Ti su simptomi tipični za depresiju.
U socijalnim teorijama važnu ulogu ima stres, pa se tako pretpostavlja da niz stresnih situacija predodređuje osobu za razvoj depresije. No to se nizom znanstvenih istraživanja nije uspjelo potkrijepiti. Međutim, nađena je povezanost između javljanja depresije i gubitka jednog od roditelja prije navršenih 11 godina, te gubitka bračnog partnera.

Koje je suvremeno tumačenje nastanka depresije?
Danas smatramo da je depresija biopsihosocijalni poremećaj. Ona ne može nastati ako u osobe ne postoji manja ili veća urođena predodređenost za pojavnost depresije. Ako je ta predodređenost (predispozicija) vrlo jaka, tada postoji velika mogućnost da će se depresija javiti i bez nekog vanjskog povoda. Naprotiv, u slučaju slabe predispozicije, trebat će se zbivati brojni nepovoljni i stresni događaji da se depresija pojavi.



Kako izgleda i kako se osjeća osoba koja pati od depresije?

Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, depresivno raspoloženje, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog straha (anksioznosti), osjećaj krivnje, bezperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita.

Kakvo je raspoloženje?
Promjena raspoloženja je "crvena zastavica" koja upozorava liječnika da razmotri dijagnozu depresije. Depresivne osobe tipično osjećaju žalost i beznađe. One gube sposobnost osjećanja zadovoljstva i nisu više zainteresirane za aktivnosti koje su ih ranije veselile i u kojima su uživale. Depresivno se raspoloženje u bolesnika razlikuje od uobičajene tuge. Ono u sebi sadrži osjećaj duboke patnje i emocionalnoga bola. Neki depresivni bolesnici mogu biti više iritabilni, napeti i anksiozni (tjeskobni) nego žalosni. Karakteristično je njihovo nevjerovanje u mogućnost poboljšanja, iako je većina zbog same prirode bolesti takvo poboljšanje već više puta iskusila. Lice i mimika daju sliku bola, zdvojnosti i tjeskobe, često bez suza, no neki bolesnici plaču, uzbuđeni su i zaplašeni, stalno zapitkuju o svojoj bolesti i traže pomoć. Vrlo često bolesnici koji se inače tuže na veliki osjećaj tuge, istodobno se tuže na nemogućnost da se isplaču ili uopće da zaplaču. U fazi oporavka, naizgled paradoksalno, oporavlja se sposobnost plakanja. Polovica bolesnika negira depresivno raspoloženje, ti pacijenti su često dovedeni od strane obitelji ili s radnog mjesta zbog socijalnog zakazivanja. Tipične su dnevne varijacije raspoloženja, pa se mnogi bolesnici lošije osjećaju ujutro.
Depresija je vrlo često praćena anksioznošću, povećanom potrošnjom i zloupotrebom alkohola, a ponekad dominiraju somatski (tjelesni) simptomi, što je osobito često u starijih bolesnika i u slučajevima maskiranih depresija. Anksioznost je ponekad tako jako izražena da je teško reći radi li se o anksioznom poremećaju praćenom s depresijom ili depresivnom poremećaju praćenom anksioznošću. Za takve je slučajeve predviđena dijagnoza anksiozno-depresivnog poremećaja.

Što je sa tjelesnim funkcijama?
Česte su promjene apetita. Tipično je apetit oslabljen. Ipak, depresija se može manifestirati i pojačanim apetitom i porastom tjelesne težine, što je karakteristično za atipične depresije. Poremećaj spavanja je također čest. Gotovo 80% bolesnika tuži se na smetnje spavanja, osobito na teškoće pri usnivanju i na rano jutarnje buđenje. Često im se događa da se uzastopno više puta bude noću i da tada ne mogu lagano zaspati. Upravo pojedinci koji se bude u ranim jutarnjim satima (terminalna insomnija) naginju najtežem kliničkom obliku depresije. Povremeno se depresivni bolesnici žale na kroničnu iscrpljenost. Depresivna osoba smanjenog je interesa za seksualne aktivnosti što se ponekad može manifestirati kao glavni problem, a neodgovarajuća dijagnoza može ponekad takve osobe usmjeriti na bračnu terapiju s ciljem rješavanja seksualnih problema jer se depresivni poremećaj ne prepoznaje.

Kakva je psihomotorika?
Depresivni bolesnik može imati ukočeno držanje, bez spontanih pokreta, pogled u stranu i prema dolje. Psihomotorna usporenost manifestira se kao usporeno mišljenje i govor koji zbog gubitka intonacije djeluje monotono, kretnje su također usporene, a rečenice kratke i oskudne. Psihomotorna zakočenost može ići do potpune nepokretnosti (tzv. depresivnog stupora), takvi bolesnici često su zapuštena izgleda i mutistični (odbijaju govoriti). Kada izađu iz stupora, bolesnici se mogu prisjetiti što su tijekom tog perioda doživljavali. Nasuprot takvom "sputanom" ponašanju, depresivne osobe mogu biti i uznemirene (psihomotorna agitacija), posebno stariji bolesnici. Depresivne osobe u psihomotornom nemiru ili agitaciji ne mogu mirno sjediti ili stajati na jednom mjestu, stalno su u pokretu. Npr. stiskanje šaka, "kršenje prstiju" i "čupanje" kose česti su znakovi agitacije.

Kakva je koncentracija?
Mnogi depresivni bolesnici imaju poteškoće koncentracije ili smanjenu sposobnost mišljenja. Mogu osjećati kako više ne uče efikasno ili zakazuju na poslu, pa čak i u svakodnevnim aktivnostima. U ozbiljnim slučajevima depresivni bolesnici nisu u mogućnosti ni pogledati televiziju. U dvije trećine bolesnika postoje određene smetnje pamćenja i zapamćivanja koje ponekad ostavljaju sliku tzv. depresivne pseudodemencije. Neki se ne mogu sjetiti čak ni uobičajenih svakodnevnih radnji, npr. kod žena se javlja nesposobnost za kuhanje ili spremanje pa takvo stanje može imitirati demenciju. Osobito to može predstavljati dijagnostički problem u starijih bolesnika. Stoga se nikako ne bi smjelo dogoditi da se u starijih bolesnika sa takvim simptomima, a koji su uzrokovani depresijom, previdi postavljanje prave dijagnoze i tako zanemari odgovarajuće liječenje.

Kakvi su to psihotični simptomi i kada se javljaju u depresiji?
U vrlo teškim slučajevima depresije pacijenti mogu razviti psihotične simptome, kao što su halucinacije (priviđanja) ili sumanutosti. Sumanutosti (pogrešna vjerovanja koja nemaju svoju potvrdu u stvarnosti, lažna uvjerenja, zablude nastale na nerealnoj osnovi i nedostupne racionalnoj korekciji) i halucinacije koje odgovaraju depresivnom raspoloženju nazivaju se raspoloženju kongruentne ili sukladne. To su one koje uključuju osjećaj krivnje, grešnosti, siromaštva, bezvrijednosti, teške tjelesne bolesti, nesposobnosti. Sumanutosti i halucinacije koje ne odgovaraju raspoloženju nazivaju se raspoloženju nekongruentne, ili nesukladne. U depresivnog bolesnika nesukladne sumanutosti su one koje uključuju ideje veličine, proganjanja, prekomjernoga znanja, vrijednosti itd. Halucinacije su u depresivnih bolesnika relativno rjeđe. Neki teško oboljeli depresivni bolesnici čuju glasove koji im govore da se ubiju (slušne halucinacije imperativnog karaktera).








Liječenje

Kako se liječi depresija?


Što su antidepresivi?


Koje su vrste antidepresiva?


Koji će antidepresiv liječnik propisati?


Zašto nekad treba uzimati više lijekova istovremeno?


Kada depresiju liječiti u bolnici i koje su indikacije za bolničko liječenje?


Kakav je tijek liječenja?


Kada se lijekovi za depresiju trebaju uzimati doživotno?


Kako spriječiti povratak bolesti?


Uzrokuju li antidepresivi ovisnost?



Kako se liječi depresija?

Prvi korak pri liječenju znači donošenje odluke gdje će se liječenje provoditi, da li ambulantno ili u bolnici. Liječenje se može provoditi lijekovima, psihoterapijom, psihoedukacijom i metodama samopomoći. Osnovu u liječenju ovih poremećaja predstavljaju lijekovi - antidepresivi, iako ne treba zaboraviti da najbolji rezultat daje kombinacija farmakoterapijskih i psihoterapijskih mjera.
Depresivne se epizode mogu liječiti u velikom broju u gotovo 70-80% slučajeva. Bolesnika već na samom početku liječenja treba obavijestiti o tome da je njegov poremećaj vjerojatno nastao kao rezultat međudjelovanja različitih biokemijskih i psiholoških čimbenika te da će se u liječenju koristiti i lijekovi i različite psihološke metode liječenja. Također je neobično važno upozoriti bolesnika da to nije bolest koja se može vrlo brzo ukloniti i da lijekovi koje uzima ne djeluju poput onih koji se uzimaju kod glavobolje. Djelovanje lijekova koji se koriste u depresiji nastupa sa latencijom od dva, tri, četiri, a ponekad i šest tjedana. Stoga bolesnika treba upozoriti da izostanak brzog terapijskog učinka ne znači da je lijek nedjelotvoran već samo da ga još nije uzimao dovoljno dugo da bi iskusio njegovo povoljno djelovanje. Također mu treba objasniti da lijekovi izazivaju određene nuspojave koje baš nisu uvijek ugodne. Međutim, one ukazuju na to da je lijek prisutan u organizmu i da tamo djeluje i da će uskoro započeti i ono djelovanje zbog kojeg ga bolesnik i uzima. S obzirom da nam je poznato u većini slučajeva kojim se redoslijedom javljaju poboljšanja, to treba prenijeti bolesniku. Treba mu reći da će se nažalost njegovo potišteno raspoloženje popraviti zadnje, ali da će zato poboljšanje apetita i sna predstavljati rane znakove njegovog nastupajućeg oporavka. Što se prije počne s liječenjem, bolji su izgledi za izlječenje.
Kako napreduje liječenje, bolesnik treba obavještavati svog liječni-ka o tome kako se osjeća i surađivati u liječenju, a to znači:
pri uzimanju lijekova točno slijediti upute liječnika;

napomenuti liječniku svaku neželjenu reakciju na lijek, tada će liječnik možda promijeniti terapiju;

bolesnik koji nije zadovoljan tijekom liječenja treba o tome razgovarati s liječnikom, možda će pomoći promjena lijeka ili psihoterapija;

odmah se javite liječniku ako se pojave misli o smrti i želja za samoubojstvom.



Što su antidepresivi?

Liječenje lijekovima (psihofarmakoterapija) predstavlja temelj uspješne borbe protiv depresije. Danas nam na raspolaganju stoje brojni antidepresivni lijekovi, različitih mehanizama djelovanja. Jedan od čestih uzroka neuspješne terapije antidepresivima jest nedovoljna doza lijeka ili prijevremeni prekid terapije. Najčešći razlog za to su nuspojave lijekova i/ili neinformiranost depresivnih bolesnika i njihovih obitelji. Danas se drži nužnim da depresivni bolesnik uzima antidepresive najmanje godinu dana ako je riječ o prvoj depresivnoj epizodi, a 3 do 5 godina ako se radi o ponovljenoj epizodi. Cilj liječenja nije samo otklanjanje simptoma, nego uspostava dugotrajnog dobrog stanja i prevencija novih depresivnih epizoda.



Koje su vrste antidepresiva?

Neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina
Ovi antidepresivi neselektivno blokiraju ponovnu pohranu neurotransmitora noradrenalina, serotonina i dopamina te tako povećavaju njihovu koncentraciju na spojevima živčanih stanica. Njihove najčešće nuspojave posljedica su utjecaja na sustav neurotransmitora acetilkolina (tzv. antikolinergičke nuspojave): suhoća usta, zamućenje vida, otežano mokrenje, zatvor, pogoršanje glaukoma, mentalna konfuzija. Također mogu izazvati poremećaj rada srca pa je u bolesnika koji ih uzimaju uputno kontrolirati EKG. U kliničkoj uporabi su dulje od 40 godina i njihova je djelotvornost pouzdano dokazana. U ovu skupinu ubrajaju se lijekovi kao što su klomipramin, maprotilin, imipramin, amitriptilin i drugi.

Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI)
Ovi antidepresivi selektivno blokiraju ponovnu pohranu serotonina, a na druge neurotransmitorske sustave djeluju slabo ili ne djeluju uopće. Ova skupina lijekova nastala je na temelju poznavanja biokemijskog mehanizma djelovanja starijih antidepresiva i ciljano je dizajnirana kako bi se dobilo djelovanje isključivo na serotoninski sustav. Njihova selektivnost za serotoninski sustav i slabo izražen ili nikakav učinak na druge prijenosničke sustave u mozgu razlog su njihovoj dobroj podnošljivosti. U ovu skupinu lijekova ubrajaju se paroksetin, sertralin, citalopram, fluoksetin i fluvoksamin. Radi se o djelotvornim i sigurnim antidepresivima. koji se sve više preporučuju kao antidepresivi prvog izbora.

Neselektivni inhibitori monoaminooksidaze (MAOI)
Antidepresivi iz ove skupine blokiraju enzim monoaminooksidazu (MAO) koji razgrađuje neurotransmitore. Posljedica je povećanje koncentracije neurotransmitora u mozgu. Prva generacija ovih lijekova može imati opasne nuspojave. Istovremenim uzimanjem tih lijekova i hrane koja sadrži mnogo tvari zvane tiramin (primjerice fermentirani sirevi i pivo) može nastati iznenadni, smrtonosni porast krvnog tlaka.

Selektivni inhibitori monoaminooksidaze tipa A
Prvu generaciju inhibitora monoaminooksidaze danas su zamijenili reverzibilni inhibitori monoaminooksidaze tipa A, kao što je moklobemid. To su sigurni lijekovi, dobre podnošljivosti, a pri uzimanju nije potrebna dijeta.

Ostali antidepresivi
Na našem i svjetskom tržištu lijekova postoje i brojni drugi antidepresivi, različitih mehanizama djelovanja.
Dualni serotoninski antidepresivi: Djeluju kao antagonisti serotoninskih receptora tipa 2 i kao slabi selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina. Predstavnici su trazodon i nefazodon.
Dualni inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina: Predstavnik je venlafaksin, antidepresiv s brzim nastupom učinka i s dobrom podnošljivošću čak i tijekom dugotrajne primjene
Selektivni inhibitori ponovne pohrane noradrenalina: Predstavnik je reboksetin.
Pojačivači ponovne pohrane serotonina: Predstavnik je tianeptin.
Inhibitor ponovne pohrane noradrenalina i dopamina: Predstavnik je bupropion.
Noradrenergički i specifični serotonergički antidepresiv: Predstavnik je mirtazapin.



Koji će antidepresiv liječnik propisati?

Odabir antidepresiva se može vršiti na temelju podataka o povoljnom djelovanju tih lijekova u jednog od članova obitelji ako je taj bio liječen od depresije, odnosno na temelju podataka o prethodnom bolesnikovom reagiranju na te lijekove ako je on prethodno uopće bio liječen. Ako takvi podaci ne postoje, liječnik će se rukovoditi poznavanjem nuspojava pojedinih lijekova, osobito njihovim sedativnim ili antikolinergičkim osobinama, postojanjem tjelesnih bolesti u bolesnika i vlastitim iskustvom.



Zašto nekad treba uzimati više lijekova istovremeno?

Iako je poželjna primjena samo jednog antidepresiva, često su u liječenju depresije nužne kombinacije lijekova. U takvim situacijama treba kombinirati lijekove mehanizama djelovanja koji se međusobno nadopunjuju, tako da dolazi do pojačanog terapijskog učinka, ali bez više nuspojava.
Depresiju često prate simptomi anksioznosti, stoga se, osobito u početku uzimanja antidepresiva, uz antidepresive uzimaju i anksiolitici. Najzastupljeniji anksiolitici su lijekovi iz skupine benzodiazepina. Uporabu anksiolitika treba ograničiti na kraće vrijeme, do mjesec dana, zbog mogućeg razvoja ovisnosti. Mnogi antidepresivi uz antidepresivni imaju i anksiolitički učinak.
U liječenju depresivnih bolesnika sa slabim terapijskim odgovorom na antidepresive nekad primjenjujemo i druge lijekove: hormone štitnjače, litij i antipsihotike. Dodavanje malih doza trijodtironina (hormona štitnjače) poboljšava se djelotvornost antidepresiva i skraćuje vrijeme terapijskog odgovora. Dodavanjem litija antidepresivima postiže se zadovoljavajući terapijski odgovor u 50-65% slučajeva.
U bolesnika sa vrlo izraženom psihotičnom slikom bit će potrebno u terapiju uključiti i antipsihotike. Prednost treba dati novim antipsihoticima od kojih su se neki i potvrdili kao stabilizatori raspoloženja.



Kada depresiju liječiti u bolnici i koje su indikacije za bolničko liječenje?

Rizik suicida, očita nesposobnost da se održi briga o samome sebi, uključujući prehranu, oblačenje i osobnu higijenu, te potreba za dijagostičkim razjašnjavanjem stanja zahtijeva bolničko liječenje - hospitalizaciju. Osobito je važno dobro procijeniti rizik mogućeg pokušaja suicida o čemu bolesnici rjeđe govore spontano, već ih to treba izravno pitati. Ne treba se pri tome bojati da će to povrijediti bolesnika ili ga navesti na takvo razmišljanje ili štoviše potaći da samoubojstvo i učini. Nesuradnja obitelji također je dodatna preporuka da se liječenje obavi u bolnici. Bolesnici sa depresijom koja je blažeg karaktera i gdje nema jačih suicidalnih ideja mogu se liječiti ambulantno. To osobito vrijedi u onom slučaju kada postoji značajni potporni sustav u vidu njihovih srodnika ili prijatelja.
Bolničko liječenje, kada postoje sistemi razvijenog vanbolničkog liječenja, treba biti što kraće, a preporuča se liječenje u prirodnoj okolini bolesnika kada god je to moguće.

Mjesto liječenja ovisi o sljedećim parametrima:
cjelokupna klinička slika težine simptoma,

rizik suicidalnog ponašanja,

procjena socijalnog funkcioniranja,

suradnja bolesnika u liječenju,

prisustvo komorbidnih bolesti,

prisustvo psihosocijalnih stresnih okolnosti,

postojanje podrške okoline,

isključenje organskog razloga depresije.

Kod postavljanja indikacije za bolničko liječenje treba procijeniti sljedeće:
sposobnost bolesnika za brigu o sebi, kao i suradnja,

je li opasan za sebe ili okolinu - prisilno bolničko liječenje,

bolesnik sa težom epizodom bolesti, a koji nema na raspolaganju adekvatne sisteme podrške izvan institucije; takav se bolesnik liječi u bolnici ili ga se uključuje u intenzivni dnevni program.

Kod pacijenta s depresivnim poremećajem treba posebnu pažnju obratiti na procjenu suicidalnog rizika, stoga treba procijeniti sljedeće:

ima li pacijent suicidalna razmišljanja, razmišlja li o suicidalnom

prisutnost psihotičnih simptoma

Faktori povećanja suicidalnog rizika su:

prisustvo psihotičnih simptoma,

vrlo izražena anksioznost,

prisustvo paničnih napadaja,

prisustvo komorbiditeta ovisnosti,

pozitivna anamneza o ranijem pokušaju suicida,

podaci o suicidu u obitelji.



Kakav je tijek liječenja?

Liječenje depresije odvija se u tri faze.
Prva, akutna faza liječenja traje četiri do šest tjedana. U bolesnika koji reagiraju na antidepresiv početno se poboljšanje može uočiti nakon 2 do 3 tjedna liječenja, a smanjenje simptoma za 40-50% događa se nakon 3 do 4 tjedna. Ukoliko nakon razdoblja od 4 do 6 tjedana redovitog uzimanja lijeka u odgovarajućoj terapijskoj dozi nema zadovoljavajućeg poboljšanja, treba promijeniti lijek tako da se uvede lijek druge farmakološke skupine, odnosno drugog mehanizma djelovanja. Promjena jednog antidepresiva s drugim antidepresivom dolazi u obzir kada izabrani antidepresiv kojeg smo primijenili prema pravilima odgovarajućeg terapijskog pokušaja (terapijska doza u rasponu do maksimalne u razdoblju od najmanje 4 tjedna, a optimalno od 6 do 8 tjedana) nema povoljan antidepresivni učinak ili kada lijek izaziva teže podnošljive nuspojave. Jedan od čestih razloga terapijskog neuspjeha je subdoziranje antidepresiva (uzimanje antidepresiva u dozi nižoj od terapijski djelotvorne), dok je prijevremeni prekid terapije razlogom učestalog javljanja novih epizoda.
Ako je postignut dobar učinak, slijedi druga faza - terapija održavanja koja treba trajati godinu dana. Cilj terapije je održavanje sprečavanja pojave nove depresivne epizode. U fazi terapije održavanja lijek se uzima u istoj dozi kao i u akutnoj fazi liječenja. U bolesnika u kojih nije nužna profilaksa (prva depresivna epizoda, potpuno povlačenje simptoma), terapija antidepresivima se postupno ukida. U bolesnika u kojih su se depresivne epizode javljale sa velikom učestalosti trebat će nastaviti s profilaktičkom terapijom koja traje najmanje 5 godina, a nekad i doživotno. U slučajevima kada se nakon određenog vremena odlučimo na prekid terapije on mora biti postupan.



Kada se lijekovi za depresiju trebaju uzimati doživotno?

Ponekad se uzimaju doživotno jer se radi o dugotrajnoj i upornoj bolesti koja ako se ne liječi, traje mjesecima i nakon kraćih razdoblja poboljšanja dolazi do nove epizode bolesti. Važno je uzimati terapiju toliko dugo koliko je odredio liječnik, a ne prekidati liječenje kada se bolesnik osjeća zdravo. Svaki samoinicijativni prekid terapije znači povratak bolesti. Dugotrajnu terapiju antidepresivima treba većina bolesnika s 2 ili više depresivnih epizoda, svi bolesnici s 3 ili više depresivnih epizoda, bolesnici liječeni elektrostimulativnom terapijom i bolesnici kod kojih nije postignuto potpuno povlačenje simptoma.



Kako spriječiti povratak bolesti?

Nakon što nastupi remisija (povlačenje simptoma) depresije, preporuča se da bolesnici koji su tijekom akutne faze bili liječeni antidepresivima, nastave uzimati iste lijekove u istoj dozi tijekom godinu dana, a po potrebi i dulje ako tako odredi liječnik. U spomenutom vremenu preporuča se redovita psihijatrijska kontrola, a broj posjeta u ovoj fazi ovisi o vrsti odabranog liječenja i kliničkom stanju bolesnika. Najbolja prevencija ponovnog pojavljivanja depresije je uzimanje antidepresiva kao terapije održavanja, čak i neko vrijeme nakon što su se simptomi posve povukli. Terapija se smije prekidati samo u dogovoru s liječnikom! Ako se nakon prekida terapije simptomi depresije ponovo pojave, treba odmah započeti s uzimanjem antidepresiva kako bismo na vrijeme spriječili daljnju progresiju bolesti.



Uzrokuju li antidepresivi ovisnost?

Nekad se lijekovi za depresiju uzimaju doživotno, ali ne uzrokuju ovisnost. U slučaju prekidanja terapije koju je propisao liječnik, doze lijekova se smanjuju postupno.
Antidepresivna sredstva nisu stimulativi kao npr. amfetamini, nego depresiju postepeno, kroz 4 do 6 tjedana, smanjuju dok se normalno raspoloženje ponovo ne uspostavi. Uobičajeni strah od ovisnosti je neutemeljen; prava ovisnost, praćena neizdrživom potrebom, zloupotrebom, te potrebom za sve većim količinama da bi se osigurao isti učinak, nepoznata je kod uzimanja antidepresivnih sredstava, čak i ako se lijek uzima više mjeseci ili godina.


http://www.depressionet.com.au/sod.html

WHAT IS DEPRESSION?
"It (depression) is not a fleeting sadness but a pervasive and relentless sense of despair. A lack of interest in life accompanied by weight loss, loss of appetite, feelings of uselessness and sleep disturbance are some of the more common symptoms.

People with depression can't just 'snap-out of it'.
There can be an array of causes - it can be due to stresses in the home or at work, or it can just come out of the blue. Sometimes family history can be a major factor."
- Professor Scott Henderson
Director of NHMRC Centre for Mental Health Research at ANU

Symptoms of Depression
Understanding Depression
'Types' of Depression
Igniters of Depression
Related Conditions

http://www.savetovaliste.org.yu/

Centar za psihoedukaciju Beograd : http://www.cpe.org.yu/

 
Odgovor na temu

zraj
BG

Član broj: 106234
Poruke: 386



+3 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji08.11.2006. u 05:13 - pre 211 meseci
Preterana briga vodi u bolest

Od preterane brige ljudi se mogu razboleti, tvrde australski naucnici. Sydneyski institut Garvan otkrio je da se pod stresom oslobada hormon neuropeptid Y (NPY) koji može da oslabi imunitet i omoguci razvoj prehlade, gripe, pa cak i depresije.
Naucnici s instituta Garvan, Fabienne Mackay i Herbert Herzog, objavili su svoja otkrica u Casopisu eksperimentalne medicine (Journal of Exprimental Medicine). Oni su rekli da je njihov rad dokazao vezu izmedju mozga i imunog sistema i da ce to pomoci u razumevanju medusobnog delovanja stresa i bolesti izazvanih stresom. "Tokom stresnih razdoblja živci oslobadjaju velike kolicine neuropeptida Y koji ulazi u krvotok gde sprecava normalno funkcionisanje celija imunog sistema", rekla je Mackay za australsku agenciju AAP. Buduci da lekovi za sprecavanje posledica stresa još dugo nece biti pronadjeni, nastavila je Mackay, važno je shvatiti koliko je stres loš za organizam i boriti se protiv njega.
Najbolji nacin uklanjanja stresa je da reorganizujemo svoj život i pocnemo se baviti jogom ili nekim drugim tehnikama opuštanja, savetuje Mackay.

Rešite se napetosti i stresa za 10 minuta:

Ne treba imati novca za skupe wellness centre niti vremena za masažu i duge, opuštajuće kupke jer stresa se možete lako rešiti i za samo desetak minuta. Tempo života svakodnevno donosi stres i napetost, što dugoročno može loše delovati na naše zdravlje, i emocionalno i fizičko. Dokazano je da mirisi poput lavande i zelene jabuke smiruju i opuštaju. Ali može nas opustiti i miris uspomena, mirisi koje volite, poput bakine štrudle od jabuka. Ako vam je to teško, pokušajte pronaći miris koji vas opušta i koristite ga samo u zaista stresnim situacijama. Jedna od tehnika koja vam za samo nekoliko minuta može vratiti unutrasrnji mir i ravnotežu je disanje. Kad osetite napetost, duboko udahnite iz trbuha, ne iz pluća, zadržite dah nekoliko sekundi i zatim polako izdahnite. Dok to radite, ne mislite na poslove koji vas čekaju. Ponekad je dovoljno i tek nekoliko vežbi istezanja kako bi “protresli” celo telo. Darrin Zeer, autor knjige vežbi za zaposlene, savetuje jednostavno rotiranje vratom u jednom, pa u drugom smeru. Podignite ruke i isprepletite prste iza glave, opustite ruke i ramena, zategnite laktove prema natrag i neka napetost polako “curi” iz vašega tela.

Osecate da vas je stres preplavio? Oslobodite se napetosti uz nekoliko jednostavnih pokreta. Ukocena ramena Prekrstite ruke na grudima, pa stavite levi dlan na desno, a desni na levo rame. Vrhovi prstiju neka budu usmereni prema kicmi. Pritiskajte vrat blago, ali dugo. Zatim „svirajte klavir“ po ramenima i gornjem delu leda. Previše pritiska
Stavite prste (sve osim palca) na vrat pri samom dnu lobanje, a zatim se sitnim kružnim pokretima spuštajte niz vrat i ramena sve do poceka leda. Ponovite pritiske bar tri puta.

Pod teretom briga
Uvucite prste u kosu pa polako izvlacite pramen po pramen. Povucite svaki pramen oprezno, ali prilicno cvrsto, kao da odvajate kožu od glave.

Bol u stomaku
Prstima blago, ali duboko pritisnite stomak, zatim lezite na stomak tako da vam citava težina bude na grudima. Taj položaj u pocetku nije preterano udoban. Udišite stomakom polako i duboko da bi se trbušni mišici ponovo opustili.

Umorne oci
Pokrijte lice dlanovima: palcevi su na ušima, mali prsti uz nos. Neka dlanovi kao kupa obuhvate podrucje oko ociju. Sklopite oci i žmurite sve dok ne osetite prijatnu toplotu iz dlana. Blago kružite ocima, a zatim sklonite dlanove sa lica.

Stisnuta vilica
Prstima kružno, prelazite preko kostiju vilice sve dok ne osetite olakšanje.



http://www.herbateka.com/search/node/hronicni+stres
 
Odgovor na temu

zraj
BG

Član broj: 106234
Poruke: 386



+3 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji09.11.2006. u 05:50 - pre 211 meseci
Sta depresevni ljudi imaju zajednicko sa Vinstonom Cercilom, Mikelandjelom i Isakom Njutnom? I oni su patili od depresije!!!

Depresija je bolest koja moze da zadesi svakoga bez obzira da li je bogat,siromasan, slavan, uspesan...

Poznati ljudi u svetu koji su patili od depresije:

Lionel Aldridge - Football Player
Buzz Aldrin - Astronaut
Antoin Artaud - Dramatist, Artist (may have had schizophrenia)
Syd Barrett of the band Pink Floyd
Ludwig von Beethoven - composer
Lord Byron - Poet
Cher - actress / entertainer
Winston Churchill - English Prime Minister
John Cleese - actor best known for his role as Basil Fawlty in the series, Fawlty Towers, and Monty Python.
Oliver Cromwell (1599-1658) - soldier, statesman and Lord Protector of England (1652-1658) after he declined the crown after Charles I was beheaded in 1649 during the Civil War.
Jefferson Davis - President of the Confederate States of America
Charles Dickens - Author
Patty Duke - Actress
Carrie Fisher - Actress
Peter Green - Guitarist for Fleetwood Mac
Ernest Hemingway - 1954 Nobel Laureate in Literature
Linda Hamilton - Actress - The Terminator
Sir Julian Huxley - Depression is described in his autobiography
T. H. Huxley - Zoologist
Kay Jamison - Professor of Psychiatry/Author
John Keats - poet
Vivien Leigh - actress
Primo Levi - Jewish - Italian Writer
Meriwether Lewis - Explorer
Abraham Lincoln - American President
Mary Todd Lincoln - wife of Abraham Lincoln
Michelangelo - Artist
Spike Milligan - Actor / Comedian
John Nash - Mathematician / Nobel Prize Winner
Isaac Newton - Physicist
Vaclav Nijinsky - Famous Russian Dancer
Marie Osmond - Author
Sylvia Plath - poet
Edgar Allan Poe - writer
Ezra Pound - poet
Paul Robeson - Actor and Singer
General Sherman - Army Commander
William Styron - Writer/Author of Darkness Visible:a memoir of madness
Ted Turner - Founded and runs CNN
Vincent Van Gogh - painter
Evelyn Waugh - English writer and novelist, probably best known for Brideshead Revisited
Lewis Wolpert - British Embryologist
Virginia Woolf - a major British novelist, essayist, and critic

[Ovu poruku je menjao zraj dana 09.11.2006. u 15:13 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao zraj dana 09.11.2006. u 15:14 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Fuzz
Bojan Vukovic
Novi Sad

Član broj: 8631
Poruke: 3866
212.200.155.*



+9 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji09.11.2006. u 08:46 - pre 211 meseci
Nemojte vise Coelha molim vas :)
anti-heroin spree
 
Odgovor na temu

zraj
BG

Član broj: 106234
Poruke: 386



+3 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji09.11.2006. u 14:19 - pre 211 meseci
Danas postoji tendencija da sa reci "depresija" opisujemo neizbezne periode tuge
koje svako od nas oseti s vremena na vreme. Mnogi od nas nisu u stanju da postave
granicu gde prestaje normalna tuga a pocinje klinicka depresija. Neko ko je jednom osetio
izrazenu depresiju zna da je to osecaj koji daleko prevazilazi osecaj obicne tuge.
Klinicka depresija je bolest koju karakterise grupa osecanja, razmisljanja i ponasanja
koja se izrazito jasno razlikuju od niza osecanja i funkcionisanja normalne, zdrave osobe.
Prouzrokovana kompleksnim sadejstvom bioloskih, socijalnih i psiholoskih faktora,
depresija cini osobu jako osetljivom na zivotne okolnosti i dovodi je u stanje crnog
ocajanja.
U toku depresije pacijenta pocinju da obuzimaju osecanja tuge, praznine i bezvrednosti.
Ova osecanja postaju sve dublja, nadogradjuju se do osecaja stalnog lisavanja,
beznacajnosti, neadekvatnosti, obuzetosti krivicom.
Povremeno, depresivne osobe mogu osecati stalnu iritaciju ponekad dovedenu do
erupcije gneva i ljutnje.
Mada depresija moze biti prouzrokovana nekim konkretnim zivotnim okolnostima i
dogadjajem, nacin reagovanja na to je veoma preuvelican. Sustina pojave depresije nije u
samom dogadjaju vec u vulnerabilnosti psihe osobe kojoj se to dogadja.
U retkim slucajevima, osobe mogu osecati depresiju kao jednu, pojedinacnu epizodu.
U najvecem broju slucajeva depresija se javlja periodicno, reaktivno ili ciklicno.
Moze proci i dve godine bez pojave depresije.
Kod izvesnog broja osoba postoji blaga depresija koja se opisuje kao trajno stanje,
odnosno depresivni temperament koji predstavlja bazu iz koje nastaje epizoda
prave depresije.
Nastajanje prave depresije kod ovih osoba moze da indukuje niz situacija:
prekid emotivne veze, gubitak posla, smrt bliske osobe, neka zivotna promena
(odlazak od kuce…). Te situacije mogu da provociraju duboku depresiju.

Kod izvesnih osoba opisuje se i tzv. "sezonsa depresija". Ovo stanje je reakcija na odredjene
klimatske faktore koji su uglavnom zastupljeni u severnijim zemljama sa usrovom klimom
i velikim kalimatskim promenama. Tipicne reakcije u tim slucajevima koje se javljaju zimi
ili za vreme kisnih perioda su naglasen zamor, jaka zelja za slatkisima, perkomerna glad i
stalna pospanost. Ova stanja su povezana sa mozdanim funkcijama i funkcijom hipofize.

Depresivno raspolozenje moze da podstakne bolest i oteza ozdravljenje.
Naime, rad mozga povezan je preko biohemijskih i neurofizioloskih mehanizama sa
celim organizmom. Depresiju u 25% slucajeva prate povisen krvni pritisak,
srcana oboljenja, a neka dusevna stanja - rastanak, smrt ili gubitak drage osobe uticu
na imunoloski sistem i dovode do sirenja infekcije.
Takodje, oporavak od srcanog udara zavisi od resavanja depresivnog stanja.

Koji su simptomi depresije?
-akutni ili dugotrajni osecaj ocajanja, nesrece za sta preterano okrivljujemo
postojanje nekih zivotnih okolnosti
- nerealni strahovi, strepnja i zabrinutost
- manjak interesovanja ili uzivanja u mnogim zivotnim aktivnostima
- izrazen osecaj usporenosti, umora ili nadrazenosti
- ubedjenost da je sve bezvredno i nesrecno
- preokupiranost mislima o samoubistvu i smrti
- nagle promene apetita i/ili tezine
- glavobolja, cesto mokrenje
- teskoce sa snom (nemogucnost spavanja ili preterana pospanost)
- oslabljena sposobnost koncentracije i donosenja odluka
- dramaticne promene u socijalnim odnosima i na poslu
- postojanje prenadrazenosti - anksioznost sto se javlja kod 2 od 3 depresivne osobe
i povecava rizik od suicida

Postoje li osobe predisponirane na depresiju?
1. Oni koji u porodicnoj anamnezi imaju podatak o postojanju depresije u porodici
imaju dva puta veci rizik od obolevanja
2. Zene imaju depresiju dva puta cesce od muskaraca
(postoje odredjeni periodi kada je zena podloznija depresivnom raspolozenju sto je
prouzrokovano delovanjem hormona: PMS, trudnoca, postporodjajno, u toku koriscenja
kontraceptivnih tableta)
Interesantno je takodje da majke imaju redje ili blaze oblike depresije od zena koje
nemaju decu, sto se objasnjava emotivnom povezanoscu sa detetom koja ih stiti od
jakih emotivnih rakcija druge prirode
3. Postojanje teske emotivne traume u detinjstvu
4. Depresija u starih osoba je cesto vezene za fizicku onemocalost, gubitak prijatelja,
smanjenje aktivnosti

Sta Vas lekar moze da ocekuje?
-izrazite promene u ponasanju
- manjak interesovanja za sva zivotna zadovoljstva: hranu, sex, druzenje sa prijeteljima,
posao, porodicu,sport, hobi;
- prisustvo depresije i suicida u porodici, kao i upotreba alkohola, droge
- negativizam, pesimizam, samooptuzivanje
- siucidna razmisljanja

Sta mozete da uradite?
Za vreme perioda kada osecate neraspolozenje, potrazite savet od prijatelja
ili nekoga iz porodice. U blazim oblicima depresije, savet drage osobe moze Vam mnogo
pomoci.
Ali u slucajevima tezih oblika depresije, slicno oboljenjima kao sto su astma, hipertenzija,
morate zatraziti strucnu, lekarsku pomoc.
Savet je da provodite sto vise vremena na otvorenom prostoru, cak i zimi.
Poboljsajte osvetljenje prirodnim svetlom u prostorijama u kojima boravite,
suncana svetlost poboljsava raspolozenje.
Kad god je to moguce tokom zime otputujte u krajeve sa toplijom klimom.

Kako se leci?
Blazi oblici depresije lece se samo psihoterapijom.
U tezima slucajevima neophodni su i lekovi. Mada i lekari opste prakse mogu prepisivati
lekove protiv depresije, savetuje se konsultacija psihijatra koji bi adekvatnim lecenjem i
stalnim pracenjem pravilno dozirao terapiju. Naime postoje znatna individualna
odstupanja u vrsti leka i dozi.
U najtezima slucajevima neophodna je elektrokonvulzivna terapija.

Kada se treba obratiti lekaru?
Ukoliko je Vas muci osecaj utucenosti vise od dve nedelje, ukoliko biste najradije
ostali u krevetu, ukoliko se sve vise izolujete od porodice i prijatelja i ukoliko ste izgubili
svako interesovanje za bilo kakvu aktivnost
- MORATE KONSULTOVATI VASEG LEKARA !
Ukoliko ste uhvatili sebe da razmisljate o smrti i bezvrednosti zivota, samoubistvu
- POTRAZITE POMOC ODMAH !

Ukoliko imate probleme sa snom, evo nekoliko saveta:
1. uvedite navike u spavanju - lezite i budite se uvek u isto vreme, cak i vikendom
2. nemojte upraznjavati vezbe i vece fizicke aktivnosti 2-3 sata pre spavanja
3. nemojte obilno jesti 1-2 sata pre spavanja
4. mali lagani obrok pred spavanje moze vam pomoci da zaspite
5. formirajte odredjene rituale pred spavanje: citajte, obucite se u pidzamu, operite zube,
zakljucajte vrata, ugasite svetlo - to vam moze pomoci da lakse zaspite
6. sklonite termofor - hladnoca ce vam pomoci da pre zaspite
7. pijte manje kafe
8. ukoliko je to moguce radite danju, nocni rad remeti san; najgore je raditi naizmenicno
danju, po podne, nocu.

http://www.heartclinic.co.yu/depresija.html
 
Odgovor na temu

zraj
BG

Član broj: 106234
Poruke: 386



+3 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji09.11.2006. u 14:28 - pre 211 meseci
OK: Poruka izmenjena:)

Svakako adekvatniji predlog je Profesor Dr. VLADETA JEROTIC :http://www.rastko.org.yu/filosofija/jerotic/index.html

"50 pitanja i 50 odgovora"

Iz hrišćanske psihoterapeutske prakse.

http://www.dereta.co.yu/pretra...geField.x=9&imageField.y=9



[Ovu poruku je menjao zraj dana 10.11.2006. u 06:55 GMT+1]
 
Odgovor na temu

zraj
BG

Član broj: 106234
Poruke: 386



+3 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji10.11.2006. u 13:50 - pre 211 meseci
Depresija


Depresija je psihološki poremećaj koji karakterizira nisko samopoštovanje, snižena razina motivacije, osjećaj bespomoćnosti i tuge, te poteškoće u pronalaženju zadovoljstva u aktivnostima u kojima je osoba nekad uživala. Ona se dva puta češće javlja kod djevojaka u odnosu na mladiće. Depresija u adolescentnoj dobi povezana je s brojem samoubojstava. Broj samoubojstava u adolescentnoj dobi se povećao, a broj pokušaja samoubojstava je u ovoj dobnoj skupini veći nego i u jednoj drugoj. Statistike pokazuju da 1 od 3 adolescenta razmišlja o samoubojstvu, a 1 od 6 ga pokuša izvršiti.

Uzroci depresije

Postoje unutarnji i vanjski uzroci depresije. Unutarnji su oni psihološke prirode. To su najčešće osjećaji vezani uz vlastito viđenje samoga sebe. Ovdje su navedeni neki od njih:


• okrivljavanje sebe za neuspjeh
• ektremna potreba za podrškom i odobravanjem od strane drugih ljudi
• prvo ili jedino dijete u obitelji češće je podložno depresiji zbog velikog pritiska za uspjehom koji se na njega vrši
• osjećaj neadekvatnosti
• potisnuti ili negativni osjećaji prema drugim ljudima
• nedostatak vještina suočavanja
• gubitak osjećaja vlastite vrijednosti ili samopoštovanja

Vanjski uzroci su situacijski faktori koje nije moguće izbjeći, a koji mogu rezultirati osjećajem depresije. Neki od njih su sljedeći:


• prekid važnog odnosa
• razvod braka ili raspad obitelji
• smrt voljene osobe
"Kako se adolescenti suočavaju s gubitkom voljene osobe?"
• stres povezan sa školom, prevelikim opterećenjem, neuspjehom


Posljedice depresije

Posljedice depresije su često vidljive i fizički, a ne samo emocionalno. To mogu biti:


• nemir
• drastična promjena ritma i navika spavanja
• drastična promjena navika hranjenja
• nesigurnost u nastupu
• trajna potištenost ili tuga
• gubitak interesa za uobičajene, dnevne aktivnosti i zadatke
• poteškoće u koncentraciji
http://ss-ri.hr/Depresija.htm
 
Odgovor na temu

zraj
BG

Član broj: 106234
Poruke: 386



+3 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji10.11.2006. u 13:57 - pre 211 meseci
"Borba protiv depresije bi trebalo da bude jedna od najbitnijih stvari u domenu ličnog napretka svakog coveka. Depresija sprečava upijanje kosmičke energije koja je svuda oko nas i dovodi do nedostatka te energije u trenucima kada nam je najpotrebnija. Tada ne funkcionišemo dobro, ne ponašamo se u skladu sa prilikama, podložniji smo raznim bolestima i loše se osećamo.

Ima puno načina efikasne borbe protiv zla današnjice – depresije. Uživajte u životu, provodite se, zabavljajte, smejte se i kada nije smešno,... Posmatrajte u svemu što se dešava prvo pozitivnu stranu, poštujte sebe i druge. Takođe su ljubav i seks vrlo efikasan način za borbu protiv depresije. Bavljenje sportom, igrama, hobijem i uopšte stvarima koje volimo je sigurna preventiva i lek protiv depresije"

Vidjenje prof. dr. Jovana Marica,koliko ljubav i seks mogu da doprinesu srecnijem zivotu izneto je u knjizi "Ljubav, seks i depresija", u kojoj se sveobuhvatno analizira fenomen ljubavi, seksa i erotike, tuge i depresije...
 
Odgovor na temu

zraj
BG

Član broj: 106234
Poruke: 386



+3 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji10.11.2006. u 17:11 - pre 211 meseci
http://www.elitemadzone.org/t1...-je-to-lek-za-zensku-depresiju
 
Odgovor na temu

zraj
BG

Član broj: 106234
Poruke: 386



+3 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji14.11.2006. u 05:52 - pre 211 meseci
Depresija ugrožava strukturu kostiju




Depresija može da uzrokuje slabljenje strukture kostiju, saopštili su izraelski naučnici u najnovijoj studiji u kojoj savetuju da se antidepresivni lekovi koriste za lečenje osteoporoze.

Naučnici sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu su uočili da je kod laboratorijskih miševa, kod kojih je podstaknuta depresija, slabila struktura kostiju, posebno kukova i pršljena kičme.

Posle terapije antidepresivima koštana struktura je ojačala, kao i raspoloženje, naveli su stručnjaci. "Ovo otkriće govori najpre da depresija može da uzrokuje osteoporozu", izjavio je izraelski ekspert Raz Jirmija.

Depresija aktivira jedan deo nervnog sistema koji reaguje na stres i počinje da luči hemijsku supstancu noradenalin. Noradrenalin ugrožava koštane ćelije, navodi se u studiji. Antidepresivni lekovi blokiraju lučenje noradrenalina, čime nestaje negativni efekat te hemijske supstance, dodaje se u istraživanju.

Američki naučnici su nedavno objavili sličnu studiju, u kojoj se navodi da poznati antidepresivni lek prozak jača koštanu strukturu kod laboratorijskih miševa.


 
Odgovor na temu

zraj
BG

Član broj: 106234
Poruke: 386



+3 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji14.11.2006. u 06:05 - pre 211 meseci

Mentalno zdravlje je nacionalni kapital

Prema „Izveštaju o svetskom zdravlju Svetske zdravstvene organizacije iz 2001. godine“ procenjuje se da danas oko 450 miliona ljudi pati od mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja ili od psihosocijalnih problema, kao što su oni vezani za zloupotrebu alkohola ili droga. Mnogi od njih pate tiho i sami, isključeni iz svojih porodica i socijalnog okruženja.

Depresija predstavlja glavni uzrok globalne invalidnosti i nalazi se na četvrtom mestu globalnog tereta bolesti. Procenjuje se da je 70 miliona ljudi u svetu zavisno od alkohola, da oko 50 miliona ima epilepsiju, a 24 miliona shizofreniju (u svim sredinama sveta, razvijenim i nerazvijenim, što čini oko 1% stanovništva). Milion ljudi izvrši samoubistvo svake godine, a 10-20 miliona pokušava da se ubije. Ne sme se zanemariti ni veliki broj osoba koje imaju neki oblik duševne zaostalosti.

Smatra se da će svaka četvrta osoba u nekom periodu svog života biti pogođena nekim mentalnim poremećajem. Zbog svega toga, prevencija mentalnih poremećaja i unapređenje mentalnog zdravlja od ključnog je značaja za svaku zajednicu.

Mentalni poremećaji utiču na funkcionisanje jedinke i uzrokuju ne samo emocionalnu patnju nego i smanjenje kvaliteta života, otuđenost, stigmu i diskriminaciju. Njihov uticaj proteže se na čitavu zajednicu i predstavlja ogroman ekonomski i socijalni teret. Mentalni poremećaji su često povezani sa dugotrajnim lečenjem, odsustvovanjem sa posla, nezaposlenošću i smanjenjem produktivnosti, što sve utiče na emocionalno i ekonomsko stanje članova porodice koji neguju obolele, kao i na povećanje troškova zajednice.

Da bi se smanjio teret mentalnih poremećaja neophodno je da se veća pažnja posveti prevenciji i unapređenju mentalnog zdravlja u okviru nacionalne politike, zakonodavstva, donošenja odluka i dodeljivanja sredstava.

Mentalno zdravlje je nacionalni kapital i presudno je za sveobuhvatno blagostanje osoba, društava i država i predstavlja nacionalni kapital. Zato zaštita mentalnog zdravlja mora predstavljati neophodan i značajan aspekt sveukupnog sistema zdravstvene zaštite, odnosno javnog zdravlja.

Zaštita mentalnog zdravlja i reforma psihijatrijskih službi zahteva razvijanje partnerstva i međusektorsku saradnju uz uključivanje građanskog društva, prosvete, ministarstva za socijalna pitanja, ministarstva pravde, nevladinih organizacija i medija.

. Karakteristike mentalnog zdravlja građana Srbije

Mentalno zdravlje stanovništva narušeno je poslednjih godina. Prema podacima Instituta za zdravstvenu zaštitu Republike Srbije broj dijagnostikovanih slučajeva mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja (F00-F99) u stalnom je porastu u periodu od 1999-2002 - od 271.944 (1999. godine) do 309.281 (2002.godine). Tako se ovi poremećaji sada nalaze na drugom mestu najvećih zdravstvenih problema stanovništva (posle kardiovaskularnih poremećaja).

Porast nepsihotičnih poremećaja vezanih za stres, što je posledica katastrofičnih događaja kojima je stanovništvo bilo izloženo u poslednjoj deceniji XX veka (ratovi u regionu; hiperinflacija 1993. godine; sankcije uvedene prema zemlji od strane UN koje su trajale tri i po godine; NATO bombardovanje 1999. koje je trajalo 11 nedelja; socijalna tranzicija, finansijska kriza i visoka stopa nezaposlenosti). Ovi događaji doveli su do nesigurnosti, straha, siromaštva, deprivacije i dehumanizacije građana. Mnogi školovani mladi ljudi (oko 300.000) napustili su zemlju i žive u dobrovoljnom izbeglištvu u drugim zemljama.

Poremećaji vezani za stres nisu jedina posledica katastrofičnih godina. Drugi poremećaji su, takođe, u porastu: depresija, broj samoubistava, zloupotreba psihoaktivnih supstanci, psihosomatski poremećaji, delinkvencija i nasilje su u ekstremnom porastu; povećan je morbiditet i smrtnost u mlađim godinama. Sindrom izgaranja među lekarima je, takođe, čest.

Deca i mladi

Deca (0-14) i mladi (15-24 godine) spadaju u posebno vulnerabilnu populaciju. Klinička iskustva i istraživanja ukazuju da, iz godine u godinu, sve veći broj dece i mladih imaju psihološke probleme ili manifestuju određenu, za ovaj uzrast, specifičnu psihopatologiju. Najčešće psihopatološke manifestacije su depresivna stanja (uključujući samoubilaštvo) i poremećaji ponašanja (uključujući zloupotrebu psihoaktivnih supstanci i delinkventno ponašanje). Istraživanja obavljena u našoj sredini pokazuju da trećina srednjoškolske populacije pripada grupi graničnih i rizičnih, tj. manifestuje znake psihološkog trpljenja i mentalnih problema i poremećaja. Slični rezultati dobijeni su i na studentskoj populaciji. Ugroženije su devojke i adolescenti u urbanim sredinama.

Postojeći broj i organizacija zdravstvenih službi, kao i nevladinih organizacija koje se bave mentalnim problemima dece i mladih je nedovoljan i/ili nefunkcionalan da bi mogao da odgovori potrebama ove populacije.

Zbog toga je potrebno sledeće: 1) da se u okviru budućih Centara za mentalno zdravlje formiraju timovi stručnjaka i organizacione jedinice namenjena deci i mladima; 2) da se poveća preventivni i terapijski potencijal primarne zdravstvene zaštite kroz dodatnu edukaciju postojećih kadrova domova zdravlja (lekara opšte medicine, pedijatara i saradnika) za mentalne probleme dece i mladih; 3) potrebno je osnažiti i pomoći (kadrovski, organizaciono i prostorno) postojeće specijalizovane jedince za mentalne probleme dece i mladih u sekundarnim i tercijarnim ustanovama; 4) stvoriti mladima mogućnost da dobijaju psihološku podršku i pomoć izvan zdravstvenih i psihijatrijskih ustanova – u školama, studentskim domovima i internatima, ali i kroz otvaranje savetovališta u gradovima, izvan institucija; 5) raditi na primarnoj prevenciji mentalnih poremećaja dece i mladih kao i na unapređenju njihovog mentalnog zdravlja, kroz školski sistem i sve oblike masovnih komunikacija


3. VIZIJE, VREDNOSTI, PRINCIPI I CILJEVI

3.1. Vizija
Mentalno zdravlje predstavlja nacionalni kapital i kao takvo mora biti unapređivano zajedničkim naporima celokupne zajednice i svih zainteresovanih, uključujući i pacijente (korisnike), njihova udruženja i porodične grupe.

Reforma u oblasti mentalnog zdravlja započeta je u kontekstu političkih promena u zemlji i u budućnosti mora biti ravnopravan deo celokupnih reformi u oblasti zdravstva. Ona se mora oslanjati na postojeći sistem zaštite zdravlja i mora biti postignuta u skladu sa međunarodnim iskustvima i standardima, u saradnji sa stručnjacima u regionu i razmenom iskustava sa zemljama u tranziciji.

Reforma u oblasti mentalnog zdravlja treba da promoviše službe u lokalnoj zajednici koje nisu diskriminišuće, lako su dostupne i čiji rad (terapijski i preventivni) je zasnovan na dokazima i vrednostima. Konvencionalni pristup zasnovan na lečenju bolesti treba da bude proširen na sveobuhvatni, multidimenzionalni pristup mentalnom zdravlju i mentalnim poremećajima. Na političkom nivou, reforma u oblasti mentalnog zdravlja treba da bude podržana promenama u zakonodavstvu koje se posebno odnose na zaštitu prava i potreba osoba sa mentalnim problemima i realnim osnaženjem onih koji planiraju službe u oblasti mentalnog zdravlja. U razrađivanju reformi stručnjaci za mentalno zdravlje moraju sarađivati sa stručnjacima koji se bave reformom zdravlja u celini.


3.2. Vrednosti i principi

Zaštita mentalnog zdravlja

o Službe mentalnog zdravlja treba da pruže savremeno, sveobuhvatno lečenje koje podrazumeva bio-psiho-socijalni pristup, i koje treba da se odvija u zajednici, što je moguće bliže porodici obolele osobe.

o Zaštita mentalnog zdravlja mora uključiti primarnu zdravstvenu zaštitu; lekari opšte medicine moraju biti podržani u znanju i resursima kako bi bili u stanju da odgovore potrebama osoba sa mentalnim problemima.

o Psihotropni lekovi treba da budu dostupni osobama sa mentalnim poremećajima na svim nivoima lečenja.



Prevencija mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja i unapređenje mentalnog zdravlja

Unapređenje mentalnog zdravlja odnosi se na sve akcije koje imaju specifičan cilj da pojačaju pozitivno mentalno zdravlje. Prema Otava deklaraciji, strategije za unapređenje mentalnog zdravlja imaju za cilj da omoguće osobama da povećaju kontrolu nad sopstvenim životom i da poboljšaju njihovo mentalno zdravlje razvojem ličnih veština i otpornosti, stvaranjem podržavajuće okoline i osnaživanjem ljudi i zajednica.

Zaštita i unapređenje mentalnog zdravlja treba da budu sveobuhvatni. Oni treba da budu vođeni demistifikacijom mentalnih poremećaja (jačanje pozitivnih stavova i redukcija dominirajućeg skepticizma u vezi sa mogućnošću njihove prevencije i lečenja), investiranjem u zdrave snage populacije i osoba pod rizikom, kao i fokusiranjem na zdravlje a ne na bolest.

Programi za mentalno zdravlje treba da uključuju preventivne aktivnosti i aktivnosti za unapređenje mentalnog zdravlja.

Primarna (univerzalna, selektivna i indikovana)[4], sekundarna i tercijarna prevencija treba da budu najvažniji deo zaštite mentalnog zdravlja a programi prevencije treba da budu zasnovani na dokazima. Pokazano je da prevencija dovodi do povećanja opšteg zdravlja, radne i druge sposobnosti. Recimo, programi za prevenciju razvoda brakova dovešće do zaštite mentalnog zdravlja dece i sprečavanja nastajanja mnogih poremećaja koji su posledica lošeg roditeljstva i konfliktnih odnosa među roditeljima.

Većina mentalnih poremećaja zahteva brzu primenu mera rehabilitacije od samog početka tretmana. Rehabilitacija treba da poveća kompetenciju pacijenata i omogući njihovu reintegraciju u zajednicu. Porodice i drugi resursi zajednice treba da budu uključeni u primenu rehabilitacionih mera. Treba stimulisati zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici, odnosno lečenje pacijenata u okruženju u kojem živi.

Unapređenje mentalnog zdravlja treba da ima za cilj da zaštiti, podrži i održi emocionalnu i socijalnu dobrobit kroz unapređenje faktora koji jačaju i štite mentalno zdravlje, uz iskazivanje poštovanja prema kulturi, jednakosti, socijalnoj pravdi i ličnom dostojanstvu i kroz vođenje računa o socijalnim i ekonomskim faktorima i akcijama za zaštitu ljudskih prava.

http://www.imh.org.yu/nacionalni_zakon.htm


 
Odgovor na temu

Fuzz
Bojan Vukovic
Novi Sad

Član broj: 8631
Poruke: 3866
212.200.155.*



+9 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji14.11.2006. u 07:47 - pre 211 meseci
E pa majke mi...
Aleksandar linkuje kao lud na svakom forumu...ali ajde...navikli smo se pa jbg.
E sad si se i ti primio na kacenje linkova i paste-ovanje ogromnih citata. Ajde da ukinemo forum i da se samo vrsi redirekcija na google jer koji ce nam k....
Ovde bi ljudi trebali da razmenjuju misljenja i iskustva i eventualno potkrepe svoje tvrdnje navodjenjem izvora informacija ili kracim citatom. Ovako...ubili ste forum...
anti-heroin spree
 
Odgovor na temu

Mikky

Član broj: 18
Poruke: 1563
*.dynamic.sbb.co.yu.

ICQ: 44582291


+58 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji14.11.2006. u 09:31 - pre 211 meseci
Slazem se... zraj imas li ti nesto da kazes o ovoj temi ili samo kopiras tekstove? Kome trebaju clanci o tome lako ce ih naci na internetu.
-I know UNIX, PASCAL, C, FORTRAN,
COBOL, and nineteen other high-tech
words.
 
Odgovor na temu

zraj
BG

Član broj: 106234
Poruke: 386



+3 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji14.11.2006. u 22:02 - pre 211 meseci
-Mentalno zdravlje predstavlja nacionalni kapital

-Klinička iskustva i istraživanja ukazuju da, iz godine u godinu, sve veći broj dece i mladih imaju psihološke probleme ili manifestuju određenu, za ovaj uzrast, specifičnu psihopatologiju.

-Broj dijagnostikovanih slučajeva mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja u stalnom je porastu. Tako se ovi poremećaji sada nalaze na drugom mestu najvećih zdravstvenih problema stanovništva (posle kardiovaskularnih poremećaja).

Ono sto ja imam da kazem o ovoj temi i razlogu svog licnog doprinosa da temu priblizim vecem broju ljudi naravno navodeci izvore informacija, svodi se na sadrzaj u predhodna tri stava.

Nadam se da ce bar neko od ljudi koje je tema zainteresovala svoja saznanja plasirati na pravom mestu i u pravo vreme (bar dok internet i kompjuteri ne postanu dostupni vecem broju ljudi kod nas), onima kojima ce to zaista biti potrebno, i tako zajednicki doprinesemo da bude manje nasilja, narkomanije, alkoholizma, bulumije, anoreksije, a da se samoubistva svedu na minimum, da se nekim od ljudima iz naseg okruzenja vrati samopouzdanje,i osmeh na lice.

Ovo bi na neki nacin bio i moj zakjucak ove teme.

Izvinjavam se onima koje je ova tema "smorila", a zahvaljujem na paznji i razumevanju svima onima koji su shvatili moje dobre namere.

Suncica




 
Odgovor na temu

Fuzz
Bojan Vukovic
Novi Sad

Član broj: 8631
Poruke: 3866
212.200.155.*



+9 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji15.11.2006. u 08:04 - pre 211 meseci
Suncice, tvoje dobre namere nisu sporne. Ali kopiranjem sadrzaja koji su vec dostupni na internetu, bojim se da neces mnogo promeniti. Pogotovo zato sto ljude od teme odbijaju predugi citati i samo citati - bez ikakve diskusije, licnih pogleda i iskustava. Znaci cilj nam je isti, samo put do njegovog ostvarenja posmatramo malo razlicito.
anti-heroin spree
 
Odgovor na temu

zraj
BG

Član broj: 106234
Poruke: 386



+3 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji15.11.2006. u 13:57 - pre 211 meseci
Super Bojane, kada budem imala vise vremena sredicu temu (kraci citati) ,ali tema je naucno profesionalna, i delikatna, pa sam mislila ako joj se posveti malo vise prostora ne moze da skodi:)

Sve u svemu drago mi je da smo se razumeli , i da ipak nisam, i nikako namera mi nije da ubijem forum.

Reci da li Ti imas licni stav - kakvo je Tvoje vidjenje postavljene teme?

Sigurna sam da i Ti svakako imas nesto da nam saopstis-predlozis.

Ako Ti tema nije zanimljiva ne moras da se ukjucis, i nemoj molim Te da se osetis prozvanim.

Cinimi se da celokupno drustvo radije "okrece glavu" na samo spominjanje reci mentalan, psihijatrija, a kada se desi samoubistvo porodica saopstava javnosti da su u pitanju bili problemi sa srcem.

U svakodnevnom zivotu susrecemo ljude isfrustrirane, i pod stresom, koji sami sebi postavljaju dijagnozu, i kao lek najcesce uzimaju bensedine, stideci se da se zbog "dijagnoze" obrate "doktoru za dusu".

Recimo poznat mi je podatak da medju zenskom populacijom studenata postoji broj devojaka koje pate od bulumije.

To su uglavnom dobre devojke koje nikako ne mogu da izadju iz zacaranog kruga psihickog stanja koje ih je zadesilo, a sramota ih je da se obrate za pomoc.

Svoje stanje skrivaju od prijatelja i porodice,od cimerke sa kojom dele studentsku sobu, problem dobija sire razmere u smislu izrazene depresije.

One se polako povlace u sebe, obnavljaju godinu na fakultetu, prestaju da izlaze i da se druze, postaju alkoholicari, narkomani, samoubice.

Cini mi se od svih ljudskih osecanja najgore je ono kada shvatite da ste nemocni , da se izborite sa onim sto vam se desava.

Da li smo mi nemocni, ili nas je kao drustvo bas briga?
Sta, i koliko svaki pojedinac moze da uradi i doprinese u svom okruzenju?
Ako nam je sadasnjost po pitanju mentalnog zdravlja kakva jeste, kakva ce nam biti buducnost?Politika je na prvom mestu a da mentalno zdravlje prestavlja nacionalni kapital kod nas je izgleda samo fraza!?

 
Odgovor na temu

Fuzz
Bojan Vukovic
Novi Sad

Član broj: 8631
Poruke: 3866
212.200.155.*



+9 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji15.11.2006. u 14:35 - pre 211 meseci
Previse licno dozivljavas neke stvari. Ali dobro...to je vec neka druga tema...
U svakom slucaju, da ne bih ja na kraju postao odgovoran za bulimiju u mladih i masovno zobanje bensedina, povlacim se...
anti-heroin spree
 
Odgovor na temu

dalibord5
Dalibor Maksimović
Direktor
MAX SILVER DOO
Beograd

Član broj: 29223
Poruke: 695
*.dialup.neobee.net.

Sajt: www.maxsilver.rs


+38 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji15.11.2006. u 16:28 - pre 211 meseci
O psihijatrima i psiholozima saznajemo najcesce samo iz filmova,americkih uglavnom.
Ako je to u Americi potreba,mislili smo da kod nas nije.
Nedavno je moj dobar prijatelj zavrsio u Lazi Lazarevicu,zbog pritisaka koje je imao radeci vrlo stresan posao.
Zivimo u stresnom vremenu.
Isprva bilo mi je jako tesko da shvatim da je savrseno normalan decko,"puko" nacisto i da je bilo potrebno da se hospitalizuje zbog zestoke depresije.
Sada,vec, shvatam da to moze da se dogodi skoro svakome.
Pitanje depresije nije nimalo naivno.
Mislim da svako mora za sebe da nadje mehanizme koji ce mu pomoci da sacuva bistru glavu..
Sada je tren velikih odluka...
bolje je zivjeti sto godina kao milijunas nego sedam dana u bijedi!!!

"Bog je mrtav"-NICE
"Nice je mrtav"-BOG

www.maxsilver.rs
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net.



+7169 Profil

icon Re: Saznajte vise o depresiji15.11.2006. u 17:31 - pre 211 meseci
Citat:

Ako je to u Americi potreba,mislili smo da kod nas nije.


Ispravka, nismo nista ni mislili - u vreme kada je ta informacija o Americi & psihijatrima dolazila kod nas putem filmova, mi smo vec uveliko ziveli u zemlji gde su se u apotekama bez recepta i bez ikakve kontrole prodavale psihotropne supstance i narkotici - psihijatri nisu ni bili potrebni, jer je sve bilo dostupno u apoteci bez middle-man-a ;-)

Dobro se secam da je masa penzionera kupovala bensedine kao bombone, mladji ljudi totalno skrenuti od stresa su sami sebi prepisivali "terapije" - dok 2002 neko nije uvideo da nam zemlja ide u 3 lepe kada klinac od 12 godina moze da kupi trodon, a onda da ode u supermarket i kupi litar ljute i provede dan intoksikovan do daske.

Normalno je da covek ako je u stresu i panici da prvo ode kod nekog ko moze da mu pomogne, ako vec nije u stanju da sam kontrolise takvo stanje - a u drustvu gde se sve vise radi i misli na golu egzistenciju svaki dan je takva situacija sudbina mnogih.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
213.240.54.*

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Šta je depresija ...17.11.2006. u 09:49 - pre 211 meseci
Stanje depresije razlikuje se od svih ostalih rasploženja po nesposobnosti reakcije. Obeshrabrena će osoba ponovno skupiti hrabrost kad se promijeni situacija koja ju je tištila. Smrknuto lice će se razvedriti kad se pojavi prilika za uživanje ili uspjeh. No, od osobe koja pati od depresije nećemo dobiti nikakvu reakciju, naprotiv, pozitivne okolnosti često samo još više produbljuju depresiju.
Upravo je nedostatak sposobnosti reagiranja na događaje u okolini glavni simptom depresije. Bolesnik može satima nepomično buljiti pred sebe u prazno. Često provodi veći dio dana u krevetu i nema hrabrosti otisnuti se u struju života. Srećom, u većini slučajeva situacija ne dostiže takve ekstreme. Najčešće su osobe koje pate od depresije donekle u stanju nastaviti svakodnevnu rutinu. Obave ono što je nužno i površni promatrač neće primijetiti ništa "sumnjivo". Tek najuža obitelj koja s oboljelim živi i dobro ga poznaje zna što proživljava.

Stanje depresivne osobe je unatoč tome, a posebno ako bolest traje dulje vrijeme, vrlo teško. Ponekad čak ni partner, rodbina i prijatelji ne mogu doprijeti u njezin unutarnji svijet, jer svoje osjećaje jednostavno zatvori u sebe, kao iza neprobojnog zida.

Što je depresija
Depresija je psihička bolest, stara koliko i čovječanstvo i jedna od najranije opisanih bolesti. Ona spada i među najčešće psihičke poremećaje suvremenog doba. U posljednjih stotinjak godina bilježi se stalan rast broja depresivnih osoba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija je svjetski zdravstveni problem broj četiri, a ako se gleda samo ženska populacija, tada je na drugom mjestu. Procjenjuje se da će do 2020. godine depresija postati drugi svjetski zdravstveni problem, a u ženskoj populaciji prvi. Smatra se da barem svaka deseta osoba ima šansu jednom u životu oboljeti od depresije.

Depresija se može javiti u svakoj životnoj dobi, od dječje do visoke, a najčešća je u srednjim godinama. To je bolest koja uzrokuje velike duševne boli i patnju zbog kojih oboljeli više ne može, ili mu je izuzetno teško, raditi, spavati itd., a životno veselje potpuno iščezava.
Bolest utječe na cijeli život oboljele osobe, ne prolazi sama i mora se liječiti, u suprotnom se pogoršava. Zbog loše informiranosti i neupućenosti, okolina oboljelog često ne prepoznaje depresiju, a u mnogim je slučajevima ne prepoznaje ni oboljela osoba.

Stanje depresije
• Oboljeli se često osjeća slabo, bez energije, posve iscrpljeno i ima teškoća s koncentracijom. Osjeća se bezvrijedno i suvišno te ga muči osjećaj krivnje i smanjenog samopoštovanja.
• Razmišlja o smrti i tome kako više nije vrijedno živjeti. Unutarnje stanje neobjašnjive napetosti, straha ili bespomoćnosti očituje se kao nemir i nervoza ili pak kao upadljiva klonulost i nedostatak ekspresivnosti.
• Učestali su poremećaji sna; oboljeli ne može zaspati ili se prerano budi ili pak ima presnažnu potrebu za snom.
• Simptomi depresije očituju se i kao tjelesne tegobe poput glavobolje, bolova u trbuhu ili leđima, problema sa srcem, općeg pomanjkanja snage, smanjenja seksualnih potreba. Razlikuju se od osobe do osobe, a vrlo se rijetko pojavljuju istovremeno i jednakog intenziteta.
• Psihičke bolesnike društvo i radna okolina, na žalost, još ne doživljavaju dovoljno ozbiljno, jer su simptomi bolesti manje vidljivi nego kod tjelesnih bolesti.
• Teškoće u društvu često se i dodatno pojačavaju zbog tipičnog načina razmišljanja depresivne osobe: misle da je njihova nesposobnost za rad uzrokovana depresijom njihova vlastita greška. Za nastalu situaciju okrivljuju sebe, jer je nisu sposobni prihvatiti, kao što nisu sposobni prihvatiti ni svoju bolest.

vita
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: Saznajte vise o depresiji

Strane: 1 2

[ Pregleda: 27192 | Odgovora: 39 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.