Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Godina na izmaku potvrdila je da je u IT galaksiji u toku jedna suštinska transformacija

[es] :: IT pravo i politika razvoja :: Godina na izmaku potvrdila je da je u IT galaksiji u toku jedna suštinska transformacija

[ Pregleda: 2702 | Odgovora: 0 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.adsl-1.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Godina na izmaku potvrdila je da je u IT galaksiji u toku jedna suštinska transformacija23.12.2006. u 15:01 - pre 210 meseci
Godina na izmaku potvrdila je da je u informatičko-komunikacionoj galaksiji u toku jedna suštinska transformacija. Eksperti ovu promenu nazivaju VEB 2.0 – novom verzijom globalne računarske mreže koju jednostavno nazivamo Internet. Za razliku od prve, koja je postavila tehnologiju i infrastrukturu za povezivanje računara „širom sveta“, ali sa ograničenim dometima i previše uskih grla, nova počiva na u međuvremenu dramatično unapređenim širokokanalnim informatičkim „autostradama“, stalnom prisustvu korisnika na mreži i, naravno, dramatično povećanim mogućnostima računara i softvera.

Veb 2.0 u isto vreme podrazumeva i poslovnu revoluciju u kompjuterskoj industriji, sa značajnim ekonomskim efektima. Na neki način, reč je i o velikom socijalnom eksperimentu koji za sada ne daje jasan putokaz o tome – gde će nas odvesti.

Mnogi to opisuju i kao „digitalnu demokratiju“: na hiljade programera učestvuje u oblikovanju i usavršavanju programa „otvorenog koda“ (open source), tako što neko obelodani osnovnu ideju i njene principe, omogućavajući svim zainteresovanima da je menjaju, dopunjavaju, doteruju. Rezultati: tako napravljen operativni program Linuks je najozbiljniji izazivač Majkrosofta, kolektivno stvorena onlajn enciklopedija Vikipedija nadmašila je čuvenu Britaniku, internet-pretraživač Fajrfoks regrutuje sedam miliona novih korisnika mesečno i time podriva donedavni monopol Internet eksplorera…

Za razliku od „dot.kom“ buma s kraja devedesetih, kada su izneverena mnoga očekivanja o eksplozivnom rastu digitalne ekonomije, uspesi poduhvata zasnovanih na novoj internet-platformi su stvarni. Dovoljno je, naime, imati dobru ideju, nešto novca da sve počne, da bi potom milioni korisnika potvrdili da je pronađena prava stvar i preduzetnike, mahom u njihovim dvadesetim godinama, učinila instant milionerima, pa čak i milijarderima.

Čad Harli (28) i Stiv Čen (29) tako su pre manje od dve godine, skromnim parama, napravili Jutjub, veb-sajt za razmenu kratkih video-snimaka i video-poruka, koji je stekao milione obožavalaca. Rezultat: pre oko mesec dana kupio ih je „Gugl“ za 1,6 milijardi dolara.

Njihov kolega, propali student s Harvarda Majkl Cukenberg (22), ovih dana međutim odbija da za slične pare proda svoj sajt Fejsbuk, koji je takođe namenjen „druženju“ onlajn. Čeka bolju ponudu.

Sličnih primera ima još mnogo (pomenimo samo eksploziju blogova, ličnih dnevnika za javnu upotrebu). Svima je pri tom zajednički socijalni element: sadržaj generišu korisnici koji sami određuju šta prolazi a šta ne, milioni ljudi preko Interneta drugima iznose delove svojih života, stvarajući i održavajući u tom procesu posebnu vrstu virtuelne zajednice, prijateljstva i veze koje bez ove tehnologije ne bi inače postojale.

Internet se time preobražava i u neku vrstu paralelnog sveta, u pomaljajuće „onlajn“ društvo. Najupečatljiviji primer za to je eksplozivni rast sajta „Drugi život“ (secondlife.com). Na prvi pogled, to je kompjuterska igra na Internetu koju, od 2003. istovremeno može da igra mnogo – čak na hiljade – igrača.

„Drugi život“ je međutim nešto mnogo više od igre. Postao je jedan virtuelni svet u kojem svaki učesnik može da započne svoj istinski drugi život, sedeći ispred kompjuterskog ekrana koji je povezan sa velikim serverom u San Francisku.

Da biste postali učesnik, treba da, uz pomoć jednostavnog softvera koji je tamo na raspolaganju, kreirate svoje drugo ja: odaberete ime, fizičke karakteristike, od boje kose, oblika lica, pola, pa do boje kože. Ukratko, da budete ono što želite, a ne možete, u stvarnom životu… Onda, komandama sa tastature, ulazite u taj novi svet, u kojem su već drugi učesnici, u formi svojih „avatara“ sačinjenih od piksela. Sa njima se upoznajete, počinjete da razgovarate, možete da odete na piće…

Kad ste uvučeni u igru, granica između stvarnog i virtuelnog postaje sve tanja. Virtuelni svet ima i svoju ekonomiju: počinje se virtuelnim dolarima, kojima se kupuje odeća, plaćaju odrešene usluge, a mogu da se kupe i nekretnine: zemlja, kuće. Time stvarate svoj identitet, postajete neko u toj zajednici animiranih likova kojima upravljaju stvarni ljudi.

Ovaj svet danas ima 2.111.450 stanovnika. Aktivno u poslednja dva meseca bilo ih je 825.000. Virtuelna ekonomija tog sveta povezana je međutim s pravom: „linden dolari“ su konvertibilni, učesnici konverziju obavljaju svojim pravim platnim karticama. Trenutni BNP ove ekonomije je 60 miliona (pravih) dolara.

Šta bi sve moglo da bude rezultat činjenice da se nekoliko sati dnevno provodi u imaginarnom svetu, u kojem se druži, trguje, gradi, pa i praktikuje seks (aktiviranjem određenih komandi na ekranu)? Šta će se dogoditi kad, napretkom tehnologije, jednog dana postane moguće da se u virtuelno drugo ja prebaci celokupno, iskustvo, sve karakterne osobine? Da li će to biti ostvarenje sna o besmrtnosti?
„Počelo je kao moj drugi život“, ispovedio se jedan od učesnika ove igre. „A onda sam stigao do tačke kad je moj stvarni život postao samo kratkotrajno bekstvo virtuelnog.“

Milan Mišić
 
Odgovor na temu

[es] :: IT pravo i politika razvoja :: Godina na izmaku potvrdila je da je u IT galaksiji u toku jedna suštinska transformacija

[ Pregleda: 2702 | Odgovora: 0 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.