Citat:
Programmer: [...] CFD analizu [...] i izracunavanje efikasnosti na razlicitim pritiscima, brzinama i rezimima protoka vode kroz turbinu.
Ovaj deo neće ići baš tako, tj. neće baš nikako :) Strujanje kroz turbinu je (za sada) isuviše složeno da bi se simulacijom izračunalo dovoljno precizno za projektne potrebe, u apsolutnom smislu. Zato Dragan i pomenu interpolaciju starih rezultata, odnosno raznorazne računsko-empirijske metode...
Već se simulacija trenutno koristi više u poredbene svrhe, i to za samo neke elemente strujanja. Npr. nadamo se da ako simulacija pokaže 10% razlike između dve izvedbe, onda ćemo eksperimentalno imati, recimo, 8-12% razlike u istu stranu; ali za svaku izvedbu ponaosob može postojati velika razlika između simulacije i eksperimenta (i preko 10-15%). Pritom, primarno inercijalne efekte (pad pritiska) lakše je uloviti od viskoznih (koji značajno ulaze u obrtni moment). Tako da se često simulacija izvodi samo za pritisak na različitim radnim tačkama, a obrtni moment se računa empirijskim metodama, da bi se dobio kako-tako razuman koeficijent efikasnosti.
(Ovako se postupa čak i pri projektovanju aviona, gde je strujanje nemalo jednostavnije od onog kroz turbinu...)