Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Samba brza na GNU/Linux-u

[es] :: Advocacy :: Samba brza na GNU/Linux-u

Strane: 1 2

[ Pregleda: 7001 | Odgovora: 23 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

popeye
Branko Ivanović
Beograd

Član broj: 3846
Poruke: 960
*.rcub.bg.ac.yu

Jabber: popeye@elitesecurity.org
ICQ: 18038966
Sajt: popeye.linuxo.org


Profil

icon Re: Samba brza na GNU/Linux-u14.10.2003. u 19:33 - pre 249 meseci
Citat:
degojs:
Citat:
leka:
Za koliko je Linux dosao na to 3. - 4. mesto? - Za par godina!


Hteo bih da pitam da li je Linux zaista nov OS (ne, ne ciljam na tuzbu SCO u vezi kopiranja koda) ili se u biti radi o Unix-u za x86?


Diskutabilno. Osnovu Linux-a (na kojoj je Linus napravio prvu verziju) cini Minix. Minix jeste Unix klon, ali njegov kod nema veze sa AT&T Unix kodom, te smatram da se ne moze vezivati za razvoj Unix-a.

Naravno, Linux danas ima dosta koda koji potice iz BSD Unixa i sa te strane nastavlja razvoj. Bilo kako bilo, nije se pojavio juce jer je star 12 godina, a GNU fondacija jos malo pa puni 20.
 
Odgovor na temu

tOwk
Danilo Šegan
Zemun/Beograd

Član broj: 94
Poruke: 2743
*.vdial.verat.net

ICQ: 9344053
Sajt: alas.matf.bg.ac.yu/~mm011..


+2 Profil

icon Re: Samba brza na GNU/Linux-u14.10.2003. u 23:31 - pre 249 meseci
Citat:
popeye:
Diskutabilno. Osnovu Linux-a (na kojoj je Linus napravio prvu verziju) cini Minix. Minix jeste Unix klon, ali njegov kod nema veze sa AT&T Unix kodom, te smatram da se ne moze vezivati za razvoj Unix-a.

Zapravo, Linus je želeo da poboljša Minix. Autor tog softvera to nije dozvolio (a deset godina nakon toga je i Minix objavljen pod GPL licencom; eh, ironije :-), pa je Linus napisao neku krdžu i to nazvao Linux-om 0.01. Polako su se tu priključile gomile programera, a kako je GNU imao legalističkih problema sa svojim jezgrom (želeli su da koriste Mach, kao jednu vrlo naprednu tehnologiju za to vreme, i čekali su odobrenje licence sve do 1995 ili 1996 godine), to su mnogi programeri GNU-a priskočili i prilagodili sav do tada napisani softver ovom jezgru.

Što se tiče Unix-a, čini mi se da se ovo ime registruje kod OpenGroup-e. Da bi se dobio sertifikat (poslednji je valjda „Unix 98“, mada je trebao da bude pripremljen i skup testova za „Unix 03“ uz SUS v3) potrebno je proći odgovarajuće testove saglasnosti sa „Single Unix Specification“ verzije 2 (za '98) ili 3 (za '03). Ukratko, ova „Jedinstvena specifikacija Uniksa“ (ili Juniksa, kako ko voli) je nadgradnja ISO standarda koji se širom sveta naziva POSIX — Portable Operating System Specification. Takođe, ovo je istovremeno i IEEE standard, i sve tri se uporedo razvijaju u takozvanoj Ostin (Austin) grupi koja radi u nadležnosti OpenGroup-e.

Znači, da bi se postalo „Unix“, dovoljno je samo proći ove testove. Čak kao jedna zanimljivost, vrlo malo od „pravih“ Unix sistema je sertifikovano i za Unix 98 (valjda je najveći broj njih Unix 95). Naravno, za GNU/Linux još uvek niko nije obavio posao sertifikacije (tj. taj posao platio :).

I u ovom polju se najviše vidi zašto je GNU osnovni deo GNU/Linux sistema — sve što je potrebno za POSIX saglasnost obezbeđuju GNU alati: GNU C biblioteka (ovo je potrebno i za ISO C saglasnost, i „System headers“ odeljak u SUS-u), Bash (SH saglasnost), odeljak „System utilities“ (ls, cat, cp, ...) itd.

U ovom smislu, cilj GNU/Linux operativnog sistema je da postane Unix, ako ne formalno (tj. da prođe proces testiranja i da bude „overen“), onda bar neformalno, tj. da zadovolji sve pomenute specifikacije.

Možda se moje mišljenje promenilo, ali ne i činjenica da sam u pravu.
 
Odgovor na temu

popeye
Branko Ivanović
Beograd

Član broj: 3846
Poruke: 960
*.rcub.bg.ac.yu

Jabber: popeye@elitesecurity.org
ICQ: 18038966
Sajt: popeye.linuxo.org


Profil

icon Re: Samba brza na GNU/Linux-u15.10.2003. u 00:37 - pre 249 meseci
Mislim da je degojs zeleo znati da li se Linux nezavisno razvijao u pomenutom periodu ili je nasledio delove koda (nekog) Unix sistema, sto bi znacilo da je njegov razvoj trajao znatno duze nego sto bi se "golim okom" reklo.
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
..-leonardo.sbs.auckland.ac.nz



+3 Profil

icon Re: Samba brza na GNU/Linux-u15.10.2003. u 00:49 - pre 249 meseci
Pa u linuxu ima dosta BSD koda. Tako je i napredovao sa verzije 0.01 na 1.0 :-)
A sto se tice minixa- autori namerno nisu dozvoljavali da neko poboljsava kod (osim u nekim slucajevima) ako bi taj novi kod bio zakomplikovan i tezi za ucenje jer je autorima bilo bitno i jos uvek im je bitno da minix bude dobar za ucenje teorije a nisu im toliko bitne performanse. I nema veze sto minix nije bio pod GPL-om, on je ipak uvek imao otvoren kod.

Tako se GNU/Linux svakako mnogo duze razvija nego windows NT tako da o mladosti linuxa nema govora. Mada i da ima, kakve ima veze sto ce za nekoliko godina on prestici ostale desktop sisteme po usability-ju? Kada prestigne (ako prestigne) onda ce ljudi preci na njega a sada zaista nema poente pricati o tako necem.
 
Odgovor na temu

[es] :: Advocacy :: Samba brza na GNU/Linux-u

Strane: 1 2

[ Pregleda: 7001 | Odgovora: 23 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.