Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Automobilski (kamionski) alternator kao izvor AC struje

[es] :: Elektrotehnika :: Automobilski (kamionski) alternator kao izvor AC struje

Strane: 1 2

[ Pregleda: 12541 | Odgovora: 28 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

kajgo
elektricar
eft group
Stanari

Član broj: 317109
Poruke: 124
31.223.135.*



+5 Profil

icon Re: Automobilski (kamionski) alternator kao izvor AC struje07.01.2016. u 07:34 - pre 100 meseci
Hristos se rodi! Zemo imam sve potrebne nacrte i formule za proracun mehanicke snage/energije, kad se vidimo prezentovacu ti.
 
Odgovor na temu

kajgo
elektricar
eft group
Stanari

Član broj: 317109
Poruke: 124
31.223.135.*



+5 Profil

icon Re: Automobilski (kamionski) alternator kao izvor AC struje07.01.2016. u 07:34 - pre 100 meseci
Hristos se rodi! Zemo imam sve potrebne nacrte i formule za proracun mehanicke snage/energije, kad se vidimo prezentovacu ti.
 
Odgovor na temu

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Automobilski (kamionski) alternator kao izvor AC struje07.01.2016. u 10:07 - pre 100 meseci
Vaistinu se rodi Kajgo ! Odlicna vijest na sami veliki praznik. Druze cujemo se uskoro i vidimo naravno pa cemo uz lagano picence da protabirimo temu.
Pozdrav, boropromaja
 
Odgovor na temu

veselinovic
Jovan Veselinovic
Ist. Sarajevo

Moderator
Član broj: 7761
Poruke: 3860
31.223.133.15



+333 Profil

icon Re: Automobilski (kamionski) alternator kao izvor AC struje07.01.2016. u 18:13 - pre 100 meseci
Boro,
racun je jednostavan.
Uzmes protok vode u 100 lit/sec, visinsku razliku u metrima.
pomnozis te dvije velicine i dobijes kineticku energiju vode u kW.
Pola bacis odmah ( gubici u nesavrsenosti turbine, mehanicki i elektricni gubici) i dobijes skoro tacnu vrijednost snage generatora.
 
Odgovor na temu

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Automobilski (kamionski) alternator kao izvor AC struje07.01.2016. u 21:43 - pre 100 meseci
OK dobar putokaz! Potrebne velicine imam osim protoka/sec. Ali ima valjda metoda i instrument koji to rade !?
 
Odgovor na temu

veselinovic
Jovan Veselinovic
Ist. Sarajevo

Moderator
Član broj: 7761
Poruke: 3860
31.223.133.15



+333 Profil

icon Re: Automobilski (kamionski) alternator kao izvor AC struje07.01.2016. u 22:57 - pre 100 meseci
Ako imas korito pravilnog oblika onda izmjeris brzinu i izracunas.
Brzinu izmjeris tako da bacis list u vodu i mjeris za klje vrijeme predje poznati put.
Naravno da postoji greska u toj metodi, ali sve je i onako puno grubih racunica.
Mene fasciniraju masinci.
Mjere u milimetrima, racunaju na trecu decimalu i kad dobiju rezultat na trecu decimalu
to pomnoze sa 3 zbog faktora sigurnosti.
 
Odgovor na temu

boro62promaja
borislav babic
nezaposlen
doboj, BiH, RS

Član broj: 284763
Poruke: 2242
62.68.108.*



+52 Profil

icon Re: Automobilski (kamionski) alternator kao izvor AC struje08.01.2016. u 12:59 - pre 100 meseci
Koliko je realna izvedba generatora od asinhronog, trofaznog motora po slici koju je kolega na prethodnoj stranici okacio? Koliko vidim u oba slucaja namotaji statora su jednako povezani a pise da je u prvom slucaju motor u trokut - kondezatori paralelno a u drugom motor u zvijezdu a kondezatori u trokut, medjutim ja na slikama ne vidim razliku u povezivanju staora motora u prvom i drugom slucaju (potpuno na isti nacin povezani statorski namotaji) pa se pitam da li je i ostatak sheme regularan.
Pardon sad sam vidio da je motor dobro povezan u oba slucaja, znaci interesuje me koliko je izvodljivo ovo sto je kolega okacio ?


Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

veselinovic
Jovan Veselinovic
Ist. Sarajevo

Moderator
Član broj: 7761
Poruke: 3860
31.223.133.184



+333 Profil

icon Re: Automobilski (kamionski) alternator kao izvor AC struje08.01.2016. u 18:27 - pre 100 meseci
Citat:
macolakg:
Citat:
veselinovic:
Macola, bas mi je drago da si na temi.
Imam veliku supljinu u glvi vizavi sinhrone masine, u principu mi ne treba, ali ne volim rupe u razmisljanju.

Uzmem asinhronu masinu, nakacim osovinu na motor ( vodenu turbinu, propeler ... bilo sta) i na mrezu.
Masina ce raditi kao motor ici podsinhronom brzinom kos fi pozitivan izmedju 0 i 1.
Dodajem polako gas ( pustam vodu vjetar stagod) i idem ka sinhronoj brzini. kos fi pada ka 0 i u momentu sinhrone brzine kos fi =0.
Dodajem jos gasa kos fi ide ka -1 i prelazim u rezim generatora.

Ali ako sinhronu masinu stavim na isto mjesto sta ce se desiti?
Kako ce masina znati jel treba da vuce struju iz mreze ili da predaje u mrezu ?
Motor se vrti 1500RPM, ja dodajem gas on opet na 1500, ja oduzmem gas opet 1500.
A masina nekako zna sta treba da radi.


Pa desiće se sledeće:

Pod pretpostavkom da je sinhrona mašina ubrzana pomoćnom metodom na sinhronu brzinu (jer se ne može samostalno ubrzati) i potom zakačena besprekidno na mrežu, onda:

1) Kada u pogonu koji pokreće sinhronu mašinu ima viška energije i postoji izvesna pobuda rotora, sve dok moment pogona ne pređe moment "otkačinjanja" sa sinhronizacije, dotle će se samo pomeriti fazni ugao između rotora i polja iz mreže. Sinhrona brzina će ostati ista a struja koju sinhrona mašina donira u mrežu se podešava jačinom pobudnog polja.
Ukoliko obrtni moment pogona prekorači moment otkačinjanja (zamislimo da imamo mnogo snažniji pogon nego što je snaga sinhrone mašine) onda će se rotor otkačiti sa sinhronizacije i vrteti većom brzinom a sinhrona mašina će raditi kao loš grejač i ubrzo pregoreti.
Otkačinjanje sa sinhrone brzine se može dogoditi iz dva razloga dok postoji unošenja energije u vreteno:
- ako pogon prekorači moment koji zavisi od jačine pobude i snage mašine,
- ili ako nestane pobude ili bude preslaba u odnosu na pogonski moment.
U oba slučaja će posledice po sinhronu mašinu biti fatalne ukoliko se stator ubrzo ne otkači sa mreže ili nekom drugom metodom ne dovede na sinhronu brzinu.

Dakle, da bi se sinhrona mašina korektno koristila kao generator stalno zakačen na mrežu, na mehaničkom pogonu mora da postoji stroga kontrola momenta na vretenu, i da se vodi računa o tome da pobuda ne opadne ispod neke minimalne.

2) Kada nema mehaničke energije iz pogona, a pri tom je rotor mehanički otkačen od tog pogona da ga ne koči (pomoću nepovratnog ležaja ili neke slične metode), sinhrona mašina će vrteti sinhronom brzinom i pri tom će uz neke relativno umerene gubitke moći da radi kao reaktivni kompenzator.
Kosinus fi se onda može vrlo fino podešavati takođe jačinom pobudnog polja i mašina može imati induktivni, kapacitativni ili termogeni karakter ka mreži i ako je dovoljno snažna može vršiti reaktivnu kompenzaciju čitave mreže.
Nešto pre elektronskih metoda, sinhrone mašine ogromnih snaga su se i koristile kao reaktivni kompenzatori mreže.
Kompenzacija se pobudom može savršeno namestiti i dinamički podešavati sve vreme, da uspešno isprati brze promene u mreži.
Mana je što stepen iskorišćenja nije tako dobar kao kod modernih preklopivih kondenzatorskih banaka ili elektronskih kompenzacionih pretvarača, a osim toga mašina zauzima poprilično prostora.

Izuzetna prednost sinhrone mašine kao reaktivnog kompenzatora, a koju nemaju ostale metode je da ukoliko ima masivan zamajac, onda je u njemu akumulirana značajna kinetička energija i mreža veoma dobro podnosi udarna opterećenja i kratke spojeve koji nisu trajni.
Imati veliki sinhroni motor zakačen na lokalnu mrežu neke firme, može biti pravo blago u situacijama kada nemate mogućnosti za trafostanicu velike snage, a na primer imate firmu koja delatnost bazira na termotpornom zavarivanju (punktovanju) gde su te punkt mašine velikih snaga.
Tamo gde bi jedva zadovoljio 1MW trafoa, sinhroni motor od kojih par stotina KW u saradnji sa trafostanicom od svega možda 100KW može hraniti sve punkt mašine u toj firmi kada se pravilno rasporedi njihov rad.
Te punkt mašine traže ogromne udarne snage, a srednja snaga im uopšte nije posebno velika. E onda zamajac sinhrone mašine nadoknadi to i održi napon mreže u sasvim regularnom stanju za vreme tih kratkih udara. I sve se obavi malom trafostanicom.

3) Stanje kada nestane mehaničkog pogona a osovina sinhrone mašine nije otkačena od pogona.
Onda će sinhrona mašina pokušati da okreće bivši pogon, i ako joj za to treba veći moment od momenta otkačinjanja, otkačiće se sa sinhrone brzine i zaustaviti bez obzira na postojanje napajanja iz mreže.
To se naravno završava havarijski po mašinu ukoliko se ubrzo stator ne otkači sa mreže.

Opšti zaključak je da sinhrona mašina može biti odlična kao genereator i odlična kao kompenzator i akumulator za udarna stanja, ali zato zahteva veoma složenu kontrolu kako mehaničkog tako i dela pobude.

Moment na osovini se može pratiti u oba smera spojnicom sa oprugama i kosom ravni (nešto nalik davaču servo volana na elektroviljuškarama) i naravno elektrospojnicom za otkačinjanje i zakačinjanje osovine na pogon.
Pobuda bi morala takođe pažljivo biti kontrolisana u zavisnosti od momenta na vretenu i stanja struje generatora i napona mreže.
--------------------------------------------------------------------------------------------------

Automobilski alternatori ni u kom slučaju nisu povoljni kao sinhrone mačine za našu mrežu od 50Hz, jer su u većini slučajeva mašine sa 12 polova i punu efikasnost imaju tek na oko 6000RPM.
Frekvencija koju tad proizvode na svojim naizmeničnim krajevima je reda 1.2KHz što nam ni malo ne odgovara.

Mislim, postoje elektronski pretvarači koji se zovu ciklokonvertori, koji mogu izvršiti direktnu konverziju iz tih 1200Hz na 50Hz na naizmeničnim granama.
Postavlja se pitanje složenosti toga, upoređeno sa klasičnom regulacijom DC struje posle dioda, punjenjem banke akumulatora, potom elektronskog DC/AC pretvarača na 50Hz.

https://www.google.rs/url?sa=t...aNWpX2Pj3inU9WuT6w&cad=rja

Može ciklokonvertor, i daleko je jevtiniji od banke aku i pretvarača, ali ga je izuzetno složeno napraviti i naravno nema se struje kad nema mehaničkog pogona.

Kod Borine vodenice, gde maltene besprekidno postoji mehanički pogon, ciklokonvertor bi možda bio optimalno rešenje.

Ali ako se negde ne iskopa gotovo rešenje, onda se izuzetno ne isplati projektovati ga jer bi potrajalo mesecima, i posebno nema svrhu za par primeraka raditi to.

Pozz


P.S.

Razmišljam nešto ako se struja Borine vodenice koristi isključivo za sopstvene potrebe.
Onda bi se moglo vezati možda nekoliko 24 voltnih alternatora na osovinu vodeničnog kola, prenos napravio da bude možda u normalnom radu nekih 6000RPM na svim alternatorima (većina ih lako podnosi preko 15000RM).
Njihove DC izlaze bih vezao na red tako da dobijem možda nekih 500-560VDC i time napajao direktno bulk elkos od nekog frekventnog regulatora, predviđenog za 3 x 400VAC ulaza, kome je na izlazu LC filter da uobliči u sinus.
Aternatore bih montirao pomoću izolacionih nosača da pri toj razlici napona ne isprobijaju međusobno, a pogon bih izveo zupčastim kajišem ili kajiševima, gde bi i to tako bilo izolovano međusobno.
Većina modernijih regulatora ima AVR (automatsku regulaciju izlaznog napona) koja se može aktivirati i raditi u pristojnim granicama ulaznog napona.
Regleri na alternatorima bi morali da se naprave da stabilišu veći napon od normalnog, što nije nikakav problem za te alternatore jer normalno rade sa 28VDC a mogu se "rastegnuti" čak i do 40V.
Sa 10 ili više komada bi se moglo napraviti 400VDC i time napajati neki frekventni regulator reda možda 10-tak KW ako ima toliko mehaničke snage u vodeničnom kolu.

Proizvod bi mogao biti 3 x 400VAC solidne trofazne, a posle dobrog LC filtra upotrebljive i za sitne elektronske uređaje.

Eto samo sam malo razmišljao glasno na temu...



Hvala,
znaci fol je u fazi rotora i mreze.
Sve jasno.
 
Odgovor na temu

maršaltito
bez posla
samostalno

Član broj: 332057
Poruke: 2



Profil

icon Re: Automobilski (kamionski) alternator kao izvor AC struje19.01.2016. u 20:15 - pre 99 meseci
Novi sam ovdje i ovo mi nije uža specijalnost ali možda vam ovo pomogne http://www.instructables.com/i...-Washing-Machine-Mot/?ALLSTEPS Inače ovakvi motori se nalaze u veš mašinama sa vertikalnim punjenjem i kao sto se vidi imaju puno polova pa za frekvenciju od 50 Hz ne treba velika brzina a ni snaga nije velika
 
Odgovor na temu

[es] :: Elektrotehnika :: Automobilski (kamionski) alternator kao izvor AC struje

Strane: 1 2

[ Pregleda: 12541 | Odgovora: 28 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.