Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Mikro hidroelektrana

[es] :: Fizika :: Mikro hidroelektrana

Strane: << < .. 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 62927 | Odgovora: 546 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana06.12.2019. u 00:41 - pre 53 meseci
Citat:
Da, sve isto kao i vetrenjače, i one su max razvoja imale pre 2000 a poslednja inovacija pre 1000, pogledaj samo na šta liči ova arhaična ruina od vetrenjače na slici, samo bi glupak pokušao da tom tehnologijom pravi električnu energiju.

Bravo, napokon si sam sebi odgovorio ono sto sam ja ostavio za kraj - ako hoces da koristis kineticku energiju, onda je vetar mnogo logicniji izbor od vode - siri je 1000000x, brzi je 10x-100x i ima ga svuda. Jeste malo vetropirast, tj. nepredvidiv, nije uvek isti nego nekad jaci nekad slabiji, ali bas te briga, kao privatnog investitora interesuje te samo godisnji obim proizvodnje, a ne konstantnost isporuke.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

MajorFatal
Milija Jakic
opravljam oluke, 1337LAB
Bg

Član broj: 36595
Poruke: 1333
87.116.178.*



+559 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana06.12.2019. u 01:26 - pre 53 meseci
Citat:
pctel:
Citat:
Može, naravno, recimo 100kW, na reci koja teče 2m/s, koliki točak da biram i koji generator? Koja računica se uopšte tu koristi?

Ja sam gore bese izracunao da Dunav raspolaze sa 100kW?


To je ova računica?
Citat:
pctel:
Mislim da bi vam mnogo lakse bilo da proracun izvrsite preko promene potencijalne a ne preko promene kineticke energije. To sve iz razloga sto kod vodenog toka dolazi do stalne transformacije potencijalne u kineticku energiju. Dakle. Nakon ugradnje lopatica, prosecna nadmorska visina reke ispred lopatica ce se povecati za naprimer 1 cm u odnosu na visinu iza lopatica.
Rad koji se moze iskoristiti dobijamo po formuli mgh. Ako imamo protok od milion kg u sekundi, g aproksimiramo na 10 m/s2 i h je 0.01m., tada imamo:
1.000.000x10x0.01=100.000Ws=100kWs
Posto nas ne zanimaju kWs nego kW, ostaje samo da gornju velicinu podelimo sa jednom sekundom:
100 kWs/1s=100kW

A nama treba 10x vise? Nikakav problem. Posto je g konstantna, treba nam ili m 10x vece, tjj. veca reka, ili savrsenije lopatice kod kojih ce prosecna razlika u visini vode biti 10cm veca ispred lopatica nego iza lopatica. I naravno da ne zaboravimo da nam treba jos 10%-20% za gubitke. Molim nekog vestog sa likovnim umetnostima da to nacrta.


Pravo da ti kažem ja sam razumeo na osnovu formule da bi 1cm visinske razlike reke moralo da ima protok od milion kg u sekundi pa mi ništa nije bilo jasno? Pa onda Sava ima otprilike toliko na ušću protok, ali i Dunav i Sava su plovne reke pa mora da se na sredini reke ostavi plovni put, i što ti kažeš da ne mlatimo ribice po glavi, pa sam predložio da se samo 10% reke koristi za generisanje energije tako da je i 100kW mnogo za neku veću reku?

Citat:
pctel:
U idealnim uslovima, svaki tocak bez obzira da li je njegova tezina nula ili beskonacno bi trebao zauvek da se okrece uz neku vrlo malu inicijalnu silu koja ga zavrti. U realnimm uslovima postoji trenje kotrljanja, otpor vazduha i ne mogu da se setimm da li jos nesto? Ne znam zasto ti to sam ne konstatujes, ali nema veze. Dakle, imamo nekolliko oprecnih zahteva medju kojima treba naci idealan balans. Eto, nek razmatramo 2 najvaznnija. Prvi je masa. Idealna je sto manja masa, jer je taada manje trenje kotrljanja. Drugi su fizicke ossobine materijala, kao sto su elasticnost, lomljivost itd. Relativno lako je vizualizovati snagu od 100kW. To je prosecan traktor. Ili auto. Koje god od ta dva ti je iskustveno blize. Takva debljina ploca, cevi, proffila i osovina koju jedan traktor ili auto ne moze da iskrivi ili polomi je zadovoljavajuce dobra za konstrukciju tocka. Zaboravi male vodenicke tockove za mlevenje zita, to je snaga reda velicine jednog bicikla. Ili, ovo sto okrece razanj, to je snaga reda velicine dubka koji guraju deca koja treba da prohodaju. Znaci, za 100kW mora nesto jako, debelo, masivno. A to onda znaci da uz to idu i killogrami...


Znači što lakši, dobro :)

Citat:
pctel:
Dobro, znaci ideja je otprilike naci neki rudnnik pored dunava, pa ga puniti vodom. Ako postoji kakvva prirodna rupcaga, onda jos bolje. Nego, sta cemo kad tu rupu nzpunimo... Nece sama voda da se podigne za 200 metara i ode u crno more... Ja ucajno volim planinarenje i mnogo gde sam bio, ali nigde ne videh da reka tece planinskim grebenom, nego upravo naprotiv, najnizom tackom nadmorske visine, po dnu kanjona ili klisure. Ako je rec o ravnicarskim rekama, tim pre pored njih ne mozes naci neku jamu duboku 200 metara. Ali, ako pricamo o ideji za potrebe mentzlne gimnastike, a ne sstvarne primene, onda je super ideja.


zašto uvek sve okreneš natraške, postoji negde neka visoravan, neki odsek, ima brda i planina na različitim visinama i oni imaju svoje reke, negde će se naći zgodna situacija..

Citat:
pctel: Fokus ti je na totalno nebitnoj dimenziji. Sirina je nebitna, ona ne daje energiju, visina je bitna, ona daaje energiju. Na maloj planinskoj reci nije veliki problem napraviti 300m visinske razlike. Da dunavu ima da rodis mecku da napravis visinsku razliiku 1cm. Probaj sad da nacrtas tako - dunav vertikalnna linija visine jednog piksela, planinska reka vertikalna linija visiine 30.000 piksela. Impresivna razlika, zar ne?


Vidi stvarno ima visinska razlika, ali tu onda mora da ima i zgodno mesto za kopanje bunara i vertikalan pad 200 metara i ispuštanje vode na drugu stranu brda, zeleno na slici, ovo je razmera kao da reka izvire na 2000 metara nadmorske visine, tjah, ne sviđa mi se.



Citat:
pctel: Bravo, napokon si sam sebi odgovorio ono sto sam ja ostavio za kraj - ako hoces da koristis kineticku energiju, onda je vetar mnogo logicniji izbor od vode - siri je 1000000x, brzi je 10x-100x i ima ga svuda. Jeste malo vetropirast, tj. nepredvidiv, nije uvek isti nego nekad jaci nekad slabiji, ali bas te briga, kao privatnog investitora interesuje te samo godisnji obim proizvodnje, a ne konstantnost isporuke.


Jes nekad duva, nekad ne duva, a reka uvek teče, u odnosu na mhe definitivno milion puta bolja varijanta, nego izgleda malo preskupa za nabavku za naše uslove pa nije toliko popularna.


Nemoj da pricas?
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

zzzz
milan kecman
bluka

Član broj: 11810
Poruke: 2154
..able.dyn.broadband.blic.net.



+196 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana06.12.2019. u 13:23 - pre 53 meseci
Citat:
pctel:

Daj malo vise detalja - koju vrstu elekttrane imas, po kojij cenii ti otkuupljuju struju u nocnoj, a po kojoj u dnevnoj tarifi i koje je trajanje svake od tarifa?


Nemam svoje HE,ali sam radio nešto mašinsko na MHE (2MW) na rijeci Lašvi.Gazda struju izvozi u London kao i većina proizvođača u BIH.To je najpovoljniji kupac.Dnevnu struju plaćaju oko 50.47 eura za MWh sa počekom od 3 mjeseca nakon isporuke.Ne otkupljuju noćnu struju(22h-6h u jutro,+onu vikendom 22h petak do 6h ponedjeljak).Ta firma odlično posluje jer sve rasproda i naplati prije isporuke.Crna Gora od njih kupuje jer kažu da je to najpovoljniji aražman,odličan kvalitet i ekološki perfektan.

Ja sam pitao u EPRS kako to da se struja sa Trebišnjice otprema do Londona i nazad,a ovi iz Trebinja kažu da tamo ide samo optički kabl,a strujni kablovi idu preko brda do Kotora i dalje.

MHE Vitez na Lašvi bi rado dao noćnu struju u pola cijene ako se pojavi kupac.Tu leži šansa da se noću prepumpava gore na visoka brda,naprimjer Vlašić gdje bi imali pad od 1000 m.Sa 16 MWH po niskoj tarifi napravili bi oko 13 MWh skupe struje.Razlika je oko 250 eura dnevno.Lašva ponekad presuši ili radi sa pola snage pa bi zarada na godišnjem nivou bila oko 45000 eura.Na Vlašiću bi napravili pojilište za ovce kao kamuflažu reverzibilnog jezera.Ministarstvo za ovce bi doniralo takav projekat.Ostaju samo troškovi za razne papire, studije izvodljivosti i rad komisija.To bi nadam se pokrila jednogodišnja zarada.

Ajde ti pctelu izračunaj zaradu sa kolom na Dunavu i visinskom razlikom od 1 cm.
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
Odgovor na temu

MajorFatal
Milija Jakic
opravljam oluke, 1337LAB
Bg

Član broj: 36595
Poruke: 1333
87.116.178.*



+559 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana06.12.2019. u 15:04 - pre 53 meseci
Izvoze struju za London :) no coment
Pc je dobio celih 20cm pre neku poruku da računa al mu nije bilo dovoljno, treba mu još.
Nemoj da pricas?
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana06.12.2019. u 21:46 - pre 53 meseci
Citat:

Pravo da ti kažem ja sam razumeo na osnovu formule da bi 1cm visinske razlike reke moralo da ima protok od milion kg u sekundi pa mi ništa nije bilo jasno? Pa onda Sava ima otprilike toliko na ušću protok, ali i Dunav i Sava su plovne reke pa mora da se na sredini reke ostavi plovni put, i što ti kažeš da ne mlatimo ribice po glavi, pa sam predložio da se samo 10% reke koristi za generisanje energije tako da je i 100kW mnogo za neku veću reku?

Da... Izgubi se polako i glavna prednost velikih ravnicarskih reka - ogromna masa vode. Sad je totalno nebitno sto je dunav veliki i sirok, mi cemo da koristimo samo 10% te sirine i postavimo sebi za cilj generisanje 10kW? Ok.


Citat:
Vidi stvarno ima visinska razlika, ali tu onda mora da ima i zgodno mesto za kopanje bunara i vertikalan pad 200 metara i ispuštanje vode na drugu stranu brda, zeleno na slici, ovo je razmera kao da reka izvire na 2000 metara nadmorske visine, tjah, ne sviđa mi se.

Zasto vertikalan? Kod omrazenih MHE pad nikad nije vertikalan, vec prati teren, pa je vertikalna komponenta pada 200-300 metara a horizontalna naprimer 10x vise. A korisna je naravno samo vertikalna komponenta pada.


Citat:
Jes nekad duva, nekad ne duva, a reka uvek teče, u odnosu na mhe definitivno milion puta bolja varijanta, nego izgleda malo preskupa za nabavku za naše uslove pa nije toliko popularna.

A o cemu je rec u citiranom? O vetrenjaci ili vodenickom tocku? Sta je tacno preskupo? I kakvi su to nasi uslovi - mislis da je investicija ogromna, ali brzo isplativa, ili ogromna i neisplativa?
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana06.12.2019. u 21:55 - pre 53 meseci
Citat:
zzzz:
Ajde ti pctelu izračunaj zaradu sa kolom na Dunavu i visinskom razlikom od 1 cm.

Koliko je meni poznato, otkupna cena struje u srbiji je uvek ista - i danju i nocu.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

MajorFatal
Milija Jakic
opravljam oluke, 1337LAB
Bg

Član broj: 36595
Poruke: 1333
87.116.178.*



+559 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana07.12.2019. u 00:18 - pre 53 meseci
Citat:
pctel:
Citat:

Pravo da ti kažem ja sam razumeo na osnovu formule da bi 1cm visinske razlike reke moralo da ima protok od milion kg u sekundi pa mi ništa nije bilo jasno? Pa onda Sava ima otprilike toliko na ušću protok, ali i Dunav i Sava su plovne reke pa mora da se na sredini reke ostavi plovni put, i što ti kažeš da ne mlatimo ribice po glavi, pa sam predložio da se samo 10% reke koristi za generisanje energije tako da je i 100kW mnogo za neku veću reku?

Da... Izgubi se polako i glavna prednost velikih ravnicarskih reka - ogromna masa vode. Sad je totalno nebitno sto je dunav veliki i sirok, mi cemo da koristimo samo 10% te sirine i postavimo sebi za cilj generisanje 10kW? Ok.
Oko nekog doba sam pomislio da je jedini način da milion kg u sekundi "pređe preko lopatica" tako što se turbina uvali u reku i popreči, ali to bi onda bilo 50m promera 1m širina pa mi se učinilo nerealno, Dunav je dubina 90m ali samo u Kazanu, inače 20tak metara, mogle bi dve tri manje jedna iza druge, ali onda nađem ovo, koliko ja vidim to su sve performanse koje odgovaraju osobinama Dunava, Save...znači može 300kW sa turbinom 20m u promeru.




Citat:

Zasto vertikalan? Kod omrazenih MHE pad nikad nije vertikalan, vec prati teren, pa je vertikalna komponenta pada 200-300 metara a horizontalna naprimer 10x vise. A korisna je naravno samo vertikalna komponenta pada.
Zato da bih i za veću reku našao zgodno mesto za pad makar i kopanjem bunara, jer veće reke obično ne teku vrhom planine, a kod mhe ne samo da prate teren nego se izgleda i rečno korito pokazalo kao mnogo zgodno za trasiranje cevi, valjda zato što je "ničije", tako da samo raskopaju reku i idu na ganglije lokalnoj zajednici.

Citat:

A o cemu je rec u citiranom? O vetrenjaci ili vodenickom tocku? Sta je tacno preskupo? I kakvi su to nasi uslovi - mislis da je investicija ogromna, ali brzo isplativa, ili ogromna i neisplativa?
O vetrenjači, investicija pretpostavljam ogromna čim imamo 1 vetropark i 800 predviđenih mhe. S tim što je taj jedan vetropark 300MW čini mi se, znači on sam menja 300 mhe.

Nemoj da pricas?
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana07.12.2019. u 09:13 - pre 53 meseci
Da, lepa ideja. Ali, evo da pojasnim jos malo zasto ja tezim da izbacim brzinu iz proracuna i koristim visinu, a krajnji rezultat je isti... Dakle, ta turbina bi takodje podigla nivo reke za naprimer 1cm i zbog podizanja usporila je za ne znamo koliko... ali ja sam svakako hteo da ukazem na nesto drugo - ako se kaze da se morska struja krece 2.5m/s ona se tom brzinom krece ogromnom sirinom. Reka tece drugacije. Najveca brzina reke je na sredini reke i to na povrsini. Iduci ka obalama i dnu, brzina konvergira ka nuli. Drugim recima, reka uglavnom tece linijom manjeg otpora, kad ubacis prepreku reka ce malo da se podigne, malo da zaobilazi okolo i pocetna merenja brzine ti vise nista ne znace. A brzina kvadratno proporcionalno utice na rezultat - mala greska u pretpostavkama, velika greska u rezultatu.
Dakle, kad procitas negde podatak o brzini reke, moras prvo znati da li je to za nizak vodostaj, za talas, ili prosek. Kad to saznas, onda treba jos da znas da se brzina uvek odnosi na maticu - srednji povrsinski deo reke, a prema obalama i dnu konvergira ka nuli. Kolika je brzina na mestu gde je ideja na se turbina postavi mozemo samo da nagadjamo, a i ako pogodimo, pogodicemo samo brzinu kad nema turbine. U svakom slucaju je mnogo ispod ovih 2.5m/s. Kad se turbina postavi, brzina vode kroz nju bice jos dosta manja, u zavisnosti koliko % energije hoces da uzmes. To ce takodje smanjiti i protok, tj. masu. Kad to sve ukucas u digitron, on na zalost pokazuje neku malu kolicinu energije, jednocifren procenat od pocetnih 300kW.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

MajorFatal
Milija Jakic
opravljam oluke, 1337LAB
Bg

Član broj: 36595
Poruke: 1333
87.116.178.*



+559 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana07.12.2019. u 20:42 - pre 53 meseci
Citat:
pctel: Da, lepa ideja. Ali, evo da pojasnim jos malo zasto ja tezim da izbacim brzinu iz proracuna i koristim visinu,

Zato što nemaš formulu preko brzine?
Citat:

a krajnji rezultat je isti...
Kako da ne..

Citat:

Dakle, ta turbina bi takodje podigla nivo reke za naprimer 1cm
Dakle ako bi se nivo podigao jer je predmet na dnu reke istisnuo vodu jednaku svojoj zapremini, morao bi da bude cigla dimenzija 15m x 70m x 100m na dunavu širokom 1000m par kilometara uzvodno, a mi pričamo o turbini 20m u promeru, koja nije oblika cigle nego je šuplja kroz središte?

Citat:
i zbog podizanja usporila je za ne znamo koliko...
Znamo koliko bi usporila vodu, na nulu, te turbine su grozne i hoće da zaustave vodu.

Citat:

ali ja sam svakako hteo da ukazem na nesto drugo -
He he, što smo mi imali jednog profesora, on bi tako započeo predavanje, i onda bi se posle 5 minuta nekako totalno prešaltao na nešto drugo, i o tome pričao 15 minuta, onda bi skapirao da je odlutao (ili završio priču) i obavezno bi završavao sa rečima da to nije bitno za naše predavanje, i da je hteo da ukaže na nešto drugo :)

Citat:

ako se kaze da se morska struja krece 2.5m/s ona se tom brzinom krece ogromnom sirinom. Reka tece drugacije. Najveca brzina reke je na sredini reke i to na povrsini. Iduci ka obalama i dnu, brzina konvergira ka nuli.
Dobro je da se ne okrene, i krene da teče unazad...

Citat:

Drugim recima, reka uglavnom tece linijom manjeg otpora, kad ubacis prepreku reka ce malo da se podigne, malo da zaobilazi okolo i pocetna merenja brzine ti vise nista ne znace. A brzina kvadratno proporcionalno utice na rezultat - mala greska u pretpostavkama, velika greska u rezultatu.
Pa dobro, možda kvadratno proporcionalno utiče i na efikasnost..

Citat:

Dakle, kad procitas negde podatak o brzini reke, moras prvo znati da li je to za nizak vodostaj, za talas, ili prosek. Kad to saznas, onda treba jos da znas da se brzina uvek odnosi na maticu - srednji povrsinski deo reke, a prema obalama i dnu konvergira ka nuli.
Ovo već drugi put ponavljaš u istom postu, hoćeš da upamtim ili me ubeđuješ u nešto?

Citat:

Kolika je brzina na mestu gde je ideja na se turbina postavi mozemo samo da nagadjamo, a i ako pogodimo, pogodicemo samo brzinu kad nema turbine. U svakom slucaju je mnogo ispod ovih 2.5m/s. Kad se turbina postavi, brzina vode kroz nju bice jos dosta manja, u zavisnosti koliko % energije hoces da uzmes.
Hoću svih 100% energije da uzmem, znači da težim da zaustavim reku turbinom? A ovo objašnjenje da brzina nije ista bez turbine i sa je isto kao ono manji točak je lakši a veći je teži, podrazumeva se da prolazak kroz turbinu malo uspori vodu iza turbine.

Citat:

To ce takodje smanjiti i protok, tj. masu. Kad to sve ukucas u digitron, on na zalost pokazuje neku malu kolicinu energije, jednocifren procenat od pocetnih 300kW.
Jednocifren procenat od 300kW je do 30kW a svojevremeno si računao 100kW pa kako je onda "krajnji rezultat isti"?

Aj sad bez sve šege, zar ne postoje neke protočne branske elektrane, njima bi trebalo da je brana u visini vode i samo ima prolaz gde je turbina, tako da se ukupna količina vode koja teče rekom usmerava na turbinu, ako takva zapreka u toku ne podigne nivo reke ni za 1cm, zašto bi šuplja turbina na dnu reke to trebalo da može?
Nemoj da pricas?
 
Odgovor na temu

MajorFatal
Milija Jakic
opravljam oluke, 1337LAB
Bg

Član broj: 36595
Poruke: 1333
87.116.178.*



+559 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana07.12.2019. u 23:07 - pre 53 meseci
A-ha evo nekoliko modela, ova poslednja je 16 metara 1000 tona 2 megawata, samo se izgleda polomila u međuvremenu i sad nemaju milion dolara da je izvade :)







https://www.thechronicleherald...-tidal-turbine-removal-257853/
Nemoj da pricas?
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana08.12.2019. u 00:19 - pre 53 meseci
ne mozes uzeti kineticku energiju a ne usporiti vodu. Ne mozes usporiti vodu a ne podici joj nivo. To je trebalo da svakom bude intuitivno jasno bez da mu neko objasnjava. Ako nekom bas mora da se objasni, nije problem. Ako neko i posle objasnjenja nastoji da se pravi da ne kapira, ja se sto kazu deca predajem, ne kapira i gotovo, orevuare, cao. Uzmi 100% kineticke energije ako mozes, zaustavi vodu napravi potop, nek ti je sa srecom.

Citat:
Jednocifren procenat od 300kW je do 30kW a svojevremeno si računao 100kW pa kako je onda "krajnji rezultat isti"?

100kW u slucaju da reka nije plovna, nego sve kroz turbinu.

[quote] Aj sad bez sve šege, zar ne postoje neke protočne branske elektrane, njima bi trebalo da je brana u visini vode i samo ima prolaz gde je turbina, tako da se ukupna količina vode koja teče rekom usmerava na turbinu, ako takva zapreka u toku ne podigne nivo reke ni za 1cm, zašto bi šuplja turbina na dnu reke to trebalo da može?[quote]
Visina reke pre i posle turbine ne moze da bude ista. Ni sama reka bez turbine nece da tece bez nekog pada koji u slucaju dunava i save iznosi nekoliko cm po km. Ako voda mora da omrece turbinu kojoj predaje vecinu svoje energije, razlika u visini postaje drasticna.


100% kineticke energije mozes da uzmes samo na vrhu nekog vodopada, gde voda koja izlazi ne bi vise imala nikakvu kineticku energiju niti horizontalnu komponentu brzine, vec bi curela iz turbine slobodnim padom prema dole. Izracunaj malo na tvom sopstvenom primeru sa morskom strujom - turbina uzima samo trecinu kineticke energije, dok 2/3 ostavlja morskoj struji da nastavi kretanje.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

zzzz
milan kecman
bluka

Član broj: 11810
Poruke: 2154
..able.dyn.broadband.blic.net.



+196 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana08.12.2019. u 00:38 - pre 53 meseci
Citat:
pctel:
Da, lepa ideja. Ali, evo da pojasnim jos malo zasto ja tezim da izbacim brzinu iz proracuna i koristim visinu, a krajnji rezultat je isti... .....................

Dakle, kad procitas negde podatak o brzini reke, moras prvo znati da li je to za nizak vodostaj, za talas, ili prosek.


U mehanici fluida moraš znati bar prvo slovo te nauke da bi išta shvatio i raspravljao.To slovo je bernulijeva jednačina.Potencijalna energija+energija pritiska+kinetička energija=konstanta.Nema tu šta sviđati se,izbaciti,ubaciti.Ako bar to neznaš,a očito neznaš,priča ti je komično žalosna.

Hidro energetski potencijal potoka,rijeke,nekog sliva se računa iz metereoloških podaka i geodetskih premjera zemljišnih terena.Za velike rijeke u donjem toku mjerodavan je visinski pad ako ga dovoljno ima i protok.

Nema govora o gradnji hidroelektrane ako se ne pravi brana.

Snaga je jednaka umnošku sile i brzine.Zato uvjek,koliko je to moguće nastojimo da nam je brzina što veća a sila što manja.To zato što sile utiču na dimenzioniranje.Velike sile zahtjevaju velike masivne djelove turbina.

Odošmo u područje mega He,a trebali bi se vratiti na mikro elektrane bez brana.Eventualno kritikovati ove male (mini) koje su nerentabilne,a zadaju velike probleme okolnim stanovnicima.







________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana08.12.2019. u 09:32 - pre 53 meseci
Citat:
U mehanici fluida moraš znati bar prvo slovo te nauke da bi išta shvatio i raspravljao.To slovo je bernulijeva jednačina.

Da te podsetim na hronologiju dogadjaja - ljudi su prvo napravili vodeno kolo. Potom su preko hiljadu godina koristili energiju vode, shvatali je i raspravljali o njoj. Potom se Bernuli rodio. Pa je tek potom porastao, pa pronasao bernulijevu jednacinu. Dakle, da bih ista shvatio i raspravljao, definitivno ne moram da znam bernulijevu jednacinu. Lepo je ako je znam, ali mogu veoma uspesno da raspravljam i da koristim energiju vode i amo je ne znam. Interesantno je da si izabrao da kritikujes nepoznavanje bernulijeve jednacine, a ovde imamo entuzijaste koji kubure sa osnovnim pojmovima kao sto su kineticka energija i potencijalna energija. Ne znaju da li ce turbina koja uzima energiju da smanji brzinu vode i ne znaju da li ce da poveca visinu iste. Njima nista ne kazes. Po mom misljenju sasvim je u redu da covek koji se nije susreo sa dinamikom fluida tokom obrazovanja raspravlja na ovoj temi. I vecina diskutanata je takva. Ali, nije u redu raspravljati a ne razumeti kineticku i potencijalnu energiju i sta se desava kad ih uzimas. Postoje dva problemcica sa bernulijevom jednacinom kroz turbinu. Prvi, ona ne tretira energiju koju turbina uzima, to moramo da oduzmemo. Drugi, ona razmatra idealne uslove bez trenja. U relnim uslovima imamo trenje i moramo ga takodje oduzeti.

Citat:
Nema govora o gradnji hidroelektrane ako se ne pravi brana.

Pa, neki kilovati definitivno mogu da se uzimaju. Ali naravno postavlja se pitanje ko je lud da ulozi neke milione u turbinu na dnu reke a na izlazu dobije neke sitne kilovate....
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

Diskriminanta

Član broj: 324677
Poruke: 412
87.116.176.*



+21 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana08.12.2019. u 09:37 - pre 53 meseci
Sunce pravi potencijalnu energiju a gravitacija kinetičku i ko onda kaže da gravitacija ne radi.
Umesto lopatica na vodeničkom kolu trebalo bi uraditi korita. U takvo kolo trebalo bi dovoditi
vodu iznutra t.j. od centra rotacije prema periferiji gde bi se nalazila korita koje bi voda pomerala
svojom težinom.
Takvo vodeničko kolo moglo bi imati manju visinu ali bi korita bila široka odnosno taj točak bi
izgledao kao dugačak horizontalni cilindar normalan na tok reke sa koritima po celoj dužini koji
su poređani kaskadno radi jednolike rotacije.
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana08.12.2019. u 11:39 - pre 53 meseci
Problem je ta plovnost. Nesto bi se moglo napraviti na sreddnjoj trecini rekke, a levo i desno ostaviti plovni put. Medjutim, ne treba imati iluziju da bi tada reka tekla maticom kroz vodeno kolo. Ne, reka tece najvecim protokom onim putem gde je najmannji otpor. Onog trenutka kad napravimo otpor na sredini, reka menja svoje ponassanje i matica ide levo, desno i ispod vodenog kola, a samo manji deo prvobitnog protoka nastavlja prvobitnnim smerom, tece sporije i okrece tocak.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

mjanjic
Šikagou

Član broj: 187539
Poruke: 2700



+699 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana08.12.2019. u 18:33 - pre 53 meseci
Citat:
MajorFatal:
Aj sad bez sve šege, zar ne postoje neke protočne branske elektrane...

Eno je hidroelektrana na u Međuvršju, na Zapadnoj Moravi, praktično radi kao protočna, jer je jezero puno mulja (u periodima suše može čak i da se gazi na nekim mestima, jer je dubina ispod pola metra), osim jednog uskog dela koji još nije popunjen muljem zbog proticanja vode.
Ugradili su treći agregat manje snage, 600kW, koji može da se koristi kada ima dovoljno vode za sva tri agregata, ali i kada je dotok vode previše nizak za jače agregate, pa umesto da se obaveza biološkog minimuma pušta preko prelivne brane, sada se pušta kroz turbinu tog agregata.

Blessed are those who can laugh at themselves, for they shall never cease to be amused.
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana08.12.2019. u 20:39 - pre 53 meseci
Ispravi me ako gresim, hidroelektrana u Medjuvrsju ima branu sa sigurno 10m visinske razlike. To sto je popunjena muljem je nebitan podatak. Major je zamislio branu bez visinske razlike, da voda ispred i iza ima istu visinu, a da uzima neku energiju, ja mu kazem da je to nemoguce, a on ne veruje.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

MajorFatal
Milija Jakic
opravljam oluke, 1337LAB
Bg

Član broj: 36595
Poruke: 1333
87.116.178.*



+559 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana09.12.2019. u 02:15 - pre 53 meseci
Citat:
zzzz:
Ima svijetlih primjera.Naprimjer kad ideš iz Jablanice ka Mostaru jedan potok goni vodeno kolo.To je kod kafane iznad Neretve.Kolo direktno okreće par ražnjeva na kojima se janjad peče.Nema ugrađenog generatora a bilo bi dobro da ima.Ali zato kad potočić presuši centrifugalnom pumpom sa motorom od 0.5 kW se iz Neretve doprema voda u potok.Skupa dnevna i to industrijska tarifa!Trebalo bi vlasniku Gojku dati korisne savjete.


Možda bi moglo ovako: Umesto da je vodenični točak montiran paraleleno sa tokom reke, da ga zaokrene za 45 stepeni, površina fluksa kroz normalnu projekciju lopatica uronjenih u vodu će se duplirati i kao što je još Pelton primetio točak će se bolje okretati ako ga voda gađa sa strane umesto upravno na lopatice (na slici obeleženo sa 1.), e sad ako smo točak okrenuli ne mora da znači da i lopatice moraju da budu okrenute nego njih lepo vratimo za 45 stepeni zadržavajući im poziciju na točku, ako sad točak još nagnemo niz reku gornji deo točka će da ode dalje, a donji uronjen u vodu još da se poturi u smeru dolaska vode, stavimo trocifren broj lopatica jer to povećava iskorišćenje x2, ovakav raspored stvari obezbediće da lopatica koja u tom trenutku uranja u vodu uranja ćoškom (na slici obeleženo sa 2.) a ulazak ćoškom je glatkiji nego pljoštimice, sa druge strane najdonja lopatica će biti normalno postavljena u odnosu na tok vode (na slici obeleženo sa 3.).

Sve u svemu iskorišćenje običnog vodeničnog točka je oko 40%, dupliran fluks znači puta 2, i trocifren broj lopatica puta 2, i lakše uranjanje lopatica puta 2, tako da bi iskorišćenje ovakvog točka bilo oko ... otprilike ... manje više ... 319,5%? A? :)





Nemoj da pricas?
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

zzzz
milan kecman
bluka

Član broj: 11810
Poruke: 2154
..able.dyn.broadband.blic.net.



+196 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana09.12.2019. u 23:57 - pre 53 meseci
Tako je.Ako ponovo pogledaš onu sliku pažljivo uočićeš da je prvi točak (donji nizvodno) napravljen sa 8 paoka i lopatica.Okreće dva ražnja.Na osnovu stečenog iskustva Gojko je napravio sledeći točak sa 12 paoka-lopatica koji gone 3 ražnja.Kladio bih se u pivo da slijedi novi točak sa 24 paoka i 6 ražnjeva.
Vide se još i 2 kamena u potoku koja služe za regulaciju brzine okretanja ražnjeva (frekventno i fazno usklađivanje).Zakretanje ugla ose rotacije nije ovdje poželjno jer bi zadnji dio janjeta bio loše ispečen.
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
Odgovor na temu

MajorFatal
Milija Jakic
opravljam oluke, 1337LAB
Bg

Član broj: 36595
Poruke: 1333
87.116.178.*



+559 Profil

icon Re: Mikro hidroelektrana10.12.2019. u 00:26 - pre 53 meseci
Više sam mislio uronjen u Neretvu da generiše više od 0,5kW kad potočić presuši da ne plaća skupu dnevnu pa još i industrisku tarifu, no dobro..
Nemoj da pricas?
 
Odgovor na temu

[es] :: Fizika :: Mikro hidroelektrana

Strane: << < .. 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 62927 | Odgovora: 546 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.