Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Linux i DRM na video on demand servisima

[es] :: Advocacy :: Linux i DRM na video on demand servisima

Strane: << < .. 4 5 6 7 8 9 10 11

[ Pregleda: 18503 | Odgovora: 211 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.177.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 15:46 - pre 51 meseci
Da li je problem da se instalira adblocker? Nece moci ni da te prate vise, jer taj kod nece da se izvrsava. Sa druge strane, totalitarne zemlje zloupotrebljavaju podatke koje Google po zakonu mora da skuplja, da bi mogle biti koriscenje u policijskoj istrazi, za progon disidenata.

Ono sta zelim reci, to sto Google i skuplja nije ni najmanje relevantno koliko spijuniranje od strane drzave. Zato Google kriviti, a ne drzavu koja je donela pravni okvir koje kompanije moraju da postuju nije u redu.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.mediaworksit.net.



+2789 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 17:17 - pre 51 meseci
Bojane,

1 U vezi cloud "rešenja":

Ovde se već javljao član jablan da piše o tome kako njegovoj firmi ne odgovara kupovina GitHub-a od strane MS-a jer su u konkurenciji.

Ne čitaš šta sam ti pisao.

Dakle, imaš neki svoj autorski sadržaj i u vezi s njim ti se nude neka clod "rešenja". Možda su i "besplatna". Daju ti online alat pomoću koga možeš nešto da uradiš s tim. Cena je da im šalješ svoje autorsko delo sa kojim oni posle raspolažu.

Hint: Adobe Creative Cloud, MS Office 365, Google Docs...

Pa, onda još i Windows 10 na sve to.


2. U vezi DRM "rešenja".

Iskreno, ne razumem se u DRM, ali ako on sprečava umnožavanje, mora nekako da spreči i čitanje, pa samim tim i reverzni inženjering.

Dobili bismo softver kao pravu crnu kutiju, u narodu poznatiju kao "mačku u džaku". Kolike mogućnosti zloupotrebe se otvaraju u pogledu digitalne sigurnosti korisnika? Kako kontrolisati proizvođača da ne valja malware? Šta ako je zaposleni proizvođača i zna za sigurnosni propust, koji proda mafiji, pa niko drugi nije sposoban da pronađe propust i pritisne proizvođača da ga ispravi.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.177.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 17:36 - pre 51 meseci
Nedeljko

Sve je ok to sto kazes za cloud, ali ne tera te niko da ga koristis. Instaliraj Linux i miran si, sta te briga na sta razvijeni svet trosi...

A za DRM tu si u pravu, mada ni sada ne mozes nista nego da verujes "na rec"... I MS, Googleu, Appleu verujes na rec, pa mozes i kad je drugi softver po sredi, mada je tacno da bi mogao da se valja malware a da ne moe da se dokaze, jer samo korisnik ima kljuc za desifrovanje sadrzaja.

Sto se digitalne sigurnosti tice, postavi sebi pitanje sta krijes i od koga. Prema tome odredi koje sw resenje zadovoljava. Za obicnog korisnika znatna sigurnost ne postoji, dakle od policije, vojske i bezbednosnih sluzbi, na proprietary OS poput Windowsa, jer namestice zbir malo belog praska, pa ce ispasti da je obican diler, kriminalac, i onda ce firma poput MS morati da pomogne da se dodje do njegovih podataka, u korist istrage. A moze i ucenom ili batinama da se dodje do lozinki. Ako gresim ispravite me, ali nije li BitLocker lozinka pohranjena na OneDrive?
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
2a02:8071:31a1:1700:24c3:c9b..



+7169 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 17:42 - pre 51 meseci
@Nedeljko,

Resenje za DRM "crne kutije" je jednostavno - crna kutija opciona, mozes da je ugasis po zelji i to je to. Neces moci da uzivas kvalitet sadrzaja za koji autori traze "crnu kutiju" ali i to je njihovo pravo. U principu niti oni tebe teraju da gledas njihov sadrzaj u 4K niti ti njih teras da ti veruju na rec. Ili kupis posebnu "crnu kutiju" (TV recimo) samo za gledanje sadrzaja, a racunar i sl. koristis za nesto drugo.

To je sasvim prihvatljivo resenje. Jedini problem je sto je trziste gravtiralo ka tome da su vecina racunarskih uredjaja "potrosacki" (telefoni i sl.) gde vecini korisnika apsolutno nije potreban otvoren sistem ali hoce "premium" sadrzaj, pa samim tim proizvodjaci te uredjaje valjaju sa zakljucanim bootloaderima i sl. Ali uvek ces imati izbor da kupis masinu za stvaranje stvari kao sto su i OS-evi ili masinu namenjenu firmama koja mora imati mogucnost kontrole boot procesa, samim tim i otkljucan bootloader (+ mogucnost da ga zakljucas, ali sa svojim kljucevima).

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.mediaworksit.net.



+2789 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 18:58 - pre 51 meseci
Pričao mi je jedan poznanik da je radio u Rusiji u nekom gradu koji je posvećen namenskoj industriji. Sve je pokriveno kamerama. Ako se kola čuknu ili desi bilo šta drugo, za 2-3 minuta se tu stvori policija, a da je niko od aktera nije zvao. Kad kažeš bilo kom građaninu da ti to malo smeta jer bi želeo privatnost, odmah sledi pitanje: "Šta će ti privatnost ako nećeš da se baviš kriminalom?". Ja rekoh tom poznaniku: "Nećeš ti da se baviš kriminalom. Hoćeš samo da pišaš, a da te niko ne snima i ne posmatra.". Poznanik se nasmejao i shvatio da sam uhvatio poentu.

E, vidiš, obični ljudi imaju pravo na privatnost, koliko i firma na poslovne tajne. Ako hoćeš da deluješ u spoljnom svetu, moraju da postoje neke regulative da ne bi pravio štetu drugima.

Što se tiče klauda, kako izbeći Adobe Creative Cloud ako si umetnik? To je najbolji softver za to i bićeš inferioran u odnosu na druge koji koriste te mogućnosti, tako da te niko ne tera da koristiš ta rešenja, ali u stvari moraš da ih koristiš. Kako izbeći Windows 10 spyware? Mnogi moraju da koriste Windows 10 jer softver koji im je neophodan za njihov posao radi samo pod njim.

Lozinka za full disk encryption na Linux sistemima se ne pamti ninakakvom klaudu.

Ako se računari valjaju sa zaključanim bootloader-ima, to zatvara tržište za ulazak novih igrača, što je u suprotnosti sa Svetim Kapitalizmom.

Najvažnije je rešiti problem softvera, ne filmova, zato što proizvođač softvera ima mnogo veće mogućnosti zloupotrebe zatvaranja softvera, nego izdavač umetničkog sadržaja. Kroz film se može plasirati neka propaganda, ali si i dalje slobodan da je prihvatiš ili odbaciš, što sa softverom nije baš slučaj. Takođe, za softver ne znaš šta radi, što sa filmom nije problem.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

nkrgovic
Nikola Krgović
Beograd

Član broj: 3534
Poruke: 2807

ICQ: 49345867
Sajt: https://www.twinstarsyste..


+655 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 19:58 - pre 51 meseci
Citat:
Nedeljko:
Softver možeš da zadržiš potpuno za sebe, da ga ne isporučuješ nikome, već da ga koristiš samo ti ili da ga isporučuješ sa sorsevima. Ako ga objaviš pripada društvu, kao što puteve mogu svi slobodno da koriste. Ima poneki sa putarinom, ali gro puteva nemaju putarinu. Građevinska preduzeća koja su ih napravila nisu njihovi vlasnici, već su vlasnici para koje su dobila za njihovu gradnju i održavanje.

Ti ne bi bio vlasnik softvera, već para za njegovu izradu i održavanje. Kako bi se određivala raspodela, neću da ponavljam. Očigledno niko ne čita. Nikakav komitet, nikakva špijunaža.

....


Obrnuto je. Obrazloženje sam dao, a osim toga ovo dugoročno dovodi do većeg napretka.

OK, ajde da vidimo da li sam razumeo:

- Drzava ce da naplacuje porez za softver i porez za mlatimudiju.
- Drzava ce da raspodeljuje pare koje skupi proizvodjacima softvera i mlatimudijalnog materjala.

Pri tome ce :

1) Drzava da prati sta korisnici prate na osnovu nekog specijalnog softvera

ili

2) Drzava ce da razrezuje cifru za porez na osnovu neke pausalne procene.

Ti tvrdis da :

- Ako bude postojao softever koji prati da drzava nece to da zloupotrebi da prati gradjane, njihovu politicku aktivnost, ili bilo sta cime moze da ih ucenjuje? Nece postojati dosije u organizaciji za zastitu naroda u kome stoji ko gleda hairy midget porn?
- Ako bude bio pauslani razrez da ce drzava da to radi nekako da svima bude prema mogucnostima i potrebama, a ne kako drzavi odgovara? Nece uzimati vise od onih kojima proceni da "su ukrali stotine miliona" a manje od "onih koji rade u interesu naroda"?
- Da ce drzava novac koji se uplati u budzet trositi iskljucivo namenski za ono za sta je sakupljen, a nece time finansirati neke "srodne" projekte koje proceni da treba? Nece se od toga kupiti i neka protivvazdusna odbrana, auto put.... ?
- Da ce "umetnici" i "softverski autori" dobijati novac na osnovu "vrdnosti svog rada" i da drzava nece novac rasporedjivati prema politickoj pripadnosti ili agendi ? Nece firma brata predsenika ili brata premijera, a koja se bavi razvojem softvera dobiti pet puta vise od ostalih?
- Da ce krajnji korisnici proci bolje jer ce dobiti vise dugorocno, nekako ?

U kom ti svetu zivis? Negde gde vlada pravedni tehno-sultan koji sve voli kao svoju decu i posteno i pravedno vlada, naporno radeci svakog dana po 19 sati, sluzeci samo interesima naroda, zrtvujuci sebe na braniku otadzbine protiv stranih placenika i domacih izdajnika.... :D

Ne postoji drzava u kojoj ce ovo da funkcionise. Ovo ne da nece biti bolje, nego ce dovesti dotle da ce novac biti rasporedjen onima koji su politicki podobni, ne onima koji su kvalitetni. Gradjani ce dobijati manje, losijeg softvera i manje losijeg sadrzaja, a vise gluposti, velicanja vlasti, nepotrebnih gluposti.... Pri tom ce bilo sta sto se vlasti ne svidja biti odseceno od svih izvora prihoda, bio to hairy midget porn ili istrazivacko novinarstvo koje pise o tome gde se krade.

Ako ti ne vidis zasto ovo nece da radi u bilo kojoj zemlji koja postoji u realnosti, nece tebi niko nikad objasniti zasto to ne valja.
Please do not feed the Trolls!

Blasphemy? How can I blaspheme? I'm a god!'
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 20:37 - pre 51 meseci
Ivane,

Skoro svi današnji giganti su potekli iz garaža. Čak i Ford. Zamisli sebe u ulozi nekoga ko dizajnira novi OS za široke narodne mase i da imaš neke super ideje. Okruženje treba da bude takvo da takvi ljudi mogu da se ispolje u njemu. Ako su uređaji zaključani i korisnici ih ne mogu otključati, a najveći broj uređaja je takav, kome ćeš ti da prodaješ taj svoj proizvod? Takvo tržište je zatvoreno za ulazak novih igrača.

Da je tako bilo 70-tih godina, danas ne bi postojali intel, MS, Apple i još neki. Sistem je bio takav da je jedan MS, osnovan 1975 u garaži uspeo za deset godina da prestigne jedan IBM.


nkrgovic

Softver za prikupljanje podataka o instaliranim programima bi pokretali oni korisnici koji to žele. To bi bilo dovoljno za pravljenje statistike na osnovu koje bi se izvršila procena sledećih stvari:

1. Koliko segmenata softvera postoji?
2. Koji programi pripadaju kojim segmentima?
3. Koliko je koji program u upotrebi?
4. Koliko je u upotrebi neko parče koda (npr. biblioteka), koje se može koristi u mnogim programima?

To bi radio nekakav AI po nekom usvojenom algoritmu koji usvaja Narodna Glupština ili propisuje ministarstvo. Sorsevi tog AI-ja bi bili dostupni.

Ovo pod 4. bi bilo izvodljivo tako što bi moralna autorska prava ostala, pa bi citiranje korišćenog koda bilo zakonski obavezujuće.

Ako više milijardi ljudi koristi softver, za dovoljno dobru statistiku bi bilo dovoljno da jedan u 10,000 korisnika pokrene program i pošalje podatke. Bilo bi ih mnogo više. Takođe bi razne nevladine organizacije mogle da vrše merenja i da upoređuju podatke sa zvaničnim statistikama koje bi bile objavljivane (samo brojke, bez ikakvih ličnih podataka) u svrhu kontrole ispravnosti zvaničnih podataka.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

nkrgovic
Nikola Krgović
Beograd

Član broj: 3534
Poruke: 2807

ICQ: 49345867
Sajt: https://www.twinstarsyste..


+655 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 21:28 - pre 51 meseci
Znaci verujem skupstini da ce da usvoji AI algoritram? Verujemo skupstini da poslanici znaju sta znace reci "AI" i algoritam? Hoces da pogledas spisak ko su poslanici, pa da mi ponovis ovu izjavu?

Pri tom, pricamo o skupstini koja glasa na zvonce. Ono, does the name Pavlov ring a bell? :D

Takodje, mogucnosti zloupotrebe su masovne.... 250,000 clanova stranke dobije obavezu da instalira "program za pracenje", tri programa koje su pravili "bata d.o.o.", "bracala a.d." i "moj brat d.o.o." , pokrenu njih, pa program za pracenje. Svaki dan. Pogadjaj ko dobija pare iz budzeta?

I i dalje mi nisi odgovorio za gledanje mentalnog razgibavanja. Ko ima informaciju ko to gleda, ko ce smeti da upali program za pracenje dok to gleda?

Takodje, nevladine organizacije su strani placenici. Kad oni kazu da nije tako, predsednik kaze "pa sta". Premijer kaze "pa sta" i doda "a sta vi hocete". Eventualno se pomenu i narkomani....

Ti stvarno moras da dobro razmislis o sebi covece, verujem ja da ti mislis da je to posteno, voleo bi da ja zivim u toj zemlji koja postoji u tvojoj glavi, ali se plasim da je u svetu nema....
Please do not feed the Trolls!

Blasphemy? How can I blaspheme? I'm a god!'
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
2a02:8071:31a1:1700:24c3:c9b..



+7169 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 21:38 - pre 51 meseci
@Nedeljko,

Garaze postoje jos uvek, samo u njima nece biti smisljani OS-evi posto je to besmisleno u 2019.

I ti zakljucani uredjaji imaju mogucnost instalacije aplikacija i, na kraju krajeva, web browsere koji ti omogucavaju da pruzas servise kakve god hoces.

Neka inovacija uporediva sa Microsoftom, Apple-om ili Google-om bi bio neki sasvim novi form-faktor ili potpuno nova i drasticno efikasnija arhitektura za racunanje (vec se desilo jednom sa GPU-om) - za ovo ti treba malo vise od garaze, ali ako imas ideju i tim koji moze da je sprovede ima dovoljno investitora i poslovnog prostora, i fakat da trenutni tableti imaju zakljucan bootloader te nista nece spreciti u tome da u tome uspes ako ima smisla.

Tech. trziste nije nikad bilo jace, cak ni u vreme dotcom buma. IPO-a koliko hoces, danas svaki klinac sa kreditnom karticom moze da privremeno zakupi racunarske resurse koji su do pre nekoliko godina bili dostupni samo institucijama razvijenih drzava i sa time napravi cudo ako ima pravu ideju. Bukvalno se svako seta sa racunarskim uredjajem jacim od PC-ja iz 2010-te a za nekoliko godina ce bukvalno svaki od tih uredjaja biti samo na nekoliko milisekundi od prakticno neogranicenih racunarskih resursa cak i kada nisi u kuci.

To je nesto sto je bilo SF samo do pre par godina.

Eto i kada pominjes Cloud, imas masu istrazivanja i rada na tome da se obezbedi siguran cloud computing - siguran u smislu da ni vlasnik infrastrukture nema uvid u to sta se izvrsava na infrastrukturi ili kako da se obezbedi privatnost / anonimnost u ML ali da se sacuva korisnost podataka prikupljenih sa uredjaja i obradjenih nekim ML algoritmom.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

dejanet
Beograd

Član broj: 19240
Poruke: 1181



+835 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 22:15 - pre 51 meseci
Evo bre pocinju sa strimovanjem igrica. Moci ce da se pici zahtevna igrica bukvalno na osrednjem mobilnom telefonu. Posledica dobrih i losih ima puno, npr. ne vidim kako moze da se "piraterise" takav servis. Takodje, mislim da se slicna tehnologija moze primeniti na druge oblasti, osim zabave.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 22:28 - pre 51 meseci
nkrgovic

Glasaju Vučićevi botovi, ali glasaju i Trampovi botovi, pa Makronovi botovi, pa Putinovi botovi itd. Neće to biti toliko isplativ biznis kako ti zamišljaš. Rešenja sigurno ne mogu da funcionišu lokalno, tako da se razlikuju od globalnog rešenja. Kako su tolike zemlje uspele da postignu dogovor oko druge univerzalne konvencije o kopirajtu u prvoj polovini 70-tih, kada su ideološke razlike bile mnogo veće, mogu i sada kada su ideološke razlike manje. Dakle, globalno rešenje, koje se primenjuje i sprovodi kroz međunarodnu saradnju.

Ako si mislio da su glavne zloupotrebe friziranje raspodele novca, grdno se varaš. Postoje mnogo veći problemi od toga.

Pare nikada nisu bile problem, već su problemi sa novcem samo simptomi drugih problema koji su u pozadini. Kada bi se svi ostali problemi u svetu rešili i ostali samo problemi sa parama, onda bi za manje od godinu dana nestali i problemi sa parama kao posledica rešenosti ostalih problema i funkcionisanja svega. Nažalost, rešavanje svih ostalih problema je daleko od dostižnog.


Ivane,

To što ti ne znaš šta bi pravio u garaži ne znači da ne postoji neki genijalac koji smislio neku munju, što da ne, i na polju OS-ova za potrošačko tržište. Vrste uređaja će da se množe. Ne mora on da smišlja kernel rešenje, već primene kernel rešenja (sa možda izmenjenim kernelom).

A što se tiče bezbednog klauda, džabe ti nauka ako nema volje da se to primenjuje. Ako sam ja Adobe i nemam pravu konkurenciju, tj. moj alat je najbolji, zašto bih ja poštovao tvoju privatnost ako mogu da ti skinem gaće?


dejanet

O klaud rešenju smo pisali. Adobre Creative Cloud znači da radiš u njihovom klaudu i da je sav tvoj rad kod njih, što nije baš zgodno za profi rad.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
2a02:8071:31a1:1700:24c3:c9b..



+7169 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 22:29 - pre 51 meseci
Naravno da moze, i naravno da nije dzabe Bezos najavio pre neki dan da ce da izgradi AWS datacentar pri svakom 5G provajderu.

To znaci prakticno max. nekoliko milisekudi latencije od 5G terminala do AWS resursa, sa bandwidth-om koji ce se meriti stotinama megabita u sekundi.

To je totalni game-changer, bukvalno ce compute biti kompletiran bez da paketi uopste napuste perimetar lokalne 5G mreze.

To prakticno znaci da ce svaki 5G uredjaj biti, u isto vreme, i terminal za superracunar - cena "RPC" poziva za obradu podataka na prakticno neogranicenim resursima ce bukvalno kostati 3-5 ms.
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Shadowed
Vojvodina

Član broj: 649
Poruke: 12846



+4783 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 22:46 - pre 51 meseci
Citat:
Nedeljko: Adobre Creative Cloud znači da radiš u njihovom klaudu i da je sav tvoj rad kod njih


Ne znaci. Mozes bez problema koristiti fajlove lokalno. CC ti dodatno daje mogucnost da koristis i cloud storage. Glavna stvar kod CC-a je model pretplate umesto jednokratne kupovine.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 23:45 - pre 51 meseci
Da li možeš da radiš isključivo lokalno, tako da tvoj fajl nijednog trenutka ne ode kod njih?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
109.72.51.23



+1064 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima27.12.2019. u 00:40 - pre 51 meseci
Kad to ne bi moglo tesko da bi neko uzeo to. Cela fora je da se zastite od neplacanja i da omoguce konstantni priliv novca.
 
Odgovor na temu

Shadowed
Vojvodina

Član broj: 649
Poruke: 12846



+4783 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima27.12.2019. u 04:20 - pre 51 meseci
Citat:
Nedeljko:
Da li možeš da radiš isključivo lokalno, tako da tvoj fajl nijednog trenutka ne ode kod njih?

Mozes da radis tako da tvoj fajl ni jednog trenutka ne ode kod njih ali mislim da ne mozes 100% vremena biti offline zbog pretplate.
 
Odgovor na temu

Shadowed
Vojvodina

Član broj: 649
Poruke: 12846



+4783 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima27.12.2019. u 04:20 - pre 51 meseci
Citat:
Branimir Maksimovic:
Kad to ne bi moglo tesko da bi neko uzeo to. Cela fora je da se zastite od neplacanja i da omoguce konstantni priliv novca.

Sudeci po Wikipediji, kad su uveli CC, sledeceg dana je Photoshop CC bio crack-ovan :)
 
Odgovor na temu

dejanet
Beograd

Član broj: 19240
Poruke: 1181



+835 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima27.12.2019. u 06:05 - pre 51 meseci
"Mozes da radis tako da tvoj fajl ni jednog trenutka ne ode kod njih ali mislim da ne mozes 100% vremena biti offline zbog pretplate."

Tako je, ali je neprakticno da file-ovi budu sve vreme samo na hdd, pa da ih setas usb-om. Adobe (XD u mom slucaju, single) moze da se instalira na 3 kompa i "zgodno" je da su oni u sync-u sa fajlovima. Kao i GitHub i ako ima dodatnu enkripciju, super za hobi, tezge i open source projekte, ali za projekte koji su pod nekim complience, mora da se radi drugacije, npr. GitLab, VPN in-house server....
 
Odgovor na temu

nkrgovic
Nikola Krgović
Beograd

Član broj: 3534
Poruke: 2807

ICQ: 49345867
Sajt: https://www.twinstarsyste..


+655 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima27.12.2019. u 08:12 - pre 51 meseci
Citat:
Nedeljko:
nkrgovic

Glasaju Vučićevi botovi, ali glasaju i Trampovi botovi, pa Makronovi botovi, pa Putinovi botovi itd. Neće to biti toliko isplativ biznis kako ti zamišljaš. Rešenja sigurno ne mogu da funcionišu lokalno, tako da se razlikuju od globalnog rešenja. Kako su tolike zemlje uspele da postignu dogovor oko druge univerzalne konvencije o kopirajtu u prvoj polovini 70-tih, kada su ideološke razlike bile mnogo veće, mogu i sada kada su ideološke razlike manje. Dakle, globalno rešenje, koje se primenjuje i sprovodi kroz međunarodnu saradnju.

Ako si mislio da su glavne zloupotrebe friziranje raspodele novca, grdno se varaš. Postoje mnogo veći problemi od toga.

Pare nikada nisu bile problem, već su problemi sa novcem samo simptomi drugih problema koji su u pozadini. Kada bi se svi ostali problemi u svetu rešili i ostali samo problemi sa parama, onda bi za manje od godinu dana nestali i problemi sa parama kao posledica rešenosti ostalih problema i funkcionisanja svega. Nažalost, rešavanje svih ostalih problema je daleko od dostižnog.

....

dejanet

O klaud rešenju smo pisali. Adobre Creative Cloud znači da radiš u njihovom klaudu i da je sav tvoj rad kod njih, što nije baš zgodno za profi rad.

Ne mislim da je SAMO rasporeda para problem, mislim da ce rasporeda para biti simptom koriscenja platforme za kontrolu. Rasporedom para ce se, zajedno sa pracenjem, uticati na javno mnenje, sprovoditi cenzura i, najbitnije, zastrasivati stanovnistvo u auto-cenzuru. Nije samo problem sto ce stotine hiljada botova da glasa za taj softver, problem je i dalje, preko para - politicki poeni. Sve to daje drzavi mogucnost da skuplja informacije o gradjanima, deli ih na pravoverne i zmije/pacove/narkomane... Upravo ovo sto si rekao a sto sam boldovao je problem. Nisu problem pare, problem je zloupotreba politicke moci za kontrolu stanovnistva. Ako znas da Nedeljko gleda gay midget porn, onda mozes da ga ucenjujes time. A i ako ne gleda, i dalje ga ucenjujes, jer eto, ti znas da gleda, to je softver, AI, algoritam utvrdio.... Objavice dezinformer da je dosao do informacija da on gleda, pa ti posle objasnjavaj.

Dogovorice se vlasti bez problema, ne sumnjam ja. Dogovorili su se i nasi sa Kinezima da dobiju softver koji prepoznaje lica, instalirali kamere svuda po gradu i sad znaju gde se ko krece. Naravno, da je sistem zasticen, da ga koriste samo ovlascena sluzbena lica, samo po nalogu tuzilastva, boze svasta.... samo su svi snimci kad je neko palio knjige dosli do zamenika gradonacelnika koji sa policijom nema veze, pa je on sve video, pa pricao novinarima, pa.... Da, nece biti zloupotrebe, ma jok, cetvrtkom. Evo sa ce direktor obavestajne sluzbe da ti objasni.... ne znam sta... cekaj... mozda kako se pravi masa za fugne? Posto su to sve profesionalci koji postuju zakon, naravno, nije tamo niko politicki postavljen da prati sta se desava.

BTW, i Adobe CC i Office 365 mozes da koristis tako da nijedan fajl nikad ne izadje sa tvog racunara. Imas cak i security resenja, tipa Cisco AMP, gde se cloud koristi za razmenu informacija o zarazenim fajlovima, a da se u cloud, ako ti tako zelis, ne mora dici nijedan tvoj fajl - samo njihovi hash-evi. Cloud ne mora da bude napad na privatnost.... Mozes, na primer, da uzmes masinu u AWS-u kao bare metal (ili kod nekog OpenStack provajdera, kontrolisanu kroz Ironic, ili nesto slicno), dignes na njoj bez hipervizora i bez da iko ima pristup tvojoj masini i njenoj memoriji, server za kljuceve - i onda da imas sav svoj cloud sadrzaj kriptovan i dekriptovan on-the-fly tim kljucevima. Nikakav problem. Cloud resenja ti nude jako dobru privatnost ako znas sta radis i hoces da se potrudis oko nje. Takodje, i bitnije, komercijalna resenja NE MORAS da koristis. Ako ti se drzava umesa u to kako ces i sta ces da radis, onda MORAS.

Gledaj, najbitnija stvar: Sve dok ti komercijalnin entitet nudi nesto ti:

- Imas izbor hoces li da ga koristis
- Mozes da ga izolujes, na odvojen uredjaj na primer.

Onog trenutka kad se umesaju zakoni koji kazu kako se pravi softver i kad se pojavi inspekcija koja ce da proverava svakog ko ima racunar kako ga koristi - ti vise slobode nemas.
Please do not feed the Trolls!

Blasphemy? How can I blaspheme? I'm a god!'
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.mediaworksit.net.



+2789 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima27.12.2019. u 18:44 - pre 51 meseci
nkrgovic

Ti očigledno ne čitaš šta pišem.

Da, složili smo se da pare nisu problem, već da su novčani problemi simptom drugih problema u pozadini i da ostali problemi neće biti rešeni.

Nerešenost tih ostalih problema nije mana jednog sistema u odnosu na drugi jer je imaju svi sistemi.

Toliko si pročitao i oko toga smo se valjda složili.

Međutim, ponovno pominjanje špijunaže od strane države je odraz tvog nečitanja onoga što pišem u celini, ali hajde da dam direktne odgovore.

1. U mom sistemu bi ti imao slobodu da učestvuješ u anketi ili ne, jer je pokretanje tog programa isključivo dobrovoljno. Nema špijunaže, kontrole, inspekcije.

2. Shvatio sam da sam imao pogrešnu predstavu o tome kako Adobe CC funkcioniše. Ovo je svakako bolje nego što sam mislio. Međutim, ko tebi garantuje da tvoji podaci ipak ne cure kroz to? To je problem sa tim crnim kutijama, naročito u klaudu. Pominjati klaud i sigurnost u istoj rečenici je neozbiljno. Ako si disident, može država da traži od MS-a i Adobe-a da tebi isporučuje drugačiji javascript kod, koji je za špijunažu i MS i Adobe će to da urade. Kad preuzmeš softver od svog prijatelja (open source može i tako), onda znaš da se kod tebe izvršava isti kod kao kod njega. Zbog čega li NSA finansira Cryptocat koji ispunjava sve ostale bezbednosne kriterijume, osim toga što je web zasnovan?

3. Objasni mašinskim inženjerima, arhitektama i umetnicima da ne moraju da koriste komercijalan softver. Pritom je država instalirala kamere za koje se zna da postoje i gde i zna se čemu služe i šta rade, a za softver "komercijalnih entiteta" se ne zna šta radi. Kad "komercijalan entitet" kaže: "moraš biti onlajn i naš klaud softver mora pristupati disku (recimo, zato što si pritisnuo "save"), ali se ništa ne diže kod nas, majke nam.", to je tako. Mda.

Dok god troluješ o državnom nametanju, određivanju šta ćeš i kako da radiš itd. u uslovima dobrovoljnog opcionog učešća u anketiranju, tebi ne vredi odgovarati. Postoji razlika između suštinski opcionog i suštinski obaveznog (vidi tačku 3).

Inače, kad slušam ove anarhiste, setim se da je njihov čovek vladao Srbijom 90-tih i kako je izgledala ta država slabih institucija i organa čiji sistem ne fncioniše. Pod njim je sve bilo suštinski opciono: plaćanje poreza, služenje vojske, nedezertiranje, plaćanje gradskog prevoza, nebavljenje kriminalom...
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

[es] :: Advocacy :: Linux i DRM na video on demand servisima

Strane: << < .. 4 5 6 7 8 9 10 11

[ Pregleda: 18503 | Odgovora: 211 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.