Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

[Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u

[es] :: Nauka :: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u

Strane: 1 2 3

[ Pregleda: 16760 | Odgovora: 55 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 00:56 - pre 235 meseci
Ne znam sta je ovde sporno, nasa cirilica i latinica imaju potpuno isti broj slova, neke bi ovde trebalo ponovo upisati u osnovnu skolu.

A sada o mesanju dva pisma... shvatam zasto je to nekima ruzno, ali, meni je naprotiv ruzno da citam tekst gde nisam siguran da li je neka rec engleska ili srpska, sto mi se stalno desava pri citanju tekstova na latinici. Cirilica potpuno otklanja te nejasnoce, pa se jasno vidi da li je "feding" srpska ili engleska rec, zavisno od pisma kojim je napisana...

Ljudi mi treba da se osvrnemo i priznamo sebi i drugima da nam je jezik u totalnom haosu, a jedina razlika je sto je pri upotrebi cirilice taj haos vidljiv iz aviona, a kod latinice je nekako prikriven i gurnut pod tepih...

Ja taj haos primecujem i u svakodnevnoj komunikaciji, kako na ES-u tako i privatno, a da sada ne bih pricao kao papagaj o overclockovanju, flashovanju i updateovanju, navescu jedan delic e-mail danasnje e-mail komunikacije u mojoj firmi:

Citat:
Ovi zvučnici su ultra flat sa zapanjujućim zvukom .
To je 2.1 sistem, 2 satelita i subwoofer,
i ima specijalni daljinski upravljač za podešavanje jačine i treble/bass kontrolu


Ovde se jedino jasno vidi da je rec subwoofer strana, i to se gotovo sigurno moze reci za rec bass, dok je za reci ultra, flat i treble nejasno da li su domace ili strane. Priznacete da bi ta nedoumica upotrebom cirilice bila potpuno onemogucena...

Svoj prvi susret sa upotrebom oba pisma u jednom tekstu sam imao davno, kada sam citao neku knjigu pisanu cirilicom, a retko koja strana je prosla bez nekog latinskog citata. U pocetku mi je smetalo to preplitanje pisama, ali vec posle procitanih par desetina strana mi se svideo takav nacin pisanja. Cak sam kasnije pronasao istu knjigu pisanu kompletno latinicom i konstatovao da je daleko vece uzivanje citati je u cirilicnoj verziji.

Jednostavno, nisam za ovu prikrivenu mesavinu jezika, volim da se tacno zna za svaku rec u nekom tekstu da li je domaca ili strana.

Citat:
pojmovi ko što su riserč, menadžing, srč opcije, bridžing

Brrrrr....
Mislim da je i lektorski posao veoma tezak i zasnovan na licnim procenama mnogo vise nego na nekim pravilima, a odredjivanje tih pravila je veoma nezahvalan posao...
Tako se iz osnovne skole secam predavanja nastavnika, kao da je jutros bilo: "Ne kaze se srafciger vec odvrtac, ne kaze se sraf vec zavrtanj, ne kaze se anlaser vec starter..." Ipak, i pored toga sto to znam, danas kolegi nisam rekao "dodaj mi taj crveni odvrtac", niti "jesi li video negde kutiju sa zavrtnjima", vec upravo onako kako znam da nije po pravilima...
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

BytEfLUSh
Neven Pintarić
Nano-mage Engineer, Slave SysAdmin
Sombor

Član broj: 21153
Poruke: 5499
*.nat-pool.so.sbb.co.yu.



+14 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 01:07 - pre 235 meseci
http://pravopis.tripod.com/skracenice.html
http://pravopis.tripod.com/pisanje_tudjih_reci.html

Znači ipak se piše "nakaradno" - tj SQL se piše Eskjuel, ili tako nešto.....

Putuj planeto, super smo se družili
nama je lepo, taman kako smo zaslužili!
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
*.info-net.co.yu.

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 01:54 - pre 235 meseci
majpehapeadmin sluzi za administraciju eskjuel baze u majeskjuel-u....
 
Odgovor na temu

MyWay

Član broj: 25141
Poruke: 1263
*.telekom.yu.



+629 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 09:11 - pre 235 meseci
Citat:
Ivan Dimkovic: Dakle, feding...

Neki nepismeni mamlaz koji ne zna engleski a ne zna ni srpski je pretpostavio da se "fading" cita kao "feding" ili mu se, jednostavno, nije svidjalo da napise "fejding".

Na stranu sto srpski ima vec savrseno upotrebljivu rec "slabljenje" koja se i ranije koristila kao prevod reci "fading"

Ni prvi ni poslednji slučaj 'fedinga' u našoj zemlji. Seti se posrbljenja majstorskih izraza, npr šrafciger<>schraubenzieher(mislim da nisam pogrešio u spelovanju) - dakle problem je vekovni - zašto se čuditi?
Što se tiče savršeno upotrebljive reči 'slabljenje' pogledaj malo es - pretraga po 'semplovanje' daje između ostalih i tvoj post u ovoj temi.
Šta je sa savršeno upotrebljivim (i na ETFu forsiranim, makar svojevremeno) 'odabiranjem' ili 'odmeravanjem'?
Jedino se slažem da sve te nepravilnosti i nedoslednosti dobijaju maksimalno nakaradni sjaj u kombinaciji sa insistiranjem na ćirilici...
Save time... see it my way.
 
Odgovor na temu

Časlav Ilić
Braunšvajg, Nemačka

Član broj: 4945
Poruke: 565
*.yubc.net.



+27 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 09:12 - pre 235 meseci
Citat:
Ivan Dimkovic:
[...] IT svetu zato sto bi ljudi morali dva puta da uce skracenice [...] osim ako se ne smisli neki sistem koji bi pojednostavio stvari i sprecio ovakve metastaze.

Oh, skraćenice su mi omiljena tema :)

Ako se piše latinicom, verovatno najmanje bolno je činiti kao i do sada: da se piše sa dodatkom Q, W, X, Y, pa kako ispadne. A ispašće loše u nekim slučajevima, npr. retko ko će posegnuti da nemačko TÜV napiše ovako kako je u originalu, već će napisati TUV. Odnosno, sistem latinica + QWXY pravi probleme ako se računa na to da je svaka skraćenica u originalu i dovodi do komičnih situacija u slučaju kada skraćenica nije izvorno engleska (više o tome dole).

Ako se piše ćirilicom, ja bih rekao da se ugledamo na ono što već provereno radi, tj. kako se radi u engleskom: ono nemačko TÜV pisaće se kao TUV; rusko KGB, CAGI, GŠK (zamislite ćirilicu) biće KGB, GShK, TsAGI. Drugim rečima, ostave skraćenicu takvom kakva je, samo zamene slova nepostojeća u engleskom koliko-toliko odgovarajućim slovima ili kombinacijama slova. Pa bih ja isto tako uradio i kada se piše ćirilicom, na primer: IT, HTTP, ADSL i sl. isto tako samo svako slovo u ćirilično; nemačko Ü u Ue (TÜV u TUeV); rusko Э u E (GЭNII u GENII); englesko X u Iks (XML u IksML), Y u Ju (NYC u NJuC), Q u Ku (SQL u SKuL), W u V (BMW u BMV), itd. Tačno je da ovakvo preslikavanje nije jednoznačno, ali se povratak na original u ogromnoj većini slučajeva može svesti na par mogućnosti.

Ovakvim rešenjem čitalac uz minimum napora može da spozna original (posebno ako je siguran iz kog jezika dolazi), zna da zaista mora to da učini (ne može slučajno pogrešno podrazumevati da ima original pred sobom), a pri prevodu skraćenice bi se ređe ostavljale u „kvazi-originalu“ (viđao sam npr. ono gore GShK i TsAGI u latiničnim tekstovima na srpskom, kao i što smo skoro pročitali u onoj temi o Cisu da je nekom palo na pamet da BMW izgovara kao bi-em-dablju :) tj. prevodilac bi bio upućeniji da proveri poreklo. Takođe, zadatak tog poslovičnog standardizacionog tela sveo bi se jednostavno na propisivanje standardnih zamena stranih slova.
 
Odgovor na temu

salec

Član broj: 6527
Poruke: 1738
*.rcub.bg.ac.yu.



+25 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 09:27 - pre 235 meseci
Citat:
Ivan Dimkovic: Dakle, feding...

Neki nepismeni mamlaz koji ne zna engleski a ne zna ni srpski je pretpostavio da se "fading" cita kao "feding" ili mu se, jednostavno, nije svidjalo da napise "fejding".

Na stranu sto srpski ima vec savrseno upotrebljivu rec "slabljenje" koja se i ranije koristila kao prevod reci "fading"


Feding je veoma star izraz, u naš (stručni) jezik uveden pre nego što je većina nas na forumu rođena (između I i II SR), tako da je gnev protiv tadašnjih prevodilaca (verovatno nestručnih za jezike) pomalo neprimeren.

I, da, to jeste loša transkripcija izgovora engleske reči. Možda je neko automatski "ekavizovao" transkript iz hrvatske literature? Šalim se, Hrvati bi ga ili preveli ili zadržali u originalu.

Inače, "slabljenje" u stručnoj literaturi se koristi kao prevod za "loss" (mada bi možda "gubljenje" bilo doslovnije) a ne za "fading". Fading bi možda približnije mogao da se prevede kao "bleđenje"?
 
Odgovor na temu

Safet Beriša
Malo N. Sad, malo SAD.

Član broj: 17338
Poruke: 929
*.nat-pool.nsad.sbb.co.yu.



+4 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 09:38 - pre 235 meseci
Malo off topic - da li u srpskom postoji neki zvanični "prepev" slova koja ne postoje u našem alfabetu, npr. često pominjana X, Y, Q i W? Pošto se Y u navedenom slučaju (NYC) u originalu čita kao vaj a ne ju (pod pretpostavkom da je to skraćenica za New York City ili nešto drugo iz engleskog govornog područja). Takođe Q je u engleskom kju, u francuskom ku, Y je vaj odnosno igrek (ako se dobro sećam francuskog) i tako dalje...
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.dialup.xtra.co.nz.



+3 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 09:49 - pre 235 meseci
Citat:
Časlav Ilić: Oh, skraćenice su mi omiljena tema :)....

Ok, rezon ti nije los ali mislim da ne moramo sva slova prevoditi u nasa slova. WWW, HTTP i slicne skracenice su vec na neki nacin medjunarodne skracenice pa bi po pravilima srpskog jezika trebalo da se pisu latinicom bez menjanja. Isto kao sto ces cm da pises latinicom ili kao sto ces oznake za dolar i japanski jen pisati USD i JPY. Referenca: http://pravopis.tripod.com/skracenice.html
Eto, nama nije toliki problem da napisemo Y jer sve tastature imaju to slovo. Isto vazi i za W pa mislim da bi WWW trebalo i dalje pisati tako.
A ako neko razmislja kako se takve reci citaju ni tu nema problema jer prvi put u tekstu kada se takva skracenica ili rec pojave onda se u zagradi stavi kako se rec cita kod nas. Referenca: http://pravopis.tripod.com/pisanje_tudjih_reci.html

Inace ako bas hoces da pises sve na cirilici onda ne treba da menjas skracenice nego da pises kako se izgovaraju a prvi put u tekstu napises te skracenice na latinici. http://pravopis.tripod.com/pisanje_tudjih_reci.html

Inace mora se drugacije raditi od slucaja do slucaja, ne moze se jedan primer koristiti za sve. Neke reci su odavno prilagodjene nasem jeziku pa ih pisemo i na latinici i nacirilici samo onako kako ih citamo. Ja ne verujem da bi se ljudi koji ovde raspravljaju bunili ako napisemo KOMPJUTER umesto COMPUTER ili Njujork, Beč, Venecija, Mađarska, Rim, Solun itd. (primeri sa navedenog sajta).
Ako napises SKul ili BMV ne verujem da citalac moze da vidi kako se to cita. Zato je bolje da se napise u originalu a da se prvi put u zagradi napise kako se cita.

Citat:
bojan bozovic:
majpehapeadmin sluzi za administraciju eskjuel baze u majeskjuel-u

Mislim da je ovo super primer zasto je bolje te skracenice bolje pisati u oroginalu a samo prvi put u tekstu u zagradi napisati kako se reci izgovaraju. A sto je najbolje nas pravopis dozvoljava tako nesto! PHPadmin, SQL, MySql su imena programa, jezika, baze sto znaci da mogu da se pisu kao sto je propisano za strana imena a to je da se pisu u originalu (sa sve engleskim slovima). Ako tako koristimo cirilicu a ne kao ljudi iz "Politike" onda uopste ne izgleda kao silovanje jezika a opet se tacno zna sta je strana a sta domaca ili odomacena (kompjuter) rec, bas ono sto je pctel pominjao.
 
Odgovor na temu

vindic8or

Član broj: 13207
Poruke: 2960
*.mobtel.co.yu.

Jabber: vindic8or@elitesecurity.org


+1 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 10:39 - pre 235 meseci
mislim da bi trebalo da uvedemo u nas jezik i "w" i "q" i "y" slova i resimo sve dileme...
ovo sa forsiranjem cirilice radi lakseg identifikovanja stranih reci (citaj:uljeza) mi nije bas najjasnije (smisao, ne koncept) a ovo sa prepevom je isto losa ideja, chaslave...
btw kako shvabe izgovaraju tvoje ime (cisto znatizelja:) ?
 
Odgovor na temu

Časlav Ilić
Braunšvajg, Nemačka

Član broj: 4945
Poruke: 565
*.yubc.net.



+27 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 10:42 - pre 235 meseci
Srki, uopšte nije poenta, niti potreba, čitati stvari kako se čitaju u originalu. Reci Švabama da greše kad čitaju WWW kao ve-ve-ve ili Englezima da greše kad čitaju BMW kao bi-em-dablju, pa da vidiš šta će ti reći :) Ja upravo pričam o tome kako prevoditi skraćenice, tako da bude što očiglednije, a da ipak spreči govorne nedoumice, jezički haos i pojavu kvazi-originala (u pisanom i govornom obliku).

Upoznat sam sa navodima iz pravopisa koje daješ, no meni to jedino znači da pravopis po tom pitanju greši :) Da ne pričamo sad o ružnoći, i o tome da niko neće pisati ne-engleska i ne-srpska latinična slova, već uzmimo čist funkcionalni nedostak: taj HTTP, ako ga napišem u originalu u ćiriličnom tekstu, kako će čitalac znati da ne mislim na NTTR (ćirilicom izgleda isto)? Takav problem postoji sa svakom skraćenicom koja ne sadrži nijedno od slova dfgilnqrsuvwxyz. Kao što rekoh, umesto spornog pravopisa, ugledam se na primer koji neosporno odlično funkcioniše, engleski jezik.

Da ne bude zabune, ovo što predlažem već ohoho koristim, kao i još neki na nekim drugim mestima gde se može pisati ćirilicom. I nije bilo niti jedne jedine zabune, da nisam znao o čemu neko priča ili da neko nije znao o čemu ja pričam. Kao što se dalo očekivati (engleski, engleski...), funkcioniše odlično.

A to što srpski latinični raspored tastature ima Q, W, X, Y, to je jedna druga tužna priča :)
 
Odgovor na temu

Časlav Ilić
Braunšvajg, Nemačka

Član broj: 4945
Poruke: 565
*.yubc.net.



+27 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 11:00 - pre 235 meseci
Citat:
vindic8or:
btw kako shvabe izgovaraju tvoje ime (cisto znatizelja:)?

Zicer :)

Ko me ne zna, kada napišem „Caslav“, kažu „Kazlaf“ :) Ali, taman posla da ja to tako ostavim, već kad god mi učini prigodnim, ljudima napišem „Tschasslaw“, što se, jel' te, izgovara „Časlav“. Tako da svi u mojoj blizini već znaju kako se izgovara.

Interesantno, iako piše sa „ic“, prezime izgovaraju sa „ič“ na kraju, valjda su odnekud već navikli. Ali, već je nekoliko ljudi „pogrešilo“, pa napisalo „Illic“, jer sa jednim l po švapskom je dugo i ispred, to bi čitali kao „Iiilič“. Zato im ja lepo napišem „Illitsch“, i svi zadovoljni :)

Jedino me .... u zdrav mozak ime u pasošu, ispisano latinicom. Zato i moram u svakoj formalnoj prilici da napišem „Caslav Ilic“. Bugari lepo imaju ćirilična i latinična imena u pasošu, ali tako da kada uzimaju nov pasoš mogu da biraju kako će im ime biti ispisano latinicom. Moj kolega Genčo je izabrao da mu piše „Gencho“, tako da ga Švabe zovu pravilno (tj. bar ove obrazovane, oni nekako pretpostave engleski kad vide nešto nepoznato), a ne „Genko“. Inače, u prethodnom pasošu mu je stajalo po francuski „Guentchos“, i takođe obrazovaniji zapadnjaci nisu grešili (čovek je dosta putovao po Evropi...)

Da sam ja mogao da biram nešto slično, stajalo bi „Chusslove Illich“. To ipak ne znači da sam gurnuo u stranu ovu transkripciju — piše mi pre neki dan jedna koleginica Rumunka: „Hi Chusslove, ...“ :)
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.dialup.xtra.co.nz.



+3 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 11:01 - pre 235 meseci
Citat:
Časlav Ilić: Srki, uopšte nije poenta, niti potreba, čitati stvari kako se čitaju u originalu.
Časlave, nisi me razumeo. Koliko mi se cini, nigde nisam napisao da treba da pise kako se cita u originalu. Treba napisati kako se cita kod nas a ostaviti skracenicu u originalu. Ja bih recimo prbi put u tekstu napisao www(veveve) a posle samo www. Ili slicno za BMW.
 
Odgovor na temu

Časlav Ilić
Braunšvajg, Nemačka

Član broj: 4945
Poruke: 565
*.yubc.net.



+27 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 11:35 - pre 235 meseci
Ono jeste, stavio si „ako“, dakle izvini. Ipak, to za mene nije „ako“, već moranje (zbog onog funkcionalnog problema koji sam naveo, ako ništa drugo). Mislim na delove:
Citat:
srki:
Inace ako bas hoces da pises sve na cirilici onda ne treba da menjas skracenice nego da pises kako se izgovaraju a prvi put u tekstu napises te skracenice na latinici.
[...]
Ako napises SKuL ili BMV ne verujem da citalac moze da vidi kako se to cita. Zato je bolje da se napise u originalu a da se prvi put u zagradi napise kako se cita.

Za ovo drugo je i poenta da čitalac nema šta da razmišlja, izgovara ga kako se pojedina slova izgovaraju na srpskom ili fonetski kad je izgovorljiv spoj velikog i malog slova: IksML -> Iks-M-L -> „iks-em-el“, SKuL -> S-Ku-L -> „es-ku-el“, BMV -> B-M-V -> „be-em-ve“.

Dodatak: U redu, u redu, ne čitam opet, zaboravi na moje pominjanje originala :)
 
Odgovor na temu

zokish
Smed. Palanka

Član broj: 37671
Poruke: 291
*.dial.InfoSky.Net.



Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 11:46 - pre 235 meseci
A kako izgleda citiranje naših reči u engleskom jeziku?
Da li i oni imaju istu muku (nelogičnosti engleskog jezika u IT?) ili jednostavno prekrste?
Ili ajde, momak formira program, rutinu itd. i krsti ga ćirilicom. Kako će ga navesti u IT literaturi? Različiti ljudi različito tumače, ali onaj ko osmisli dobro rešenje za naziv on je pomerio granice i jezika i pravopisa. Možemo se pozivati na pravopis, ali svakog dana jezik trpi ili stvara, a pravopis mora neko da uskladi.
svih mi dabrova ontaria
 
Odgovor na temu

BytEfLUSh
Neven Pintarić
Nano-mage Engineer, Slave SysAdmin
Sombor

Član broj: 21153
Poruke: 5499
*.nat-pool.so.sbb.co.yu.



+14 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 12:02 - pre 235 meseci
Kako ga to krsti ćirilicom? Pa krsti ga imenom, a naš jezik ima dva pisma, stoga transliteracija nije problem.

Putuj planeto, super smo se družili
nama je lepo, taman kako smo zaslužili!
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.dialup.xtra.co.nz.



+3 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 12:11 - pre 235 meseci
Citat:
Časlav Ilić: Za ovo drugo je i poenta da čitalac nema šta da razmišlja
Pa i ako radis onako kako pise u pravopisu tako isto citalac ne mora da razmislja jer mu sve lepo pise. Bas u tvom primeru mora da razmislja kada si stavio da bi pisao BMV. Onda ne zna da li da cita „be-em-ve“ ili „bmv“. Ako napises unicef (koji jeste skracenica) onda nece znati da li da cita kao rec ili kao pojedinacna slova "u-en....". Takodje ako pises sve na cirilici citalac isto ne zna da li je data rec strana ili domaca. Ne zelim da isterujem neke moje ideje i da ispravljam krive drine ali nekako mi taj tvoj nacin deluje kao silovanje jezika. Sto se mene tice da ne bih bio dosadan dovoljno sam razjasnio moj stav kada je ova tema u pitanju. Nadam se da ce neko strucniji od mene da se javi (Ivan Klajn? :)
 
Odgovor na temu

Časlav Ilić
Braunšvajg, Nemačka

Član broj: 4945
Poruke: 565
*.yubc.net.



+27 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 13:08 - pre 235 meseci
Citat:
srki:
Pa i ako radis onako kako pise u pravopisu tako isto citalac ne mora da razmislja jer mu sve lepo pise.

Pa nećemo valjda svaki put da stavljamo zagrade, i sve da pišemo kako se izgovara? To se radi samo u instruktivnim tekstovima, a ne u stručnim člancima i svakodnevnoj tehničkoj komunikaciji.
Citat:
srki:
Bas u tvom primeru mora da razmislja kada si stavio da bi pisao BMV. Onda ne zna da li da cita „be-em-ve“ ili „bmv“.

To je već odavno postojeća nedoumica u srpskom jeziku, nema veze sa stranim skraćenicama, pa mislim da nije ni predmet ove priče. Poenta je ne uvoditi dodatne probleme. S druge strane, mogao bih reći i da su ta dva načina izgovora naprosto ravnopravna.
Citat:
srki:
Ako napises unicef (koji jeste skracenica) onda nece znati da li da cita kao rec ili kao pojedinacna slova "u-en....".

Opet odavno postojeća nedoumica, mada manjeg obima jer je mnogo češći slučaj da se svaka izgovoriva skraćenica i izgovara, pa čak i piše kao jedna reč, posebno ako predstavlja ime nečeg: UNICEF -> Unicef, UNESCO -> Unesko, NASA -> Nasa, itd. A to je i zgodnije za menjanje kroz padeže.
Citat:
srki:
Takodje ako pises sve na cirilici citalac isto ne zna da li je data rec strana ili domaca.

Ako ne sadrži neko ne-srpsko slovo, ne zna ni ako piše latinicom. Ako i sadrži neko neko ne-srpsko slovo, ne mora tačno znati iz kog stranog jezika je. Tako sam viđao da u ćiriličnom tekstu piše KDS latinicom (kablovsko distributivni sistem), ili opet ono da se BMW izgovara kao bi-em-dablju.
Citat:
srki:
Ne zelim da isterujem neke moje ideje i da ispravljam krive drine ali nekako mi taj tvoj nacin deluje kao silovanje jezika.

Ne bih razmišljao o definiciji silovanja jezika, samo bih ustvrdio da ako je ovo silovanje srpskog, onda je i ono što rade englezi silovanje engleskog (jer je princip isti). A ovo kako se do sada radi nedosledno je, funkcioniše samo za kombinaciju srpskog i engleskog (ali izvorno engleskog, takođe počinje da se raspada kada se u engleskom nađu izvorno neengleske skraćenice), stvara dodatne nedoumice oko izgovora, a ako se piše ćirilicom onda stvara i dodatnu zabunu kod skraćenica koje se sastoje samo od ABCEHJKMOPT.
 
Odgovor na temu

pctel
Beograd

Član broj: 13030
Poruke: 10893



+1349 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u17.11.2004. u 14:55 - pre 235 meseci
Vidim da su neki moju konstataciju da se strane reci u tekstu jasno moraju razlikovati od domacih, i da je to definisano kao nekakvo trazenje uljeza i tome slicno. Sve je to nebitno ako je tekst pisan u jednom padezu, jednom vremenu i u jednini. Bilo koji od ovih uslova da nije ispunjen, nastaju problemi... Ako vec raspravljamo da li BMW, BMV to odlucuje o sudbini reci u mnozini - da li BMWs, BMW-i, BMVI i postoji potreba da se ta rec menja po padezima....
Takodje, za mnoge imenice ce se ubrzo pojaviti potreba za glagolom, sto stvara dodatne nedoumice. Uvodjenje nove reci uvodi potrebu za uvodjenjem gomile reci, i tako tome nema kraja. Krenimo od sledeceg primera, engleske reci "brand", koja se moze prevesti kao zig ili marka, ali to nije dovoljno jednoznacna rec pa se smatralo u srpski jezik treba uvesti novu rec "brend" i da ce tako svi problemi biti reseni. Medjutim, tek tada nastaju problemi... javlja se potreba da se prevedu reci i slozenice koje u sebi sadrze rec "brand". tako, npr. treba prevesti i izraz "brand name". E kako sad? Bilo da napisemo "brend nejm" ili "brend ime" ne zna se sta je gore. Da smo odmah preveli, sada bi mogli da kazemo "poznata marka", ali sada je vec pomalo kasno za to, pa je sasvim realno da prihvatimo "brend nejm". Ostavicu sada ovo "name" tj. "nejm" i necu ni da pomislim sta bi se desilo da se u srpski jezik uvuce glagol "name" sto znaci "nazvati" tj. "imenovati" i kako bi njega trebalo menjati kroz lica i vremena......
Ostacu znaci na reci "brand" i pomenucu jos jednu iz ove izvedenu rec - "branding", sto bi se moglo prevesti kao oznacavanje, markiranje, zigosanje a posto vec imamo rec brend, mozemo slobodno prevesti i kao brendovanje! Ipak, misljenje je da nijedna rec nije dovoljno jednoznacna, pa se uvodi nova rec "brending" (mislim da i jedan forum na ES-u nosi takav naziv). I, da li je to kraj problemima? Naravno da nije, novi problemi nastaju pri svakom takvom koraku! Uskoro ce nam trebati i glagol za ovu aktivnost, tu mozemo ili da prekinemo ili da nastavimo losu praksu prepevavanja stranih reci ili cemo pa menjanje istog po licima i vremenima... da ne pricam dalje, vidite i sami da to ne vodi nigde.

Odlutao sam daleko, a zaboravio sam da kazem ono sto sam jos na pocetku imao na umu - dobro je da se u tekstu domace reci jasno razlikuju od stranih ne zbog nekakvog jezickog patriotizma ili ne znam cega, vec kako bi se engleske reci menjale po padezima, licima i vremenima po engleskom pravopisu, a srpske reci po srpskom pravopisu.
Samo ti sinko (administratore) radi svoj posao.
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u18.11.2004. u 12:32 - pre 235 meseci
KAD RAČUNAR PROGOVORI SRPSKI

Dok Srbija još čeka veliki Akademijin rečnik, rečnici na kompakt-diskovima su u ostatku sveta sasvim normalna stvar. U Srbiji pak, upravo u oblasti informatike, od koje i lingvisti mnogo očekuju, vlada potpuni haos, bar što se terminologije tiče...



Žargon

Odlika aktuelnog žargona gradske omladine, pored engleskih reči koje se ležerno mogu deklinirati po obrascima srpskog jezika (kuliram, kuliraš...) jeste i informatička terminologija. Ako je suditi po slengu tinejdžera, kao i po diskursu onih koji nisu mladi ali bi to želeli da budu, Srbija je već debelo zagazila u posttranzicijski period u kome su računari sasvim normalna stvar.

Premda je žargon s lingvističkog gledišta inventivan jezički fenomen, toliko da ga čak nazivaju "poezijom priprostih", informatički anglicizmi koji poslednjih godina zahvataju i sleng nailazili su na osude jezičkih stručnjaka, prvenstveno zbog rogobatnog stapanja engleske osnove i nastavaka srpskog jezika (na primer: od attachment - atačmentu, atačmentom, atačovati...), ali i zato što se izvorno englesko značenje retko prenese kako treba.

Države EU su pre mnogo, mnogo godina prevele informatičke termine na svoje jezike. Na domaćem terenu, ovaj, kao i mnogi drugi problemi, zadire u dobro poznatu priču o mentalitetu:

- U Vukovoj zadužbini je 1989. objavljen apel Saveta Evrope za potrebu očuvanja evropske jezičke raznolikosti u okruženju informatičkih tehnologija. Postojala je opasnost da će "mali jezici" izgubiti svoju funkciju. Tada PC-ja nije bilo na svakom koraku i ovdašnje reakcije su bile da ih neće ni biti više od 1.000. Bilo je komentara da "Amerikanci nemaju nameru da izvrše kulturnu invaziju" - 70-ih godina bilo nade da se ekspanzija informatičkih anglicizama zaustavi, ali da tada, kao ni danas, nije bilo sluha za ono što dolazi.

Personalnih računara danas, ipak, ima više od hiljadu. U Srbiji i Crnoj Gori ih je 470.000, od čega bar 170.000 u domaćinstvima. Tim povodom neizbežno je setiti se početaka "informatičke revolucije" u Jugoslaviji, kada je jedan deo stručne javnosti zajednički radio na rešavanju navedenih problema.

- Sredinom 70-ih oformljavao se sistem za preuzimanje termina iz engleskog. Bile su potrebne decenije da bi se smislio adekvatan termin. Dugo smo se, na primer, mučili s terminom lookahead (procedura tokom koje procesor priprema jednu instrukciju računarskog programa za vreme dok izvršava prethodnu) i onda je Slobodan Đorđević, urednik Nolita, osmislio pogodan prevod: "preduvidni".

Najveće tegobe u preuzimanju informatičkih termina iz engleskog jezika predstavlja neprepoznavanje latinskog ili grčkog korena, kao u terminima file, folder te je zato te termine najteže prevesti. U engleskom je situacija potpuno drugačija jer su u specijalizovanim terminologijama ovog jezika česte igre rečima.

Od hardware (gvožđurija) dobijen je termin software. Ovaj problem bi bio lako rešiv da sufiks -ware nije postao isuviše plodan, pa smo dobili shareware i mnoge druge reči, koje je teško prevesti na srpski. Tu je i "butovanje" (nastalo od eng. bootstrap = petlja za obuvanje čizama). Banke su davno imale računarske sisteme koje su "butovali" kada padnu. Sam termin "butovanje" u srpskom nema nikakvu semantičku motivaciju. Imate, zatim, grešku u programu - bug (eng. "buba"), termin koji je, po anegdoti, nastao tako što je u neki od prvih računara ušla buba i napravila kratak spoj".

O standardima u "informatičkom jeziku" govori i odnos termina "računar" i "kompjuter". Većina vodećih lingvista ove države smatra da kompjuter nije samo računar i da stoga ovaj drugi termin ima usko semantičko polje. Njihov je stav da reč "kompjuter" ne može da se prevede na srpski, a za jednu od glavnih negativnih odlika termina "računar" navode teškoće u njegovim izvedenicama.

Vlado Đukanović, profesor na Filološkom fakultetu, samo je jedan od lingvista koji tako misle. U jednom tekstu naveo je primere: "Kako reći: "Institut se računarizovao"? Onda su došli desktop, leptop i palmtop računari. U bukvalnom prevodu to bi bio: nastolnik, nakrilnik i nadlanik računar. Hoćete li i u prodavnici tražiti tu vrstu aparata?" "Računar" je, ipak, rezervisan samo za uže stručno jezgro čiji se mlađi pripadnici neretko odlučuju i za žargonski termin "mašina".

- Zanimljivo je da se 80-ih u medijima od autora iz zemlje moglo čuti za računare samo kada se govorilo o rezultatima domaće industrije, na primer o proizvodima "Mihajla Pupina", dok su strani dopisnici govorili o kompjuterima, pri čemu je taj pojam imao izrazito negativno značenje, pa se, u svetlu tadašnje ideologije, govorilo o "kompjuterskom kriminalu", "kompjuterskim zločinima"... Termin "računarstvo" nastao je od engleskog computer science, a prvi prevod glasio je "računarske nauke". On je nije bio pozitivno prihvaćen kod purista te je skovan termin "računarstvo". S njim je nevolja u tome što ne može da se izvede profesija, "računardžija" je, na primer, duhovito, ali ne i podesno, dok je zato "informatičar" (od latinskog korena) sasvim podesno rešenje - svedoči profesor Vitas.

Informaticizmi

back-up (eng.)
potpomoći; rezervne kopije podataka (rač.); rezerva, pokriće (srp.) (Na primer: "Imaš li "bekap" za mene za taj sastanak?")

reset (eng.)
ponovo naoštriti (nož), namestiti (slomljenu kost); dovesti računar u prvobitno stanje (rač.); doći sebi, izgubiti se na trenutak (srp.)

default (eng.)
prekršaj, nemar; po pravilu, unapred definisan (rač.); po definiciji, automatski, predvidljivo... (srp.) (Na primer: "Ne ponašaj se po "difoltu"")

update (eng.)
modernizovati; 1. ažurirati, modifikovati instrukciju tako da se adresni brojevi koje sadrži uvećavaju za određeni iznos svaki put kada se instrukcija izvršava; 2. promeniti zapis unošenjem tekuće informacije (rač.); dobiti najnovije informacije (srp.)

Gde smo mi

A gde se školuju "računardžije" u Srbiji i šta im nakon školovanja piše na diplomi? Verovali ili ne, i ovde je zbrka. Na ETF-u diplomirani inženjeri elektronike uče na Odseku za računarsku tehniku i informatiku, na FON-u na Odseku za informacione sisteme, na PMF-u na Računarstvu i informatici, a tu je i jedan društveni fakultet koji ima smer s odrednicom "informatika" - na Filološkom fakultetu postoji Katedra za bibliotekarstvo i informatiku. Profesor Vitas kroz šalu kaže da u navedenim primerima "informatika dođe kao neki prilepak", i prepričava šta se dešava kada njegovi studenti treba da nostrifikuju diplomu u inostranstvu: "Pošto se računarstvo i informatika svode na jedno te isto, oni su u inostranstvu inženjeri za "computer science and computer science"".

- Vrlo je važno da se sagleda šta će biti za 10 godina. Danas je evropska tema semantički veb (eng. web = world wide web, poznatije kao www), koji omogućava da se na pretraživaču brzo, bez lutanja, dobije prava informacija, i to na više jezika. Problem je, što se jezika tiče, i u tome što imamo promenljiv Pravopis, što još nemamo završen Akademijin rečnik. U Matičinom rečniku je, na primer, značenje reči "računar" prepotopsko, a "matematičar" je definisan kao "onaj ko dobro zna matematiku". Ispostavlja se da je nekom u Americi, gde su u elektronskom obliku objavljene naše narodne pesme, naša kultura važnija nego nama ovde - o tome gde smo mi a gde je svet, navodi se primer Francuske, u kojoj postoji profesija jezički inženjer. On osmišljava najlakše načine da se premoste problemi između jezika i računara, olakšava pretraživanje na Internetu, koji je i osmišljen da bude sredstvo kojim se lako dolazi do željenog cilja.

Međutim, oni koji žele da im računar olakša život moraće istovremeno sebi život da otežaju učeći jedan nov jezik koji je, svidelo se to nekome ili ne, očigledno zavladao javnom scenom.

Uostalom, nedavno je i premijer Živković pomenuo "link". Nije, pri tom, govorio o Internetu.

Ćirilizacija Microsofta

Čini se da se poslednjih godina o jezičkim problemima u informatici nije raspravljalo u institucijama zaduženim za jezička pitanja ili bar šira javnost o tome ništa nije čula. Ono o čemu se, međutim, polemisalo na sva zvona jeste "ćirilizacija Windowsa". Sve je počelo kada je u oktobru 2002. godine "Microsoft" najavio lokalizaciju svojih programskih paketa na srpskom jeziku. Rečeno je tada da će to biti učinjeno na jednom od dvaju srpskih pisama, na latinici. Ćirilica i latinica su, premda je prvo pismo službeno, u svim ostalim domenima života ravnopravne. Vest da će Windows biti na latinici na nož su dočekala udruženja za zaštitu ćirilice - i istog su trenutka, akcijom "Važno je", apelovala na javnost da se spase ćirilica. Njihovi argumenti bili su da ćemo, mireći se s odlukom kompanije "Microsoft", zauvek izgubiti svoje najstarije pismo te da će đaci, budući da će im uskoro od prvog dana škole biti dostupni računari, ćirilicu učiti tek u trećem ili četvrtom razredu. Ti zahtevi otvorili su brojne polemike. Podiglo se mnogo prašine, a razmatrano je i da li su neki od čelnih ljudi beogradskog "Microsofta" srpskog porekla...

Elem, "Microsoft" je očigledno podlegao pritiscima i nedavno je na sajtu ove kompanije objavljeno da je, "shodno zahtevima tržišta da se lokalizovana verzija Windows XP Professional izvede i u ćiriličnom pismu, Microsoft Software d.o.o. Beograd obavio sve neophodne pripreme za realizaciju i ove verzije".

Dušan Vitas, doktor računarskih nauka, smatra da je u "slučaju Microsoft" reč o politizaciji ozbiljne teme i da se i tu jasno očitava neznanje, tvrdeći da je u većini takvih rasprava bitno samo ono što se dešava na ekranu, ne i ono što se dešava iza. Sudeći po onome što se može čuti, nakon akcije kompanije "Microsoft" favorites će postati "omiljene lokacije", a browser "pretraživač".

Jelena Veković

nastavak na:
http://www.elitesecurity.org/tema/22260/

[Ovu poruku je menjao secret dana 26.11.2004. u 14:08 GMT+1]
 
Odgovor na temu

-zombie-
Tomica Jovanovic
freelance programmer
ni.ac.yu

Član broj: 4128
Poruke: 3448
*.83.beocity.net.

Sajt: localhost


+5 Profil

icon Re: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u19.11.2004. u 03:05 - pre 235 meseci
Citat:
MyWay:
Ni prvi ni poslednji slučaj 'fedinga' u našoj zemlji. Seti se posrbljenja majstorskih izraza, npr šrafciger<>schraubenzieher(mislim da nisam pogrešio u spelovanju) - dakle problem je vekovni - zašto se čuditi?


zato što nije "fejding", eto zato se čudimo..

usput, zato što u engleskom postoji još jedna reč koju je neki nepismeni inženjer mogao da "prevede" na isti način.. naravno, to je reč "feeding", na koju sam ja u stvari prvo i pomislio..

da nesreća bude još veća, i "fading" i "feeding" se vrlo lako mogu naći u zajedničkom kontextu sa pojmom "signal", tako da "signal feding" (pa još na ćirilici) ne znači ama baš ništa..

Citat:
pctel:
Ne znam sta je ovde sporno, nasa cirilica i latinica imaju potpuno isti broj slova, neke bi ovde trebalo ponovo upisati u osnovnu skolu.


jeste.. naroČito one koji ne znaju da je za naŠu latinica taj broj 30 (a ne 25) slova!

Citat:
A sada o mesanju dva pisma... shvatam zasto je to nekima ruzno, ali, meni je naprotiv ruzno da citam tekst gde nisam siguran da li je neka rec engleska ili srpska, sto mi se stalno desava pri citanju tekstova na latinici. Cirilica potpuno otklanja te nejasnoce, pa se jasno vidi da li je "feding" srpska ili engleska rec, zavisno od pisma kojim je napisana...
[...]
Ja taj haos primecujem i u svakodnevnoj komunikaciji, kako na ES-u tako i privatno, a da sada ne bih pricao kao papagaj o overclockovanju, flashovanju i updateovanju, navescu jedan delic e-mail danasnje e-mail komunikacije u mojoj firmi:
[...]
Priznacete da bi ta nedoumica upotrebom cirilice bila potpuno onemogucena...
[...]
Jednostavno, nisam za ovu prikrivenu mesavinu jezika, volim da se tacno zna za svaku rec u nekom tekstu da li je domaca ili strana.


jeste pctel, verujem ti.. zato vidim da evo i ovde lepo pišeš ćirilicom (pa to ovaj zli ES prevodi u latinicu.. i još usput izbacuje naŠa slova), i ceo tvoj sajt je na ćirilici (tamo nema zle ES skripte), baš da bi izbegao te nedoumice o kakvoj (čijoj?) se reči radi.

dalje, na sajtu uredno koristiš naŠa slova ("naruci", "kuciste", "stampac"..), a kako i ne bi kada već pišeš ćirilicom.. dalje, ne koristiš tuđe reči ("dileri", "surfujte", "kuler", "skener", "konfiguracija", pa pazi još i "konfigurator" (ekvivalentne reči nema ni u jednom rečniku engleskog)), i ostalo..

takođe, siguran sam sa si taj mail koji citiraš napisao na ćirilici, ili ako je on stigao tebi, onda si sigurno bar odgovorio na ćirilici, i tako otklonio svaku mogućnost greške..

tako da, jeste pctel, vrlo su ti dobri argumenti, evo mene si bar ubedio.. od sada sve pišem na ćirilici! evo, i celu ovu poruku sam napisao na istoj (samo što ovaj zli ES to opet preokrenuo, pa.. džaba sam krečio.. )
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: [Lingvistika]: Nelogicnosti srpskog jezika u IT-u

Strane: 1 2 3

[ Pregleda: 16760 | Odgovora: 55 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.