Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Rudnik na Mesecu do 2020.

[es] :: Nauka :: Rudnik na Mesecu do 2020.

[ Pregleda: 4436 | Odgovora: 9 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

entropy
Vladica Velickovic
Nis

Član broj: 131872
Poruke: 306
*.eunet.yu.



+8 Profil

icon Rudnik na Mesecu do 2020.20.05.2007. u 14:14 - pre 205 meseci
Rusija će najkasnije do 2020. godine na Mesecu izgraditi stalnu bazu i uspostaviti redovnu transportnu liniju Mesec-Zemlja, tvrdi ruska svemirska korporacija „Energija“.

"Planiramo da započnemo sa izgradnjom stalne baze na Mesecu negde oko 2015. godine, a već oko 2020. godine da započnemo sa komercijalnom eksploatacijom helijuma-3 na Mesecu i transportom tog dragocenog tereta na Zemlju", izjavio je Nikolaj Sevastjanov, direktor svemirske korporacije Energija, dodavši kako će novi Ruski svemirski brod "Kliper" tu odigrati važnu logističku ulogu, kao i bespilotni transportni brod "Parom". Podršku će pružiti i Međunarodna svemirska stanica (ISS) u Zemljinoj orbiti.

Helijum-3 je izuzetno redak na Zemlji, ali ga na Mesecu ima u izobilju. Radi se o izuzetno snažnom gorivu za pogon u fuzijskim nuklearnim elektranama. Nije radioaktivan i na kraju eksploatacije zapravo i nema štetnih ostataka, te ne dolazi do zagađenja okoline.
 
Odgovor na temu

fanfon
Apatin

Član broj: 15355
Poruke: 2658
77.46.179.*



+363 Profil

icon Re: Rudnik na Mesecu do 2020.20.05.2007. u 15:12 - pre 205 meseci
Ovo mi deluje previse optimisticki. Za tako kratak period uraditi toliko mnogo. Ali, s obzirom da je Rusija stari vuk koga jos ne treba otpisati, ne bi me cudilo da se nesto slicno uradi...
Use Your Mind. Or someone else will.
 
Odgovor na temu

entropy
Vladica Velickovic
Nis

Član broj: 131872
Poruke: 306
*.eunet.yu.



+8 Profil

icon Re: Rudnik na Mesecu do 2020.21.05.2007. u 18:17 - pre 205 meseci
I meni deluje previše optimistički. Ma da i NASA–in cilj je da na Mesečevom tlu postavi dugotrajnu naučnu i istraživačku postaju. Američka svemirska agencija očekuje da će već od 2020. godine početi sa jednonedeljnim posetama četvoročlanih posada Mesecu, potpomognutih brojnim robotizovanom uređajima. Trajna baza i šestonedeljne rotacije astronauta mogu se očekivati do kraja 2024. godine.
Po pisanju dipl.ing. Drago I. Dragovića baza će biti locirana negde u blizini jednog od polova, gde će (skoro) konstantno Sunčevo svetlo obezbeđivati solarnu energiju. NASA je već bacila oko na ivicu Shackletonovog kratera koji se nalazi na južnom polu, mestu koje je locirano u blizini oblasti koje su uvek u hladu i koje verovatno sadrže led. Teorijski, zaleđena voda može da se hemijskim procesima pretvori u kiseonik potreban posadi, kao i tečni kiseonik i vodonik za raketno gorivo.
Lunarni lender, koji će prevoziti astronaute od njihove "kuće" (Crew Exploration Vehicle) do određenih mesta na površini, biće višenamenski svemirski pikap – vozilo koje će pored toga moći da nosi teret i funkcioniše potpuno robotički. U misijama po tlu, posada će za duge vožnje koristiti i hermetički zatvorene rovere, kao i robotičkog kopača koji će pretvarati rigolit u vodu, kiseonik i gorivo.
Projekat i raspored u bazi su još uvek, kako kaže NASA, "otvoreno pitanje", i možda će ih odrediti neki međunarodni i komercijalni partneri. Gledano dugoročno, u okvirima od 2030. do 2040. godine, možda će lunarna baza da služi i kao fabrika za gorivo za buduće misije na Mars. Takođe, sasvim je moguće da će mnoge tehnološke lekcije moći da se iskoriste i za buduće postaje na Marsu.

 
Odgovor na temu

entropy
Vladica Velickovic
Nis

Član broj: 131872
Poruke: 306
*.eunet.yu.



+8 Profil

icon Re: Rudnik na Mesecu do 2020.24.05.2007. u 18:03 - pre 205 meseci
Inače na konferenciji za štampu na kojoj je Mike Griffin, šef Nase, izneo puno detalja vezanih za povratak čoveka na Mesec održanoj 2005. rečeno je da su stotine ljudi marljivo radili i formulisali zadatke sa ultimativnim ciljem spuštanja na Mesec do 2018. godine. Sigurno će biti mnogo promena i varijacija, ali najvažniji detalji su sledeći:

- ukupni troškovi misije iznosiće oko 104 milijarde dolara (ili 55% novaca utrošenih na Apolo program (kad se uzme u obzir inflacija))
- četiri astronauta će na površini Meseca moći da provedu do 7 dana
- potpuni pristup Mesecu (Apolo je bio ograničen uglavnom na ekvatorijalne delove)
- na Mesec će se ići dva puta godišnje s mogućnošću da se u bliskoj budućnosti ostane i do 6 meseci
- na žalost mnogih, ovakav koncept u prvih nekoliko godina ISKLJUČUJE stalni boravak, odnosno, bazu, ali ta varijanta je realno ostvariva i za sada ostaje otvorena - Crew Exploration Vehicle (CEV) je u fazi razvijanja i predstavlja hibrid delova šatla i novih tehnologija. Moći će put svemirske stanice da pošalje 6 osoba ili 25 tona ukoliko leti bez posade.
- prvi CEV neće poleteti pre 2012. godine.
- ideja je da se astronauti iz CEV-a u Lunarni lender prebace u niskoj orbiti oko Zemlje. Potom se spuste na Mesec, posle sedam dana vrate, ponovo uđu u CEV i padobranom spuste na Zemlju. Za tih sedam dana CEV kruži oko planete bez posade.
- CEV je mnogo sigurniji od šatla sa šansom da dođe do katastrofalne greške jednom u 2000. Poređenja radi, dva šatla su eksplodirala u nešto više od 100 letova.
- razvija se nova generacija raketa nosača
- poslednji let šatla biće oko 2010. godine
- prava armada robota istaživača bi uskoro trebalo da krene put Meseca. Među njima su i veoma popularni roveri.

Nije bilo mnogo reči o misiji ka Marsu, ali je jasno da ukoliko sve prođe kako treba (što se retko kad desi) spuštanje na crvenu planetu može biti do 2030. godine.
 
Odgovor na temu

entropy
Vladica Velickovic
Nis

Član broj: 131872
Poruke: 306
*.eunet.yu.



+8 Profil

icon Re: Rudnik na Mesecu do 2020.24.05.2007. u 18:11 - pre 205 meseci
Rovokopač za Mesec

Kada konačno ponovo sletimo na Mesec, bilo bi jako lepo kada bi nas tamo sačekalo malo vazduha i vode. To će i biti zadatak ovog kopača, koga je kao deo NASA–inog PILOT (Precursor In-situ Lunar Oxygen Testbed) programa napravio "Lockheed Martin". Uz pomoć točka za kopanje (BWE), kamera i laserskog daljinomera, on će tovariti lunarni materijal (rigolit) bogat kiseonikom i potpuno autonomno ga nositi do pogona za dalje procesiranje(Da bi dobili vazduh, pogon za procesiranje će tovaru Mesečeve prašine morati da doda vodonik, zegreje to do 900°C, kondenzuje dobijenu paru, i da na kraju ekstrahuje kiseonik. LIDAR (LIght Detection And Ranging), na vrhu 1 metar dugačkog kopača će uz pomoć odbijene svetlosti služiti za posmatranje obližnjih predmeta, naročito onih bogatih kiseonikom.

Planirano je da se dnevno dobija minimum oko 2 kg tečnog kiseonika. Ako bi sve teklo po planu, predviđa se za prvo vreme uskladištenje oko 300 kg kiseonika.

Ekstrahovani kiseonik će se koristiti ili za dobijanje vazduha ili u kombinaciji sa vodonikom za proizvodnju vode. Čitava Mesečeva baza, koja će opsluživati četiri astronauta, biće dopremljena na Mesec jednom jedinom raketom tipa "Atlas", i biće postavljena automatski, bez direktne ljudske pomoći.
 
Odgovor na temu

bigvlada
bgd

Član broj: 41095
Poruke: 325
*.beogrid.net.



+94 Profil

icon Re: Rudnik na Mesecu do 2020.15.06.2007. u 10:38 - pre 204 meseci
Oduvek me je fascinirala tvrdoglavost NASE u vezi sa osnivanjem baza i rudnika na Mesecu.
Kiseonik, vodonik, aluminijum i gvožđe se neuporedivo lakše i jeftinije mogu dobiti na Marsu nego na Mesecu. Na Mesecu nema vode, mora se dopremati. Na Marsu naseobine možete da pravite i od zemljanih cigli; u stvari, u procesu kolonizacije marsa, većina tehnika koje bi se koristile su ljudima poznate već par milenijuma. Jako interesantna knjiga na temu kolonizacije je The case for Mars, autor Robert Zubrin, možete je naći na Amazonu.

Da li se neko zapitao koliko se isplati praviti rudnik Helijuma 3 na Mesecu? Inače, u eksperimentima sa budućim fuzionim reaktorima, kao gorivo se spominje tricijum, izotop vodonika; mislim da je jeftinije njega dobijati iz vode nego dovoziti helijum 3 sa Meseca (ako ga tamo uopšte ima).

Ja Mesec vidim prvenstveno kao idealno mesto za novi radio teleskop, na njegovoj tamnoj strani, gde će biti oslobođen smetnji sa Zemlje. Možda će biti turista, skladišta nuklearnog otpada, zatvorenika itd... ali realno, zašto trošiti novac i vreme na komad stene kada imamo praznu planetu koja je samo malo dalje?
 
Odgovor na temu

Miroslav Jeftić
Istraživanje ruda
[ES]

Član broj: 37513
Poruke: 6833

Sajt: about:blank


+2200 Profil

icon Re: Rudnik na Mesecu do 2020.15.06.2007. u 10:56 - pre 204 meseci
"Malo" dalje. Nisu uspeli ni da se iskrcaju tamo, a kamoli da prave stalnu naseobinu.

[Ovu poruku je menjao Miroslav Jeftić dana 15.06.2007. u 13:46 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Shadowed
Vojvodina

Član broj: 649
Poruke: 12846



+4783 Profil

icon Re: Rudnik na Mesecu do 2020.15.06.2007. u 12:17 - pre 204 meseci
Mda, oko 750 puta dalje. Nesto kao razlika izmedju puteva BG-PA i BG-NY :)

Ne verujem da bi se trudili oko Helijuma3 da ga nema u dovoljnim kolicinama. Mislim da su dobro oni proracunali (tj. bolje nego sto smo mi u prilici). Inace, na mesecu ima vode, tj. leda, na juznom polu. Otkriveno jos pre, hm, bar 10god. Mislim da se sonda zvala Clementine ili tako nesto.

IMHO, Mesec je fenomenalan za "vestacku planetu" tj. onu koju ce Covek uobliciti po svojoj zamisli bez postojeceg, osetljivog ekosistema o kojem treba brinuti (a o kojem se ne brine).


Medjutim, ja sam pesimista iz drugog razloga - mislim da ce se mesec u velikoj (ako ne najvecoj) meri iskoristiti za vojne svrhe.
 
Odgovor na temu

bigvlada
bgd

Član broj: 41095
Poruke: 325
*.beogrid.net.



+94 Profil

icon Re: Rudnik na Mesecu do 2020.18.06.2007. u 10:59 - pre 204 meseci
pa i od Londona do Njujorka se ranije putovalo mesecima dok nisu izmislili konkord

hmm, vode ima samo u par kratera do kojih ne dopire sunčeva svetlost, a jedini izvor vode su komete koje lupaju po mesecu sa vremena na vreme; takve kratere je Klementina i mapirala; to ne može da se meri sa marsovim polarnim kapama (+ neimenovana količina vode u kori planete)

to nije stvar tehnologije, pa čak ni novca već političke odluke. Sovjeti su još polovinom šezdesetih imali projekat zajedničkog istraživanja meseca i marsa. Oba projekta su propala jer se političarima žurilo i nisu dozvolili da se raketa N1 propisno završi i testira. Posle 4 neuspešna lansiranja sve je obustavljeno. Inače, 1968 su tri kosmonauta proveli godinu dana u maketi broda simulirajući let na mars.

Jedina prednost meseca je blizina. Ono što stravično povećava troškove je transport materijala. I u tome je glavna prednost marsa - najveći deo naseobine može da se izgradi tamo, od tamošnjih materijala - kao što su pre više vekova ljudi dolazili na pacifička ostrva, gajili prasiće, sladak krompir i pravili kuće od palmi

Ideja je da se pošalje lender za posadu i još jedan brod koji bi služio kao fabrika kiseonika, vodonika itd... Tj. kada prva posada dođe, već bi imali smeštaj kao i spremljeno GORIVO za let nazad (ne bi ga teglili sa zemlje). To automatski znači manja raketa, niži troškovi lansiranja, manji i jeftiniji brod. Ne zaboravite da je 95% marsove atmosfere CO2, nije potreban rovokopač da bi se dobio kiseonik

Da li si pod veštačkom planetom mislio teraforming ili varijantu da oko meseca bude podignuta kupola? Koliki su troškovi u oba slučaja? Da li je prvi slučaj uopšte izvodljiv?

Ostaje činjenica da za sada postoje samo pretpostavke da li ga uopšte ima (He 3) i koliko kao i činjenica da deuterijum i tricijum proizvode decenijama.

Ključno pitanje je da li mi idemo na mesec samo zato da bi naučili kako da idemo na mars? Ako je odgovor da, onda ću buduće istraživanje meseca klasifikovati kao ponavljanje gradiva i još jedan promašen projekat (pored šatla).
 
Odgovor na temu

Shadowed
Vojvodina

Član broj: 649
Poruke: 12846



+4783 Profil

icon Re: Rudnik na Mesecu do 2020.18.06.2007. u 11:45 - pre 204 meseci
I dalje te put od Beograda do Panceva kosta 2-3E a do NY verovatno preko 1000 (ne znam tacno, poslednji put kada sam proveravao bilo je tako nesto) a i komplikovanije je :)

Sto se vode tice, mislio sam da su polarne kape od smrznutog CO2.

Blizina Meseca je ogromna prednost (bidi prvi pasus :)).

Citat:
bigvlada: Ideja je da se pošalje lender za posadu i još jedan brod koji bi služio kao fabrika kiseonika, vodonika itd... Tj. kada prva posada dođe, već bi imali smeštaj kao i spremljeno GORIVO za let nazad (ne bi ga teglili sa zemlje). To automatski znači manja raketa, niži troškovi lansiranja, manji i jeftiniji brod. Ne zaboravite da je 95% marsove atmosfere CO2, nije potreban rovokopač da bi se dobio kiseonik :)


Ista je ideja i sa Mesecom. A sto se tice marsove atmisfere, iako je najveci deo nje CO2, te atmosfere je veoma malo (pritisak je 7-9 milibara, za razliku od Zemljinih oko 1000). Nije da ne moze da se koristi, ali nije ni bas toliko prakticno. Lakse bi bilo dobiti kiseonik iz te vode sa polova.

Citat:
Da li si pod veštačkom planetom mislio teraforming ili varijantu da oko meseca bude podignuta kupola? Koliki su troškovi u oba slučaja? Da li je prvi slučaj uopšte izvodljiv?

Ni na jedno konkretno vec da ce mnogo manji problem biti sa ugrozavanjem vrsta. Neces morati da brines da li ces poseci previse drveca, ili ce zbog nekog postupka izumreti tigrovi i sl.

Mesec je dobar ne toliko kao proba pred mars (ali i zato) vec kao mesto sa koga ce se putovati na Mars jer je odande mnogo lakse lansirati nesto (6 puta slabija gravitacija). Nije iskljuceno da ce ljudi pre otici sa Zemlje na Mars nego sa Meseca, ali dugorocno gledano, mislim da je ideja o Mesecu kao vrsti "lansirne rampe" dobra.

Ipak, glavni razlog za Mesec je, imho, to sto on predstavlja veoma vazan geostrateski polozaj.
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: Rudnik na Mesecu do 2020.

[ Pregleda: 4436 | Odgovora: 9 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.