Državni fakulteti često pod svojim okriljem hrane fosilni profesorski kadar, nesposoban da se menja, prepozna i prizna vreme u kome se živi i radi. Takav kadar je praktično nemoguće pomeriti zbog socijalnog konteksta državnih ustanova i ostaju na svojim pozicijama do penzije ili biološkog uništenja. Svoj rad uglavnom vrednuju mukom koju je potrebno proizvesti kod studenata za polaganje ispita a manje kvalitetom znanja, umenja, navika, opštih sposobnosti i osobina ličnosti koje će studenti steći za vreme u kome se živi - jer to
ne umeju da ocene. Najčešće se ocenjuje trenutna utreniranost nekakvih nazovi znanja. Stvarni sadržaji nastave često ne sadrže ni elemente povezivanja teorije s praksom, a zahtevi za apstrakcijom i važnošću aktiviranja misaonih operacija se zloupotrebljavaju samo tako.
Kako radim u firmi koja je sklop mašinsta i elektrotehnike, stekao sam i svoje mišljenje o svemu ovome. Tipičan mašinski inženjer (čast izuzecima!) savršeno rešava zadatke iz više matematike, (za kviz Milioner) zna kolika je tačka topljenja nekog metala, ali ne zna da razlikuje sivi liv od čelika, niti zna prednosti jednog i drugog u konstruktivnom smislu. Ne zna kako se zove 95% klasičnog alata kojim će biti okružen na radnom mestu. Ne zna da vari, buši, reže, radi na strugu, glodalici, ne zna da drži turpiju u ruci. Ne "oseća" ništa čime će biti okružen. Naši mašinski inženjeri se spremaju da projektuju nešto što je odavno isprojektovano, da dokazuju nešto što je odavno dokazano, izračunavaju nešto što je odavno izračunato, odnosno spremaju se za nešto što nikada u životu neće videti na svom radnom mestu.
Ovo naravnio ne znači da treba sve apstraktno izbaciti iz planova i programa, i od inženjera napraviti VK majstore - nego priznati nelogičnost i sadržaje uskladiti koliko toliko sa realnošću.
Uzgred, evo i mog odgvovora na jednu istorijsku temu na ES-u koja se tiče "perspektivnosti" mašinskog inženjera u Srbiji. Problem mašinskog inženjera u Srbiji je što svoje znanje teško može da unovči "privatno", a znamo da je danas jedna plata malo. Tako, u mom okruženju mašinski inženjeri se "specijalizuju" za: pravljenje kuhinja po meri, pravljenje ikebana, držanje časova matematike i fizike, uvođenje struje, lepljenje keramičkih pločica i sl. Tek retki srećnici ostanu u svojim okvirima (potrebna dobra lova za alat i prostor) i nauče da izrađuju čamce od metala. Tako ovaj pasus može opravdati razloge iz naslova teme.
O elektro inženjerima neću pričati, ali verujem da je slično kao i sa mašinskim.
Sve u svemu, na državnim fakultetima se u najgorem slučaju ipak iskristališu dve važne osobine budućeg akademskog građanina: upornost i sposobnost za "nošenje" i s neinspirativnim zahtevima, kakvih je u praksi najviše.
Na drugoj strani, privatni fakulteti su prepoznali probleme državnih fakulteta, ali im to trenutno nije primarni cilj. Glavni cilj (ako izuzmemo zaradu) je pridobijanje što većeg broja studenata, kako bi se stvorila kritična masa i stekli uslovi za sveopšte priznavanje "legaliteta". Taj legalitet je trenutno zaista pod velikim znakom pitanja (jer su pod imperativom pomenutog primamljivanja što većeg broja studenata) kriterijumi spali ispod svih normi. Ne može se vršiti generalizacija, ali pouzdano znam da je završavanje (doškolovavanje) treće i četvrte godine na jednom privatniom fakultetu lakše nego jedan kolokvijum na jednom državnom fakultetu. Superbaka je dobro uočio i manjak privatnih fakulteta sa orjentacijom ka prirodnim naukama, što samo govori da ni oni nemaju odgovor na kritike koje opućuju ka državnim fakultetima.
Kako sada stvari stoje, izbor privatnog nasuprot državnom fakultetu često je strateški bolji potez jer štedi vreme i energiju. Zauzeće radno mesto nekome ko na državnom fakultetu guli tek treću godinu ;) Nema ljutnje, nit' je ovima sa državnih fakulteta neko obećao radno mesto, dobru poziciju i platu kad završe studije, nit' su ovi sa privatnih fakulteta krivi što školovanje na državnim fakultetima traje po 10 godina.
[Ovu poruku je menjao X Files dana 06.09.2010. u 11:13 GMT+1]
FREEWARE
Di rečnik,
v1.0.058 (srp-eng/eng-srp priručni rečnik)
http://www.antivari.com