Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Uskoro nacrt ljudskoga genoma

[es] :: Nauka :: Uskoro nacrt ljudskoga genoma

[ Pregleda: 5448 | Odgovora: 11 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Serbian Fighter
Ivan Minic
Decko koji obecava.
Permanently Offline

Član broj: 2583
Poruke: 2316
*.beotel.net

ICQ: 83773127


Profil

icon Uskoro nacrt ljudskoga genoma 22.04.2002. u 19:16 - pre 267 meseci
ŠANGAJ - Naučnici očekuju da će iduće godine objaviti kompletan nacrt ljudskoga genoma, što bi moglo dovesti do revolucije u medicini. "Bit će dovršen 2003", rekao je novinarima predsednik Organizacije za ljudski genom (Human Genome Organisation - HUGO) Lap-Chee Tsui, dodajući da će nacrt biti objavljen javnosti u celosti. HUGO je najveća međunarodna neprofitna organizacija koja učestvuje u istraživanju ljudskoga genoma. Sedište joj je u Londonu, a projekt "Ljudski genom" čini konzorcij naučnika iz Sjedinjenih Država, Britanije, Japana, Francuske, Nemačke i Kine. Celovit nacrt trebao bi biti dovršen do proleća 2003. godine. Početkom 2001. njihovi naučnici objavili su početnu sekvencu ljudskoga genoma u časopisu "Nature". Sličnu sekvencu suparnička kompanija Celera Genomics Group objavila je u časopisu "Science". Sekvencija je pokazala da ljudi imaju između 30.000 i 40.000 gena.
 
Odgovor na temu

Gojko Vujovic
Amsterdam, NL

Administrator
Član broj: 1
Poruke: 13651



+165 Profil

icon Re: Uskoro nacrt ljudskoga genoma 22.04.2002. u 23:51 - pre 267 meseci
Da li ste čitali knjigu GENOM?

Na vrlo popularan i zanimljiv način je prikazana istorija otkrivanja tajni ljudskog
genoma. Preporučujem svima koji se amaterski zanimaju za ovu oblast. Lako se čita,
zaista, potrebno minimalno poznavanje biologije iz srednje škole, koja je ponovljena u
uvodu knjige.
 
Odgovor na temu

Serbian Fighter
Ivan Minic
Decko koji obecava.
Permanently Offline

Član broj: 2583
Poruke: 2316
*.beotel.net

ICQ: 83773127


Profil

icon Re: Uskoro nacrt ljudskoga genoma 23.04.2002. u 00:01 - pre 267 meseci
MOJA OCENA: Kniga je odlicna , izuzetno lako i fino naucno popularno stivo.
Drago mi je sto se sve vise takvih knjiga kod nas pojavljuje, ali nazalost nisu ni jeftine i jednakog kvaliteta kao gore spomenuta.
 
Odgovor na temu

alex
Aleksandar Radulovic
Senior Software Engineer, Spotify
Stockholm, Sweden

Član broj: 71
Poruke: 2194
*.du.heimsnet.is

Jabber: alex@a13x.info
ICQ: -1
Sajt: www.a13x.info


+1 Profil

icon Re: Uskoro nacrt ljudskoga genoma 23.04.2002. u 00:04 - pre 267 meseci
Ova vest je cista glupost - naucnici su jos veoma daleko od otkrivanja i mapiranja kompletnog ljudskog genoma.. Tek su pre par meseci uspeli da mapiraju genom pirinca (sto je za naucnike OGROMAN korak unapred)..

Daleko smo mi od ovoga..

Ovde na Islandu radi jedna vladina institucija Decode koja radi na dekodiranju jednog dela ljudskog genoma (jedna vrlo mala sekvenca), vezana za ubrzani i nekontrolisani rast i deobu celija (citaj rak). Daaaleeeko su jos od rezultata..

Inace, cisto informativno, njihov racunski centar je vrhunskog kvaliteta i najefikasniji i najbrzi na Islandu. S obzirom cime se bave, sasvim razumljivo.

Pozdrav,
alex.
Alex: My favorite site is http://localhost/
R.J. Oppenheimer: "I am become death, destroyer of worlds" (1945 AD)
tweet.13x ||
linkedin.13x
 
Odgovor na temu

Gojko Vujovic
Amsterdam, NL

Administrator
Član broj: 1
Poruke: 13651



+165 Profil

icon Re: Uskoro nacrt ljudskoga genoma 23.04.2002. u 00:10 - pre 267 meseci
alex,

Koliko sam ja čuo, pokazalo se ipak da je ljudski genom mnogo manji nego što se prognoziralo i da će ipak uskoro imati konačan rezultat.

Najbitniji delovi su mapirani, a problem je što je veliki deo koda običan šum, tj. deaktivirani geni koji ničemu ne služe. Traje dok oni shvate da li je neki aktivan ili nije.
 
Odgovor na temu

Mikky

Član broj: 18
Poruke: 1563
*.246.EUnet.yu

ICQ: 44582291


+58 Profil

icon Re: Uskoro nacrt ljudskoga genoma 24.04.2002. u 00:27 - pre 266 meseci
ko je autor te knjige?
-I know UNIX, PASCAL, C, FORTRAN,
COBOL, and nineteen other high-tech
words.
 
Odgovor na temu

mirjanaL

Član broj: 3463
Poruke: 3
*.197.EUnet.yu



Profil

icon Re: Uskoro nacrt ljudskoga genoma 24.04.2002. u 01:31 - pre 266 meseci
ma jos prosle godine je po svim novinama pisalo kako je desifrovano oko 98% genoma, ako se setim postovacu link gde postoje tacni podaci koliko je genske sekvence odradjeno

a to na Islandu sto rade, verovatno pokusavaju da objasne kontrolu genske ekspresije koja moze biti povezana sa nastankom odredjene vrste karcinoma, sto je sasvim druga stvar.

 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dial.InfoSky.Net

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon ČOVEKOV GENOM KONAČNO DEŠIFROVAN 26.04.2003. u 13:37 - pre 254 meseci
Knjiga od tri milijarde "slova"

Umesto od 100.000, ljudski organizam je sastavljen
od 30.000 do 35.000 gena



Zlatnim slovima će biti zapisan u istoriji čovečanstva 28. februar 1953. godine, kada su britanski fizičar Frensis Krik i američki biolog Džems Votson završili rad koji ih je doveo do epohalnog otkrića strukture molekula čovekovog nasleđa – DNK. Mnogi njihovi prethodnici, a najviše prerano preminula Rozalind Franklin, svojim delom su zadužili ovu dvojicu koji su s Morisom Vilkinsonom podelili Nobelovu nagradu za medicinu za 1962. godinu.

Od tada do kraja prošlog veka molekularna biologija je napredovala džinovskim koracima. Ona je započela da objašnjava najskrivenije tajne života tako uspešno kako je to činila atomska fizika u prvoj polovini u mikrosvetu i svemiru. Preko noći od prirodopisa dobili smo modernu nauku na čvrstim teorijskim osnovama, čiji je uticaj na druge prirodne nauke, medicinu i na naš opšti pogled na svet postao izuzetno važan. U krilu molekularne biologije je rođena nova naučna disciplina – genetičko inženjerstvo, čiji se konačni dosezi i moguće posledice još ne mogu sagledati.

Prateći razvoj molekula nasleđa, počev od jednoćelijskih organizama do čoveka, utvrđeno je da u građi DNK učestvuju ista "slova", elementi kôda koji upravlja nastankom datog živog bića. To su četiri nukleotida, hemijske baze: adenin (A), timin (T), guanin (G) i citozin (S).

Različita nizanja ovih "slova" A, T, G i S u molekulu DNK određuju životna svojstva svake biološke vrste. Postupna evolucija DNK, svojevrsnog "životnog kôda", izvanredna je potvrda Darvinove teorije evolucije živih vrsta. Saznanja o DNK su postala od neprocenjivog značaja za čoveka.

U igri i superkompjuter

Krajem prošlog veka stekli su se uslovi za mapiranje čovekovog molekula nasleđa, ljudskog genoma. Usavršeni su postupci sekvenciranja DNK i analize obijenih segmenata molekula pomoću visoke tehnike (roboti, laseri i kompjuteri). Prva se ovog posla, pod naslovom "Projekat humanog genoma", početkom devedesetih godina prošlog veka prihvatila veća grupa vrhunskih naučnih institucija u SAD i Velikoj Britaniji (u Velikoj Britaniji iz Kembridža, a iz SAD iz Kembridža, Sent Luisa, Hjustona, Volnut Krika i dr.). Finansirane su iz državnih fondova.

S priličnim zakašnjenjem, rad na mapiranju je počela privatna američka kompanija "Celera". Dve velike grupe naučnika su imale isti cilj – da dođu do mape ljudskog genoma koristeći različite metode analize fragmenata DNK.

Na početku se smatralo da se DNK čoveka sastoji iz približno tri milijarde parova baza, a da njegov genom sadrži oko 100.000 gena, od kojih svaki ima određenu biološku funkciju. U prvi mah se verovalo da je za ispunjenje tog zadatka potrebno najmanje 10–15 godina.

Pod rukovodstvom dr Krejga Ventera, "Celera" se "koracima od sedam milja" približavala postavljenom cilju, uvevši velike novine u tehniku analize fragmenata DNK. Korišćene su znatno duže sekvence od konkurenata, a segmenti molekula su analizirani pomoću sjajno osmišljenih kompjuterskih programa. U igri je bilo 300 mašina za sekvenciranje koje su dan i noć, mesecima, bile u pogonu pod nadzorom samo šest ljudi!

Superkompjuter, jedan od tada najbržih na svetu, obavljao je 1.500 milijardi operacija u sekundi! Samo za struju, koja se najviše trošila za hlađenje velikog broja lasera (korišćeni u prepoznavanju parova baza obojenih fluorescentnim bojama), godišnje su trošili milion dolara! Postrojenje "Celere" u kojem je izvođeno mapiranje genoma bilo je veličine igrališta za ragbi!

Prvi veliki uspeh dr Krejga Ventere i njegovih saradnika odjeknuo je svetom kao bomba. Jula 1995. oni su objavili rad u prestižnom američkom časopisu "Sajens" ("Science"), u kome su dali celovitu mapu genoma voćne mušice (Drosophila). Bio je to prvi živi organizam (model organizam, izuzetno važan za biologe), različit od virusa. Za voćnu mušicu je dobijena mapa genoma za koji je nađeno da se sastoji iz 120 miliona kodirajućih "slova", složenih u 13.000 gena. Taj posao je obavljen za četiri meseca! Tako je proveren originalni metod rada, a posle se "Celera" dala punom parom na mapiranje ljudskog genoma. I taj zadatak je obavljen za fantastičnih sedam meseci!

Samo na kompjuterskom algoritmu je radilo 30 ljudi, među kojima nekoliko sjajnih matematičara. Iz dana u dan su sustizali džinovski tim naučnika iz "Projekta ljudskog genoma", iako je on raspolagao mnogostruko većom sumom novca – oko tri milijarde dolara! Mapiranje su oba tima završila znatno ranije od predviđenog roka.

Saradnici "Projekta ljudskog genoma" objavili su rezultate 15. februara 2001. godine u britanskom časopisu "Nejčer" ("Nature"), a istraživači "Celera dženomiksa" dan kasnije u američkom časopisu "Sajens" ("Science"). Tako je dogovorom takmičenje završeno "mrtvom trkom". Prvi su, navodno, bili temeljniji i rezultate su, kako su pristizali, iznosili u javnost, a drugi su bili znatno uspešniji i dovitljiviji, najavljujući spektakularnu pobedu u drugom delu trke.

Izlazak iz raja


Nasledni zapis čoveka

Ni prvi ni drugi nisu dali kompletne mape ljudskog genoma, u kome se određene sekvence višestruko ponavljaju. Tako i sada, polovinom aprila 2003. godine, kada se slavi pedesetogodišnjica Krikovog i Votsonovog otkrića strukture DNK, postojeće mape pokrivaju 99 odsto ljudskog genoma, s tačnošću od 99,9 posto.

Pomenimo neke od najvažnijih nalaza. Umesto očekivanih 100.000, u humanom genomu postoji samo 30.000–35.000 gena. Više od polovine genoma čine sekvence koje se ponavljaju, takozvani neproduktivni elementi DNK (junk DNA). Samo delići genoma, oko 1,5 posto, sadrže oblasti odgovorne za kodiranje proteina itd.

Na veliko iznenađenje naučne javnosti, pokazalo se da čovek ima jedva dva puta više gena od crva ili od mušice! Kada je nešto kasnije dobijena mapa genoma miša sa 2,5 milijarde "slova", utvrđeno je da on (soj C57B1/6J) ima 30.000 gena i da pri tom 99 odsto imaju svoje "parnjake" u genomu čoveka! Tako se pokazalo da je miš čovekov "najbolji prijatelj" i da bi trebalo da mu oprostimo što nas sitno potkrada, jer se već višestruko odužuje pomažući nam u otkrivanju bioloških funkcija određenih gena.

U kratkom vremenu, od nekoliko godina, došlo se do neizmerno važnih otkrića u oblasti genetike i medicine. U "knjizi života" naučnici su objavili katalog lokacija u kojima postoje razlike samo u jednom DNK "slovu" u posmatranom genu. Takvih grešaka (SNP) do sada je otkriveno 1,4 miliona. Zahvaljujući njihovom poznavanju, možemo da očekujemo revoluciju u pronalaženju uzroka poznatih bolesti (pre svega naslednih, kojih ima više od 4.000), a zatim i u rasvetljavanju istorijskog toka razvoja čovečanstva.

"Fosilni genetski zapisi" su otkrili deo naše istorije. Svi mi danas potičemo od oko 10.000 ljudi koji su živeli pre 50.000–100.000. godina! Adam i Eva još nisu pronađeni, ali nije isključeno da će se u dogledno vreme, s dosta izvesnosti, utvrditi kada su oni "izašli iz raja".

Na drugoj strani, pronalaženje veza među greškama na određenim genima i datih bolesti dovešće do novih, visokoefikasnih načina sprečavanja obolevanja i lečenja ljudi. Već je u tom pravcu učinjen veliki pomak u slučajevima kolere, tuberkuloze, pneumonije, malarije i drugih bolesti. Možemo s pravom očekivati uspeh i kod najtežih oboljenja: raka, srca, multiple skleroze, Alchajmerove bolesti i drugih.

Sada se već govori o fantastičnoj tačnosti (99,9 odsto) koja je postignuta u određivanju redosleda nukleotida u DNK i mogućnosti da se u jednom danu obavi mapiranje genoma svakog dobrovoljca po ceni od 3.000 dolara! To nesumnjivo postaje veoma privlačan posao s velikim implikacijama na širem ljudskom planu.

Uspešno mapiranje čovekovog molekula nasleđa predstavlja epohalno postignuće savremene nauke. Ono će izmeniti istoriju čovečanstva u meri u kojoj to razumnost čoveka dopusti. S radošću zaključujemo da je na najlepši mogući način proslavljena pedesetogodišnjica otkrića strukture molekula DNK, dan kada je razdragani Frensis Krik uskliknuo: "Otkrili smo tajnu života!".


Genom gotov

Međunarodna grupa naučnika koja je radila na dešifrovanju čovekovog genoma objavila je nedavno da je posao okončala dve godine pre predviđenog roka.

Prva mapa, koja je obuhvatala 97 posto redosleda, predstavljena je u junu 2000. godine. Poduhvat je sada dovršen, ostale su vrlo male "rupe" koje su skupe za dešifrovanje. Najveći deo su obavili američki i britanski naučnici iz državnih i privatnih kompanija.

Potrebno je još utvrditi mesto i ulogu svih gena koji učestvuju u bitisanju ljudskog organizma. I kada naučnici otkriju "sumnjive" gene neće sve biti gotovo, jer preostaje da ustanove šta u vezi s tim treba preduzeti.

Tri godine nakon što je obelodanjen grubi nacrt genoma, dekodiranje je konačno dovršeno. Poznavanje tri milijarde "slova" u "naslednom zapisu" omogućiće naučnicima da izuče sve što je u našim životima određeno genima.

Dr Vladimir Ajdačić

dodatak:

Za najskuplji projekat iz biomedicine u proteklom stoleću potrošeno 2,7 milijardi dolara. Genetski zapis staje u 20 telefonskih imenika.

Tih slova ima 3,2 milijarde i, kada bi se genetska mapa sačinjena od njih prenela u knjigu normalnog fonta, sve bi stalo u 20 telefonskih imenika. A upravo ta slova daju kompletnu raznolikost svega živog počevši od virusa, biljaka, životinja, čoveka… Različit broj i raspored daje razliku u redosledu slova genetske šifre.

[Ovu poruku je menjao secret dana 27.04.2003. u 18:39 GMT]
 
Odgovor na temu

EagleOne
Beograd

Član broj: 4897
Poruke: 239
*.beg.sezampro.yu



+2 Profil

icon Re: Uskoro nacrt ljudskoga genoma 27.04.2003. u 16:49 - pre 254 meseci
Genom jeste sekvenciran, ne postoji "shum", to su tzv. intronski elementi genoma koji se ne transliraju u gene (sacinjavaju preko 90% naseg genoma) i nisu beskorisni, samo je neutvrdjena njihova funkcija (iako se u toj oblasti svakodnevno napreduje i vec sada su je poznata uloga mnogih sekvenci iz intronskog dela genoma p.s. seq koje se transliraju u proteine nazivavuje se egzonskim) ....

Josh pre neku godinu je "shotgun" tehnikom uradjeno seq egzonskog dela genoma u izvodjenju neko od biotech companija ....

Za sada se br. gena procenjuje na 30.000 (covek) a poceli smo projekat sa licitiranih 100.000 .... Imajte na umu da je jos uvek tesko definisati sta je 1 gen .....
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dial.InfoSky.Net

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Uskoro nacrt ljudskoga genoma 27.04.2003. u 18:41 - pre 254 meseci



 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.smin.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Uskoro nacrt ljudskoga genoma - Last chromosome in human genome sequenced19.05.2006. u 22:18 - pre 217 meseci
http://today.reuters.com/news/...OC_0_US-SCIENCE-CHROMOSOME.xml

p.s.
Znanstvenici su objavili zadnji dio kromosoma 1, najdužeg i posljednjeg poglavlja u takozvanoj “Knjizi života” koja otkriva ljudski genetski kod. U tom dijelu DNK, kako objavljuje časopis Nature, identificiran je 3141 gen, a greške na tim genima vezuju se s više od 350 različitih bolesti, među kojima su rak, Parkinsonova i Alzheimerova bolest, visoki kolesterol, mentalna retardacija i porfirija.

Kromosom 1 finale je 16-godišnjeg rada konzorcija znanstvenika iz više zemalja svijeta na Projektu ljudskog genoma, a spoznaje do kojih su došli pomoći će u dijagnosticiranju mnogih nasljednih bolesti te stvaranju lijekova i osmišljavanju oblika liječenja kojima se one mogu spriječiti ili čak izliječiti.

(I. Ri.)

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 21.05.2006. u 21:37 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
213.240.54.*

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Fondacija „X nagrade“ sa 10 mil. $ nagradjuje onoga ko za deset dana dekodira genom stotinu ljudi10.10.2006. u 11:12 - pre 212 meseci
Fondacija „X nagrade“ raspisala je nagradu od deset miliona dolara za onoga ko za deset dana dekodira genom stotinu izabranih ljudi.

Fondacija je kao dodatni stimulans ponudila još milion dolara onome ko u istom roku dekodira genom još sto poznatih ljudi, među njima se nalaze i donatori ove fondacije - Pol Alen, osnivač „Majkrosofta“, i Leri Pejdž, osnivača „Gugla“.

Ovakvi projekti mogli bi da nas ubrzaju ka eri u kojoj će na isti način biti dešifrovana sklonost osobe ka različitim oboljenjima, kaže dr Frensis Kolins, direktor istraživačkog centra humanog genoma.

Privatna fondacija „X nagrade“ pre dve godine je raspisala nagradu od deset miliona dolara da bi podstakla komercijalne letove za kosmos.

N. B.

http://seattletimes.nwsource.c...neprize05.html?syndication=rss

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 10.10.2006. u 15:41 GMT+1]
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: Uskoro nacrt ljudskoga genoma

[ Pregleda: 5448 | Odgovora: 11 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.