Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Plagijati i autorska prava

elitemadzone.org :: MadZone :: Plagijati i autorska prava

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6

[ Pregleda: 37940 | Odgovora: 109 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

2012

Član broj: 296004
Poruke: 248



+926 Profil

icon Re: Plagijati i autorska prava08.11.2015. u 13:26 - pre 102 meseci
Citat:
Objasni zasto ih zakon ne tretira isto, u zakonu imas KRIVIČNA DELA PROTIV INTELEKTUALNE SVOJINE i KRIVIČNA DELA PROTIV IMOVINE, ako su ista onda bi bilo samo KRIVIČNA DELA PROTIV IMOVINE.


Zbog odredjenih specificnosti koje su vezane za autorska prava odeljeni su u posebnu grupu, da bi mogolo da se preciznije opisu sta je sve kaznjivo u vezi samih dela.

Automobil je stvar, pa je upotreba motornog vozila razdeljena od kradje. Sama nedozvoljena upotreba motornog vozila je krivicno delo, ne mora doci do trajnog oduzimanja motornog vozila, dovoljno je da neko samo nedozvoljeno upotrebi necije vozilo pomerajuci ga iz tacke A do tacke B pa da samim time pocini krivicno delo.
Tako je isto i sa autorskim pravima, ne mora neko oduzeti necije autorsko delo, dovoljno je samo da ga nedozvoljeno upotrebi da bi bio kaznjen.

Takodje i akcije ili obveznice, to je takodje stvar/imovina iako nema visinu, sirinu ili tezinu. Zatim osiguranje, nema fizicku velicinu, ali je takodje stvar/imovina koja ima svoju trzisnu vrednost sa kojom se moze raspolagati ili trgovati, pa je zbog toga zloupotreba kaznjiva.

Primer sa Djerdapom ne razumem, mislim ne mogu se orijentisati gde sam ja u momentu urusavanja i da li je urusavanjem doslo do prekida toka ili je urusavanjem nestala brana, ali nije ni vazno.

Citat:
Piraterija postoji, trosak za alate koje omogucuju pirateriju pale su na nulu, cena zastite kao DRM raste. Autor moze da se zali, kuka, sudi se ali to mu nece pomoci u ovom trenutku da napravi prihod, mora da promeni nacin poslovanja ako zeli da ima prihod, da li autor moze da iskoristi pirateriju da napravi prihod, moze, da li autor ima mogucnosti da iskoreni pirateriju, nema.



Piraterija postoji, to nije sporno, samo bi je bilo daleko vise da nije zakona. Takodje, da nije zakona i volje drustva da se spravi sa tom pojavom ne bi ta pojava bila okvalifikovana kao krivicno delo, vec bi svako moga da se slobodno bavi time. Da li ce se neko tuziti ili ne prav je autora, vazno je postoji mogucnost da se potrazi zastita interesa.
Evo ti primer:
jedna sugava Makedonija koja je cela u kurrcu uspela je da primenom zakona omoguci da se u svim sluzbenim prostorijama gde ima bilo kakav kompjuter mora koristi licenciran sofver sa licencom za svaku jedinicu. Jednostavno bilo je masovnih kontrola, cak su i sve ordinacije, advokati, notari, knjigovodje kupili licenciran softver. To je prakticna primena zakona i praktican primer ucinka istog.
Takodje, mi smo skoro prodali jednu aplikaciju jednoj firmi i to nije nista posebno zanimljivo, medjutim ja znam da ako cujem ili vidim svoju aplikaciju kod neke druge firme da ja mogu pokrenuti parnicu i uspeti pred sudom. To je poenta zakona, a cak i da se ne dogodi da ja vidim negde svoju aplikaciju, u nekoj drugoj kontroli moze se dogoditi da inspekcija naleti na moju aplikaciju pa da vlasniku potrazi fakturu da li je regularno nabavio softver. To svakom autoru mnogo znaci.
Nije vazno koju ce metodu iskoristit vlasnik da zastiti svoje delo, vazno je da se institucije sistema/drzave trude da zastite intelektualnu svojinu. U razvijenijim drzavama to je podignuto na jos visi nivo, sigurno ima piraterije po kucama, to je mnogo tesko iskoreniti, ali tesko da neko koristi ilegalan softver za komercijalnu upotrebu.
 
Odgovor na temu

tahuti

Član broj: 53920
Poruke: 83
*.ipv6.telus.net. via ipv6



+41 Profil

icon Re: Plagijati i autorska prava08.11.2015. u 18:49 - pre 102 meseci
Citat:
Zbog odredjenih specificnosti koje su vezane za autorska prava odeljeni su u posebnu grupu, da bi mogolo da se preciznije opisu sta je sve kaznjivo u vezi samih dela.


Ti si tvrdio da je autorska prava i imovina isto kao 1==1, a sada odredjene specificnosti koje ih prave razlicito, odluci se.

Akcije(deonice) i osiguranje, obe imaju kao za podlogu imaju imovinu, prema tome ne znam sta zelis da kazes, to sto mi trgujemo sa papirima, ali opet mozes da vidis da akcija ti daje % nad sredstvima firme, koja su merljiva.

Autorsko pravo zasticuje po definiciji specifican izraz ideje, pa mi objasni kako je ovo merljivo.

Sa Djerdapom mislio sam nastalo je novo Panonsko more.

Dobro si primetio "volja drustva", a bunio si se kad sam ja koristio rec zelja. Sto se tice volja drustva, kao sto si primetio ti kao autor moras da imas plan kad se ta volja izmeni.

Tvoj primer o Makedoniji, zasto je to uradjeno, zato sto donosi korist drzavi, ali ne zbog autora. Drzava zeli da stimulise programerske kuce da mogu da rade, znaci zaposljavju i sl.

I gde sam jam rekao da ti nemozes ici po sudovima? Zasto smatras da ti je to najbolja poslovna odluka? Ja tvrdim da autoru je bolje da promeni svoj poslovni plan. Jer sud te kosta, dobijes parnicu, ali kostao te je vremena.
Sudovi imaju smisla kao zadnja akcija, ali ne i prva. Pitanje je da li mozes da napravis plan koji ce da ti da vise resenja od piraterija - sud.

Zasto je zakon legalizovao samo jednu vrstu poslovnog modela za autorka prava?
Da li autorska prava treba podeliti prema oblastima, npr zakon za software, zakon za muziku, itd? Posto vidimo da postoje razliciti zahtevi u razlicitim oblastima. I primecujem da ti gledas iz ugla software koji prodajes.
Dokle ce autorska prava uvek imati smisla da postoji, da li ce neka prava ostati kao sto je pravo na priznanje autorstva, ili ce nestati, pod kojim uslovima?
Da li ima smisla menjati zakone ako ne postoji naucni konzensus o velicini efekata?
Da li treba menjati duzinu autorskog prava? Kao primer naveo sam pad broja naslova na Amazonu izmedju 1930-1980, te knjige jos uvek imaju "copyright". Zasto je dobro da te knjige nisu u opticaju?
Da li ima smisla da se dozvoljava kupopordaja autorskog prava? Mislio sam da je ideja da se autoru pomaze davenjem prava, pa sad imamo situaciju kao Michael Jackson je imao pravo nad pesmama od Beatles.
Sta da se radi ako se tehnologija menja? Pogotovo da se izbegne moralna panika, TV ce da unisti film, fotokopiranje knjige, radio koncerte, kuvanje kod kuce restorane http://www.bbc.com/news/magazine-34581898

 
Odgovor na temu

la.linea

Član broj: 330437
Poruke: 98



+151 Profil

icon Re: Plagijati i autorska prava08.11.2015. u 18:56 - pre 102 meseci


 
Odgovor na temu

2012

Član broj: 296004
Poruke: 248



+926 Profil

icon Re: Plagijati i autorska prava10.11.2015. u 08:00 - pre 102 meseci
Citat:
Ti si tvrdio da je autorska prava i imovina isto kao 1==1, a sada odredjene specificnosti koje ih prave razlicito, odluci se.


Snas kako, uvo ti je organ ili deo tela, isto i oko, oba su organi i delovi tela, ali svako ima svoje specificnosti, generalno su obradjeni medicinom, ali postoje cpecijalizacije za svaki od ova dva organa. Taako je i sa automobilom i autorskim pravima.

Ako se vratimo nazad na komentare ja sam napisao da je autorsko pravo imovina, kao sto je i automobil. Sve je to necija imovina i treba je zastititi.

Citat:
Autorsko pravo zasticuje po definiciji specifican izraz ideje, pa mi objasni kako je ovo merljivo.


Autorsko pravo ne stiti specifican izraz ideje, vec stiti neciji ulozeni trud, vreme, znanje i troskove koje je stvaraoc ili vlasnik imao. Stalno mesas pojmove. Nije zastita utorskih prava neka fumanitarna dimenzija ili nadoknada autoru vec zastiti vrednosti dela. To je isto kao sa ulozenim radom, ako nesto radis imas nadoknadu/platu za ulozeni rad/vreme/znanje. Nije plata nadoknada iz humanitarnih razloga vec je trzisna kategorija, a samu materiju obradjuje nekoliko zakona opet zbog specificnosti same pojave.

Citat:
Dobro si primetio "volja drustva", a bunio si se kad sam ja koristio rec zelja. Sto se tice volja drustva, kao sto si primetio ti kao autor moras da imas plan kad se ta volja izmeni.


Podseti me u kojem kontekstu si ti koristio rec zelja, a u kojem kontekstu ja koristim rec volja drustva, da vidimo ko je o cemu pricao.
Da li ce neki autor imati plan ili nece, nema veze sa ovim o cemu mi diskutujemo. Ako postoji pravo na pravnu zastitu ondace nekome i to biti deo plana za ostvarivanje zarade od svojih dela, a kad se volja izmeni, primereno promenama sam autor ce odluciti sta mu valja ciniti.

Citat:
Tvoj primer o Makedoniji, zasto je to uradjeno, zato sto donosi korist drzavi, ali ne zbog autora. Drzava zeli da stimulise programerske kuce da mogu da rade, znaci zaposljavju i sl.


ne samo sto donosi korist drzavi, vec uvodi i red saljuci poruku da ne moze se ostvarivati zarada tako sto ce se zloupotrebljavati necije znanje ili rad.
Samo mi jos objasni programeri ili firme koje izradjuju softver, zbog cega oni rade, zbog cega se formiraju, zbog cega postoje. Ja mislim da je osnovni motiv stvaranje profita ili zarada od stvaranja nekog dela, a ako je tako sto bi se oni razlikovali od bilo koga drugog koji nesto stvara.

Citat:
I gde sam jam rekao da ti nemozes ici po sudovima? Zasto smatras da ti je to najbolja poslovna odluka? Ja tvrdim da autoru je bolje da promeni svoj poslovni plan. Jer sud te kosta, dobijes parnicu, ali kostao te je vremena.
Sudovi imaju smisla kao zadnja akcija, ali ne i prva. Pitanje je da li mozes da napravis plan koji ce da ti da vise resenja od piraterija - sud.


Nisi ti rekao da ja ne mogu ici po sudovima, ali se iz petnih zila trudis da objasnis kako to nije dobro, kako to ne treba raditi, kako bi trebalo da se dozvoli da piraterija prolazi nekaznjeno i sve u tom pravcu.
Sta je najbolja poslovna ideja je veoma slozeno pitanje i ne moze se jednostavno odgovoriti na isto. To je isto kao sa raklamiranjem, koji je najvolji nacin reklamiranja?
neko ce primeniti jedan nacin, neko sve moguce nacine, tako ce neko upotrebiti svoje pravo da nekoga tuzi, a neko se nece zamarati time, ali ne mozes ti objasnjavati da treba ukinuti takvo pravo ili ajde i da se ne ukine, da ga autori ne trebaju koristiti jer si ti procitao u nekim analizama kako nije dobro da se ide na sud.
Ne mora sud da bude zadnja akcija, moze se koristiti u uporedo. Tamo gde ima mesta/mogucnosti da se neko tuzi, onda se tuzi tamo gde nema mogucnosti onda nista, ali ne moze se reci da li treba biti prvo ili poslednje sto ce autor preduzeti.

Citat:

Zasto je zakon legalizovao samo jednu vrstu poslovnog modela za autorka prava?


Mesas ti pojam poslovni model i necije pravo.
Ajde pokusaj da objasnis sta je to model i sta podrazumevas pod poslovni model.
Zakon ne legalizuje ili ne sankcionise neciji model, vec sankcionise nezeljene pojave koje se desavaju u drustvu. U ovom slucaju kradju ili zloupotrebu necijih prava.

Citat:
Da li autorska prava treba podeliti prema oblastima, npr zakon za software, zakon za muziku, itd? Posto vidimo da postoje razliciti zahtevi u razlicitim oblastima. I primecujem da ti gledas iz ugla software koji prodajes.

Nisam razmisljao o ovome i nemam neki svoj racionalan odgovor.

Citat:
Dokle ce autorska prava uvek imati smisla da postoji, da li ce neka prava ostati kao sto je pravo na priznanje autorstva, ili ce nestati, pod kojim uslovima?

Nisam razumeo pitanje.

Citat:
Da li ima smisla da se dozvoljava kupopordaja autorskog prava? Mislio sam da je ideja da se autoru pomaze davenjem prava, pa sad imamo situaciju kao Michael Jackson je imao pravo nad pesmama od Beatles.


Ako se vratimo na pocetak price, a to je da je autorsko pravo necija imovina koja ima trzisnu vrednost, onda je normalno da se dozvoli kupoprodaja autorskih prava. Ako autor ima pravo da sa svojim delom radi sta hoce, onda ne vidim razlog zasto ne bi pozeleo da proda svoja dela. Ne pomaze se autori, izbi to sebi iz glave, vec mu se stite interesi, stiti mu se imovina i stvaraju se pravila za uspostavljanje trzista autorskim pravima. To je smisao zakona, da uvede red na trziste i da da motiv ljudima da stvaraju i da ulazu u stvaranje novih dela/patenata/inovacija, da prosiruju svoja znanja i vestine stvarajuci tehnoloski napredak.

U prevodu to izgleda ovako:
glupi narodi/zajednice/drzave ne mare mnogo za ljude koji imaju znanje/vestinu/potencijal da nesto stvore, ne stite njihova prava, ne vrednuju njihovo znanje, ne nagradjuju njihov rad. Onda ljudi koji su bili sposobni da nesto stvore usled toga postanu razocarani i rese da svoja znanja/vestine ili svoj rad zastite na nekom drugom mestu u nekoj drugoj zajednici koja ima sasvim drugaciji odnos prema znanju i stvaranju.
Sta se onda desava, pa glupi ljudi vremenom postaju jos gluplji, tehnoloski zaostaliji, a sa druge strane moraju kupovati od pametnih isto ono znaje koje im je bilo dostupno, ali sad po mnogo vecoj ceni, a jos moze da se dogodi da pametni ljudi/zajednice i ne zele da im prodaju najnovija znanja ili tehnologiju.
Tako dolazi do situacije da pametniji postaju jos pametniji i bogatiji, a glupi ostaju jos gluplji i siromasniji
Povremeno se dogodi, onako sa vremena na vreme, da glupi pomisle kako su mnogo pametni sto su nesto ukrali od pametnih, ali veoma brzo stigne i odgovor i opet dobiju po nosu.
To se svakodnevno desava i to nije nesto neobicno, ali je fascinantna zelja i upornost glupih da se ne opamete.

Tako imamo primer sa windows-om, ljudi su mislili da su mnogo pametni sto ne placaju microsoft-u, ali je ipak microsoft nasao nacin da natera drzavu da preduzme mere i ako ne drugo, a ono bar spreci pirateriju u komercijalnoj upotrebi.

verujem da ti je sad mnogo toga jasnije.
 
Odgovor na temu

dusanboss

Član broj: 329401
Poruke: 714
*.dynamic.isp.telekom.rs.

Jabber: dusanboss


+592 Profil

icon Re: Plagijati i autorska prava31.10.2017. u 23:55 - pre 77 meseci
Osetim se bez veze kad čujem nešto ovako i skapram da je kantautor više cunt-autor. Bože, koliko je ovakvih pesama. Za neke sam gotovo siguran da su obrade, ali ne mogu da nadjem orginal. Na ovu sam sasvim slučajno naleteo. https://www.youtube.com/watch?v=5AyDqkSr4nI&feature=share

Mislim da Bajaga ima isto mnogo ukradenih stvari.

Jedna stvar je kad te neka pesma inspiriše, pa i kad prekopiraš neki rif i ritam. Al kad je loše prepevaš pa čak i tekst mazneš ... ebiga.
 
Odgovor na temu

Predrag Supurovic
Pedja YT9TP
Užice

Član broj: 157129
Poruke: 6275

Sajt: pedja.supurovic.net


+1570 Profil

icon Re: Plagijati i autorska prava01.11.2017. u 07:27 - pre 77 meseci
Misliš ili znaš?

Da li si nekad probao, da kad ti se učini da je neka stvar ukradena ili je plagijat, proveriš da li je lopov ili plagijator regulisao prava sa originalnim autorom?

U muzičkom svetu prepev i obrada su sasvim normalna pojava koja se reguliše između autora i obrađivača.
 
Odgovor na temu

Java Beograd
Novi Beograd

Član broj: 11890
Poruke: 9446
93.186.70.*



+10246 Profil

icon Re: Plagijati i autorska prava01.11.2017. u 08:07 - pre 77 meseci
Na tom polju su posebno aktivni američki izvođači. Nebrojeno je dobrih kompozicija, tj. pesama koje su izveli desetine i desetine izvođača.

Samo kao jedan primer: otkucaj Blue Moon u YT pa ćeš da vidiš koliko je ljudi to otpevalo. Ili spanish eyes ili tako nešto slično.

OTPOR blokadi ulica, OTPOR blokiranom Beogradu, OTPOR blokiranoj Srbiji
 
Odgovor na temu

R A V E N
Mirza Beglerović Raven
Tuzla

R A V E N
Član broj: 36142
Poruke: 1629
unassigned.quadranet.com.

Sajt: NietzscheSource.Org


+101 Profil

icon Re: Plagijati i autorska prava04.11.2017. u 01:26 - pre 77 meseci
Već je postojala slična tema o Bijelom Dugmetu.

A to za Dinu sam čuo, samo nisam znao da je u tolikoj mjeri. Znao sam samo za When doves cry. Ne bi me iznenadilo i da su izvori za njegovo plagiranje i sami plagirani.

Problem sa svime time je da cijeniš nekog muzičsara i onda šta bude? Ispadne da je izgradio slavu na tamo nečijem tuđem uspješnom radu. To ne bi bilo toliko loše da na izdanjima napišu ko u originalu izvodi tu muziku. Nekad ne mogu možda napisati, npr. ime "Black Sabbath" je zaštićeno, pa kad se rade cover-i na metal albumima, ne može se napisati čija je pjesma, ali opet, valjda mogu nekako to dati do znanja.

Korisno: https://WhoSampled.com/

[Ovu poruku je menjao R A V E N dana 04.11.2017. u 02:38 GMT+1]
 
Odgovor na temu

R A V E N
Mirza Beglerović Raven
Tuzla

R A V E N
Član broj: 36142
Poruke: 1629
marylou.nos-oignons.net.

Sajt: NietzscheSource.Org


+101 Profil

icon Re: Plagijati i autorska prava04.11.2017. u 02:18 - pre 77 meseci
Priča Aleksandra Hemona Zorgeov špijunski krug iz knjige Pitanje Bruna, je brutalan, ali krajnje brutalan plagijat priče Grobnica za Borisa Davidoviča većim dijelom, a manjim dijelom je tu utjecaj scenarija filma Otac na službenom putu. To može svako vidjeti ko poznaje ova 2 starija izvora, pa letimice pogleda u Hemonovu priču. Izašla je knjiga barem 2 puta na našim prostorima, u prijevodu Dejana Stankovića 2003.-e i onda u Bosni nanovo 2004.-e, a to je reizdanje istog prijevoda.

Koliko su stvari devalvirale... isto kao da neko samljele paradajz u blend-eru pa ti tvrdi da je u pitanju kaširana banana. Da bude stvar zanimljivija, i Kiša su optuživali da je plagirao nekoga, valjda Borges-a, od čega se on brani u Času anatomije.
 
Odgovor na temu

Predrag Supurovic
Pedja YT9TP
Užice

Član broj: 157129
Poruke: 6275

Sajt: pedja.supurovic.net


+1570 Profil

icon Re: Plagijati i autorska prava04.11.2017. u 09:51 - pre 77 meseci
Citat:
R A V E N:
Problem sa svime time je da cijeniš nekog muzičara i onda šta bude? Ispadne da je izgradio slavu na tamo nečijem tuđem uspješnom radu.


Postoji jedno pravilo među muzičarima da kad neko uspešno prepeva i obradi tuđu stvar to u stvari pokazuje veliki talenat jer je to mnogo teže postići nego izvoditi svoju stvar.

Citat:

To ne bi bilo toliko loše da na izdanjima napišu ko u originalu izvodi tu muziku.


A ko je tolika budala da pre nego što napravi i objavi obradu tuđe pesme ne završi pravnu regulativu za izvornim autorom i ne potpiše ga kada objavi delo?

 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: MadZone :: Plagijati i autorska prava

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6

[ Pregleda: 37940 | Odgovora: 109 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.