Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog

[es] :: Nauka :: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog

Strane: 1 2

[ Pregleda: 23061 | Odgovora: 23 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog13.01.2006. u 22:54 - pre 221 meseci
Kad je rimski imperator Gaj Julije Cezar od čuvenog aleksandrijskog astronoma Sozigena naručio kalendar nije ni slutio da će biti u upotrebi 2050 godina i podeliti hrišćane. Julijanskom kalendaru danas su ostale verne Jerusalimska, Ruska, Srpska, Gruzijska, Ruska pravoslavna crkva i Sveta Gora.

Mogućnost da ove crkve pređu na gregorijanski kalendar veoma je osetljivo pitanje zbog mogućeg raskola među pravoslavnim crkvama - profesor Bogoslovskog fakulteta SPC protojerej Radomir Popović. Kao autor knjige „Kalendarsko pitanje – crkveno merenje i računanje vremena”, Popović kaže da bi prihvatanje gregorijanskog kalendara uvelo nered među pravoslavne crkve, što se već i desilo Grčkoj, Bugarskoj i Rumunskoj pravoslavnoj crkvi gde su stvoreni pokreti paralelnih pravoslavnih crkava – starokalendaraca koji ne prihvataju da Božić, a i druge praznike slave 13 dana ranije.

Jedan dan na 100 godina

– Grčka država i crkva su, na primer, prihvatile gregorijanski kalendar, a posledica toga je da je oko milion vernika prišlo starokalendarcima koji funkcionišu kao zasebna crkva, imaju svog arhiepiskopa i čitavu paralelnu jerarhiju – objasnio je Radomir Popović i dodao da to što se o tome malo piše ne znači da problem ne postoji.

Sergej Smirnov, saradnik Glavne ruske astronomske opservatorije RAN, kaže da se s matematičkom preciznošću može reći da je julijanski kalendar uveden u upotrebu 1. januara 45. godine pre naše ere. Iako je ovaj kalendar uneo promene u drevnom Rimu kasnija istraživanja su pokazala da nije baš tačan. Julijanska astronomska godina ima najveća odstupanja i ona je svake godine duža za 14 minuta i 14 sekundi, što znači da se na svakih 128 godina dobije još jedan dan koji nije zabeležen. Od 45. godine godine pre nove ere do danas nastala razlika iznosi oko 13 dana.

Gregorijanski kalendar je uveden tako što se preskočilo 10 dana i od četvrtka 4. oktobra 1562. godine prešlo na petak 15. oktobar. Ali ni gregorijanski kalendar o čijoj je tačnosti stvoren pravi mit nije precizan, jer svakih sto godina izostaje za jedan dan.

Najprecizniji proračun računanja vremena dao je profesor nebeske mehanike Milutin Milanković. Na kongresu pravoslavnih crkava koji je sazvao vaseljenski patrijarh Meletije 1923. godine Milanković je predložio reformisani kalendar po kojem odstupanje od tropske godine iznosi samo dve sekunde. To znači da je potrebno da prođe 400.000 godina da bi se nakupio jedan dan.

Sveti arhijerejski sabor SPC je u jesen 1923. godine prihvatio načelno odluke kongresa u Carigradu o reformi crkvenog kalendara po predlogu Milutina Milankovića. Ali, njegova primena je ostavljena za kasnije dok se o tome ne usaglase sve pomesne pravoslavne crkve. Carigradska patrijaršija je među prvima prekršila dogovor i iste godine uvela novi gregorijanski kalendar. Isto su učinile i Rumunska i Grčka pravoslavna crkva. Atinski arhiepiskop Hrizostom je to uradio sa objašnjenjem izjednačavanja sa građanskim kalendarom. Ovaj potez su potom sledile Aleksandrijska i Antohijska patrijaršija.

Ruski patrijarh Tihon koji se 1923. godine nalazio u zatvoru jednom poslanicom je saopštio da prihvata odluke sabora u Carigradu i reformu kalendara. Ali, kada je saznao za pravo stanje stvari naknadno je obavestio Rusku pravoslavnu crkvu da zadržava primenu julijanskog kalendara.

Kosmička poema

Argumenti da bi prelaskom na novi kalendar došlo do zbližavanja hrišćana, jer bi svi slavili Božić u isto vreme, nisu ubedljivi, jer to nije samo tehničko pitanje. Srpska pravoslavna crkva se drži julijanskog kalendara, jer je takvu odluku doneo Prvi vaseljenski sabor u Nikeji 325. godine. Jedan od glavnih razloga je takozvana pashalija, ili datum izračunavanja Vaskrsa.

Kako piše profesor Radovan Popović, saborska odluka o Vaskrsu se može svesti na četiri tačke: Vaskrs se slavi posle prolećne ravnodnevice, zatim hrišćani ne slave Vaskrs kada i judeji svoju Pashu (14. nisan), Vaskrsenje Hristovo se slavi posle punog meseca i uvek u nedelju. Novim gregorijanskim kalendarom je narušeno ovo pravilo Vaseljenskog sabora, kao i molitveno jedinstvo Pravoslavne crkve.

– Pravoslavni žale što su Katolička crkva i sve protestantske crkve to zanemarile i prekršile odluke Prvog vaseljenskog sabora i praksu drevne crkve – rekao je ovaj profesor Bogoslovskog fakulteta SPC, naglasivši da se prema jasnim odlukama Sabora Vaskrs ne može slaviti u vreme Pashe „ako se držimo Novog zaveta i hrišćanstva”.

Posle Drugog svetskog rata ponovo je aktuelizovano ujednačavanje crkvenog kalendara. Već je prva svepravoslavna konferencija na Rodosu 1962. godine na svoju dugu listu pitanja za budući sabor uvrstila i kalendar. Prva predsaborska svepravoslavna konferencija u Šambeziju je 1976. godine među deset prioritetnih tema uvrstila i pitanje zajedničkog kalendara. Pre osam godina u sirijskom gradu Alepu pokrenuta je inicijativa da se svi hrišćani ujedine oko proslave glavnih praznika Vaskrsa i Božića, ali da za sada važi odluka Carigradske patrijaršije koja je uvažila razloge pomesnih pravoslavnih crkava koje su zadržale julijanski kao bogoslužbeni kalendar, pošto reforma kalendara podrazumeva veliki rizik od raskola.

Poznati ruski duhovnik arhimandrit Rafail Karelin je, poredeći dva kalendara iz ugla crkve, rekao: „Julijanski kalendar je eshatološki, a gregorijanski utilitaran i tehnokratičan. Julijanski kalendar je kosmička poema, a gregorijanski suvo knjigovodstvo”.

Milenko Pešić
 
Odgovor na temu

salec

Član broj: 6527
Poruke: 1738
*.rcub.bg.ac.yu.



+25 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog17.01.2006. u 11:41 - pre 221 meseci
Da vidimo... znaci, od uvodjenja Julijanskog kalendara 45 pne. do uvodjenja Gregorijanskog 1562 ne. je proslo 1607 godina, pa ako se na svakih 128 godina nakupi jedan dan razlike, odstupanje je tada trebalo da bude oko 12 i po (blize trinaest) dana, a ne deset dana.

Medjutim, u vreme Nikejskog sabora odstupanje u odnosu na Cezarovo vreme je vec bilo (325+45) / 128, tj. negde oko tri dana. OK, onda je znaci papa Grgur korigovao kalendar prema vremenu kako je bilo u vreme Nikejskog sabora. Pa, ko je onda tu blesav? Ako gregorijanski kalendar ne ispunjava zahteve postavljene na Nikejskom saboru, kako su onda ti zahtevi ispunjavani prvih vekova posle sabora? Ako se problem pojavio sada, nekih 400-500 godina od poslednje korekcije, onda se morao javljati i u julijanskom kalendaru negde u VIII i IX veku, odnosno kakav god da je kalendar, bice perioda kada nece biti moguce ispuniti sve zahteve.

Licno, mislim da je zahtev vezan za nepoklapanje sa Pashom neobjasnjiv van konteksta osvedocenog antisemitizma prvih "drzavnih" Hriscana, sto je skandalozno za danasnje vreme, pa me ne cudi da su "gregorijanci" najlakse ispustili bas njega.

To baca i novo svetlo na "istocni", pravoslavni antisemitizam - kroz satanizovanje Jevreja, pravi se ustvari barijera protiv realne opasnosti (koja se nekima zaista i dogodila: deo Ukrajine, delovi nekih pravoslavnih zajednica unutar Habsburske monarhije) - gubitka nezavisnosti i nesimetricne unifikacije sa rimokatolickom crkvom.

Zbog cega je ovo drugo bilo veci tabu od prvog nije bas sasvim jasno (valjda da ne ispadne da je u pitanju nesto "svetovno" kao politika ili sacuvajboze sloboda), ali sigurno ima neke veze sa zakulisnom politikom i diplomatijom pravoslavnih monarhija sa pocetka XX veka. Izgleda da je bilo bolje ne prozivati nekog stvarno mocnog, s kim je gospodar zemlje u dobrim, iscekujucim ili cak duznickim odnosima, nego umesto toga udariti po jednoj tada marginalizovanoj etnickoj i verskoj grupi.
 
Odgovor na temu

Dark Icarus
Goran Lalić
Beograd

Član broj: 19775
Poruke: 428
*.med.bg.ac.yu.



+2 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog17.01.2006. u 13:18 - pre 221 meseci
Pa, dobro, ali ako ovako nastave, godine 23405 će po toj "kosmičkoj poemi" slaviti prolećnu ravnodnevnicu na ono što će svima biti vrlo očigledno kao prvi dan jeseni, a Srpska Nova će biti usred leta (najduži dan u godini će pasti 21.decembra po Julijanskom. kalendaru). Izem ti "kosmičku poemu". Baš me interesuje kako će SPC onda da se drži praznika i da ubeđuje narod da je njihov kalendar bolji. Februar usred leta, Jul na -10oC... poema my ass.

Ali opet, to nije strašno, jer već oko 46800-e Julijanski i Gregorijanski će se opet poklopiti, iako će se razlikovati za jednu godinu. I problem rešen. Privremeno.
(Znate već onu priču koji je sat precizniji, onaj koji stoji ili onaj koji kasni 5 minuta... tako dolazimo da je Julijanski kalendar precizan jednom u ~46800 godina, što opet i nije tako loše... to je samo jedan kosmički treptaj.)
In a game of chess you must never let your opponent see your pieces - Zap
Brannigan
 
Odgovor na temu

Cileinteractiv
Zoran Petrovic
Isurance agent
VIG
Lokacija: Novi Sad

Član broj: 43360
Poruke: 2738
82.208.195.*



+3 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog17.01.2006. u 14:04 - pre 221 meseci
Da bi kalendar bio apsolutno tacan mora se uzeti u obzir fenomen percesije ili precesije ne secam se kako se tacno kaze a i knjiga u kojoj je opisana mi nije pri ruci, bas bi se posluzio sad sa njom. Zbog tog fenomena dolazi do vec spomenutog 'snega u julu' i zamene godisnjih doba. Tako da ako se kalendar ne bi korigovao zima i leto bi se zamenili kako ste Vi vec rekli, i to je zbog percesije. Postojanje tog astronomskog fenomena cini astrologiju besmislenom jer je astrologija postavila horoskopske znakove pre vise hiljada godina a za to vereme nije racunala na percesiju i doslo je do pomeraja istog tog vremena tako da neko ko je rodjen u maju mesecu nije bik vec ovan. Ovo sa astrologijom shvatite kao digresiju u vezi spomenutog fenomena koji raskrinkava zablude sa jedne strane a sa druge stavlja nas na muke pri proracunu vremena.
 
Odgovor na temu

aleksandaraleksandar
aleksandar
[earth].[europe]

Član broj: 13175
Poruke: 2895
..njuel-bg.customer.sbb.co.yu.

Sajt: aleksandaraleksandar.blog..


+6 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog17.01.2006. u 16:40 - pre 221 meseci
Citat:
Cileinteractiv:  Zbog tog fenomena dolazi do vec spomenutog 'snega u julu' i zamene godisnjih doba. Tako da ako se kalendar ne bi korigovao zima i leto bi se zamenili kako ste Vi vec rekli, i to je zbog percesije.


hm...

i sada je sneg u julu. za juznu hemisferu. a kalendar je isti za sve. malo mi taj argument "strchi".

btw, u poslednjoj sekundi 2005-te dodata je jos jedna sekunda.
http://www.elitesecurity.org/poruka/998079
ocigledno da ce se problem tako resavati. jer je dodavanjem te sekunde (i buducih) sve ostalo nepromenjeno.

dok bi uvodjenje novog kalendara...
mada opet milankovicev kalendar imao samo dopunjeno pravilo u vezi prestupnih godina. i to je cela mudrost.
 
Odgovor na temu

Cileinteractiv
Zoran Petrovic
Isurance agent
VIG
Lokacija: Novi Sad

Član broj: 43360
Poruke: 2738
82.208.195.*



+3 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog17.01.2006. u 17:13 - pre 221 meseci
U pravu si popuno za onu jednu sekundu a 'sneg u julu' se odnosio na sev. hemisveru, stavio sam to ''pod navodnike'' :D
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dial.InfoSky.Net.



+2789 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog17.01.2006. u 19:00 - pre 221 meseci
U svakom trenutku postoji tačno jedna tačka na Zemlji u kojoj je Sunce tačno u zenitu. To je tačka u kojoj duž koja povezuje centar Zemlje i centar Sunca probada površinu Zemljine kugle. Ravnodnevnica je trenutak kada se ta tačka nađe tačno na ekvatoru, koji se opet definiše preko Zemljine rotacije oko sopstvene ose. Zemljina osa je promeljiva, pa se samim tim i ekvator "ljulja". Ravnodnevnica je prolećna ako u tom trenutku tačka koju sam pominjao prelazu sa južne polulopte na severnu, a jesenja kada ta tačka prelazi sa severne polulopte na južnu.

Zemljina osa s je nagnuta u odnosu na ravan e u kojoj leži putanja Zemlje oko Sunca (ravan ekliptike). Neka je r ravan u kojoj leži Zemljina osa s i koja je normalna na ravan ekliptike e i neka je n prava koja leži u ravni ekliptike e i koja je normalna na presečnu pravu ravni r i e. Najzad, neka je p prava paralelna pravoj n koja prolazi kroz centar Sunca. Presečne tačke te prave sa putanjom Zemlje oko Sunca su tačke koje Zemlja dolazi tačno u trenutku prolećne, odnosno jesenje ravnodnevnice. Ona od te dve tačke koja odgovara prolećnoj ravnodnevnici naziva se gama tačka.

Zvezdana ili siderička godina je trajanje koje je potrebno Zemlji da napravi pun krug oko Sunca. Tropska ili sunčana godina je trajanje koje protekne između dva uzastopna prolaska Zemlje kroz gama tačku. Gama tačka se zbog pojave precesije (okretanja Zemljine ose oko druge zamišljene ose) kreće u susret Zemlji, tako da sunčana godina traje kraće od zvezdane. Zemlljina osa ne opisuje baš pravi konus oko te zamišljene ose, već pravi male "talasiće" oko njega. To je takozvana pojava nutacije. Međutim, ona nema nikakvog uticaja na kretanje gama tačke. Na kretanje gama tačke utiče isključivo precesija.

Dakle, kada kažete "godina", astronomi pomisle na sve i svašta. Stoga nema previše svrhe govoriti o tačnosti kalendara ako se ne kaže u odnosu na šta. Izbor trajanja prema kome će se ravnati kalendar zavisi od konkretnih potreba.

Sunčana godina je usklađena sa smenom godišnjih doba na Zemlji, a samim ti i sa prirodnim ciklusima i godišnjim bioritmom. Stoga je za najveći broj "ovozemaljskih" potreba najbolje da kalendar bude usklađen sa sunčanom godinom. Međutim, kada je reč o julijanskom, gregorijanskom i Milankoćevom kalendaru, obično se misli na potrebe Crkve. Pa, da onda zađemo malo u njenu istoriju.

Jevreji imaju praznik koji se zove Pasha. Naziv potiče od reči "pesah" koja znači prelazak. To je praznik kada oni proslavljaju svoje izbavljenje iz egipatskog ropstva. Naime, prema drugoj knjizi Mojsijevoj, Bog se javio Mojsiju i rekao mu da jevreji obeleže svoje domove krvlju, jer će pobiti one koji ne obeleže domove, a preći preko onih (tj. izostaviti ih) koji budu domove obeležili. To je Mojsije rekao jevrejima, i pošto su jevreji obeležili svoje domove, a egipćani nisu, Bog je pobio egipćane, a jevreje nije, to jest izostavio ih je oz pomora, ondnosno "prešao" preko njih. Potom su jevreji pobegli preko Crvenog Mora.

Hrišćanima jevrejski praznik Pasha nije ništa značio, a kao glavni praznik slavili su Uskrs. Prvi hrišćani su svoj praznik takođe zvali "Pasha", jer se tada slavi vaskrsenje, to jest prelazak iz smrti u život. Čak su neki hrišćani slavili svoju Pashu, istoga dana kad i jevreji svoju. Zbog takve zavisnosti od jevrejskog kalendara, jevreji su zadirlivali hrišćane. Međutim, datum praznovanja Uskrsa u hrišćanskom svetu nije bio standardizovan. 313. godine Car Konstantin priznaje hrišćanstvo, koje postaje zvanična religija Rimskog Carstva. 325. godine održan je prvi hrišćanski vaseljenski sabor u gradu Nikeja u današnjoj Turskoj na kome je raspravljano pored ostalih pitanja i pitanje slavljenja Uskrsa. Julijanski kalendar, koji je Julije Cezar uveo 45. ili 46. godine pre Hrista) je korišćen, kao tada najrasprostranjeniji kalndar. Tom prilikom su donesene sledeće odluke o praznovanju Uskrsa.

1. Svi hrišćani moraju da slave Uskrs istoga dane.
2. Hrišćani nemaju više ništa zajedničko sa jevrejima, pa hrišćanski kalendar mora biti nezavisan od jevrejskog. Stoga se ne sme dogoditi da Uskrs i Pasha padnu istoga dana. Pošto Pasha pada uvek pre prolećne ravnodnevnice, Uskrs ne sme pasti na dan prolećne ravnodnevnice, niti pre nje. Na taj način će Uskrs uvek padati posle prolećne ravnodnevnice.
3. Uskrs se mora slaviti u nedelju.
4. Uskrs će se slaviti u prvi nedelju koja padne posle prvog punog meseca posle prolećne ravnodnevnice, ili na dan punog meseca, ako pun mesec padne u nedelju.

Ovde su neophodna neka pojašnjenja. Iz praktičnih razloga, da se ne bi svake godine utvrđivalo kada je ravnodnevnica, ona je definisana kalendarski. Kada je uveden Julijanski kalendar, ona je padala oko 25. marta po tom kalendaru. Međutim, do nikejskog sabora je prošlo skoro 400 godina, pa je u vreme sabora ravnodnevnica padala oko 21 marta. Stoga je ravnodnevnica definisana kalendarski kao 21. mart, bez obzira na nebeske pojave. Ali, pošto se mladina dakše i tačnije određuje golim okom (lakše je proceniti ima li nečega ili nema ničega, nego da li je krug pun ili skoro pun), pun mesec je definisan kao 14. dan mladine.

Iz praktičnih razloga, za određivanje mesečevih mena korišćene su tablice načinjene u Aleksandriji 277. godine, koje su zasnovane na pretpostavci da se mesečeve mene periodično ponavljaju svakih 19 godina. To je približno tačno, ali postoji i neka greška koja se vremenom nagomilava. Pravilo određivanja Uskrsa zasnovano na tim tablicama je i danas u upotrebi u Pravoslavnoj Crkvi, mada nema mnogo mnogo veze sa stvarnim mesečevim menama. Zbog toga pravoslavni Uskrs nije u skladu sa odlukama Nikejskog sabora.

Međutim, 2. odluka nasuprot namerama čini hrišćanski Uskrs upravo zavisnim od jevrejske pashe, kao što će vreme i pokazati. Uslov da uskrs pada isključivo posle Pashe je pomalo čudna formulacija nezavisnosti to dvoje.

Papa Grigorije XIII je 1562. godine korigovao kalendar uskladivši ga sa prolećnom ravnodnevnicom tako da opet pada oko 21. marta. No, ta korekcija nema nikakve veze sa pomenutim odlukama nikejskog sabora jer je na njemu ravnodnevnica definisana kalendarski, kao 21. mart bez obzira na nebeske pojave. Međutim, pošto jevrejski kalendar kasni u odnosu na prolećnu ravnodnevnicu, katolički uskrs ponekad pada na dan jevrejske Pashe ili pre nje, što predstavlja kršenje odluke nikejskog sabora.

Sve odluke bi se ispoštovale upotrebom Julijanskog (ili nekog drugog) kalendara koji kasni za prolećnom ravnodevnicom barem koliko i jevrejski kalendar, uz ravnanje prema stvarnim mesečevim menama. Međutim, pravo rešenje leži u oslobađanju od zavisnosti od jevrejskog kalendara.

Međutim, odluke vaseljenskog sabora može promeniti samo neki drugi vaseljenski sabor. U istoriji ih je održano sedam, a postojeći raskol u hrišćanstvu stoji kao prepreka održavanju osmog vaseljenskog sabora, koji se priprema već više od sto godina, ali još uvek nije pripremljen. Na njemu bi trebala da se pretresu razna pitanja, uključujući ovo (ne kao najvažnije), ali zbog postojećeg raskola još uvek nisu dogovorene polazne osnove. U suštini, to bi trebao da bude sabor pomirenja, to jest ujedinjenja celokupnog hrišćanstva.

1923. godine održan je svepravoslavni kongres na kome je kao član srpske delegacije učestvovao i astronom Milutin Milanković koji je sastavio kalendar, koji je još tačniji od grigorijanskog u odnosu na sunčanu godinu. Kasni samo 2 sekunde naspram 26 koliko kasni grigorijanski. On je predložio taj kalendar Pravoslavnoj Crkvi navecši kao jednu od prednosti i to što se na taj način ne prihvata kalendar (omražene) Katoličke Crkve. Milankovićev i Grigorijanski kalendar su trebali da se razlikuju prvi put 2800. godine. Na taj način je hteo da ostavi hrišćanstvu što više vremena za prevazilaženje raskola. Za razliku od grigorijanskog kalendara koji na svakih 400 godina ispušta 3 prestupne u odnosu na julijanski, Milankovićev kalendar na svakih 900 godina ispušta 7 u odnosu na julijanski.

Pravoslavne crkve koje su reformisale kalendar su prihvatile Milankovićev, a ne grigorijanski kalendar, mada ne znam da li će toga biti svesne 2800. godine. Međutim, taj kalendar se primenjuje samo na nepokretne praznike, kao što je Božić. Uskrs svi hrišćani moraju slaviti istoga dana, tako da se u celom pravoslavnom svetu uskrs, kao i svi pokretni praznici (jer su vezani za Uskrs) slave po starom kalendaru.

Na kraju, pomenuću i to da astronomi još uvek koriste julijansku godinu u svom sistemu mernih jedinica jer je zgodnija za račun od grigorijanske godine. Broj 365,25 je "okrugliji" od 356,2425. Naravno, mora se znati kog datuma po zvaničnom kalendaru se dogodila, ili će se dogoditi neka nebeska pojava. Međutim, svakako je lakše izvršiti jednu transformaciju na početku i jednu na kraju računa, nego "vući" grigorijansku godinu kroz ceo račun.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog22.04.2006. u 20:20 - pre 218 meseci
KAKO SE IZRAČUNAVA DATUM PROSLAVLjANjA VASKRSA - Uputstvo Nikejskog sabora Hrišćani na Istoku i na Zapadu slavili su zajedno Vaskrs do 1582. godine. – Zašto Vaskrs mora da bude uvek posle jevrejske Pashe

Najstariji praznik koji su hrišćani slavili je uspomena na vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista. Sve do Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji 325. godine postojali su nesporazumi o datumu praznovanja hrišćanske Pashe. Tako je u početku Uskrs praznovan zajedno sa jevrejskim Pesahom (14. nisan), a negde nedelju dana kasnije. Kako piše u svojoj knjizi dr Radomir Popović „Kalendarsko pitanje – crkveno merenje i računanje vremena”, sporovi među hrišćanima bili su veoma oštri i nisu prestajali tokom 3. i 4. veka, što se vidi iz sačuvanih pisama rimskog episkopa Viktora i episkopa grada Lion Irineja. „Crkva je nastojala i trudila se da svi hrišćani svoj najveći praznik slave istog datuma, pošto se dvostruka praksa neprijatno odražavala na hrišćane i izazivala podozrenje i samih mnogobožaca. Tako se događalo da dok jedni provode vreme u postu i molitvi, drugi već uveliko slave”, piše protojerej Radomir Popović.

Napokon je Prvi vaseljenski sabor zaslugom svetog cara Konstantina doneo saborsku odluku o praznovanju Vaskrsa koja se može svesti u četiri tačke: Vaskrs se uvek slavi posle prolećne ravnodnevice, posle jevrejskog Pesaha (14. nisan) i posle punog meseca. I poslednji uslov je da se Vaskrs uvek slavi u nedelju (prvi dan nedelje, osmi dan, dan Hristovog vaskrsenja). Ceo hrišćanski svet, sa malim izuzecima na Istoku i Zapadu, jedinstveno je slavio Vaskrs sve do 1582. godine kada je reformom uveden gregorijanski umesto julijanskog kalendara. Ova promena u kalendaru dovela je i do promena u izračunavanju datuma praznovanja Vaskrsa. Rimokatolička crkva Uskrs slavi u prvu nedelju posle punog meseca posle prolećne ravnodnevice, bilo da to pada u isti dan kada i jevrejska Pasha ili pre nje.

Da takvo izračunavanje datuma poraznika nad praznicima nije pravilno, jasno govori Pravilo svetih Apostola, kanon 7: „Episkop, sveštenik ili đakon, koji bude praznovao vaskrsenje Hristovo pre prolećne ravnodnevice i zajedno sa judejima, neka bude svrgnut”. Vaskrs se može slaviti samo posle jevrejskog Pesaha, jer je Pasha bila u subotu uoči Hristovog vaskrsenja. Tako praznik ustanovljen kao spomen na taj događaj ne može biti slavljen pre niti istog dana kada i Pesah. Zato je pogrešno reći da katolici i protestanti slave Uskrs po gregorijanskom kalendaru, jer su i mnoge pravoslavne crkve prešle na na novi kalendar, ali Vaskrs slave svi zajedno, izuzev Finske pravoslavne crkve.

Po pravoslavnoj pashaliji, Vaskrs može da padne u periodu između 4. aprila i 8. maja po novom kalendaru. Monah Dionisije Mali početkom 6. veka, kao dobar poznavalac matematike i astronomije, sačinio je takozvani Veliki indiktion ili veliku pashaliju. On je shvatio da je za tačno izračunavanje datuma Vaskrsa važno praćenje kretanja Mesečevih mena. Tako je izračunao da je Hristovo rođenje bilo 25. decembra 753. godine od osnivanja grada Rima. Dionisije je utvrdio da svakih 19 godina Mesečeve mene padaju u isti dan i čas. Takođe je izračunao da Sunčev krug traje 28 godina, posle čega godina počinje u isti dan. Kada je pomnožio broj godina Mesečevog kruga (19) sa brojem godina Sunčevog kruga (28) došlo se do broja 532. Tako je dobijen Veliki indiktion, ciklus koji se ponavlja svake 532 godine. Do sada je bilo 14 Velikih indiktiona, a 15. u kojem mi živimo počeo je 1941. godine.

Uprkos razlici u izračunavanju, dešava se da pravoslavci i katolici slave Vaskrs istog dana. Prvo naredno podudaranje biće 8. aprila 2008. godine po novom kalendaru, zatim 2010, 2011, 2014, 2017. Do sredine 21. veka katolici i pravoslavci će 14 puta slaviti Vaskrs istog dana.

Milenko Pešić


 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.adsl.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog26.12.2006. u 20:44 - pre 210 meseci
Kalendari - Zbrka stara tri milenijuma
 
Odgovor na temu

zofr

Član broj: 126534
Poruke: 119
*.dynamic.sbb.co.yu.



+1 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog28.12.2006. u 03:42 - pre 210 meseci
Kako ja shvatam crkve koje se drze julijanskog kalendara, kada prelaza na gregorijanskim neka zadrze sadasnju razliku
od 13 dana, i sve ce biti u redu i nikada Bozic nece pasi na pr. u julu. Na ovaj nacin ce se izbeci raskol.

mod edit: Izbacen offtopic

[Ovu poruku je menjao srki dana 28.12.2006. u 14:24 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Not now, John!

Član broj: 231
Poruke: 1318
87.250.104.*



+4 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog28.12.2006. u 08:21 - pre 210 meseci
U Milankovićevoj knjizi sam pročitao da su svi patrijarsi bili oduševljeni njegovim kalendarom. Čini mi se da je rečeno i da su riješena pitanja praznika koji zavise od mjesečevih mijena. Nikad mi nije bilo jasno zašto SPC još uvijek koristi julijanski kalendar...
"I'd take the awe of understanding over the awe of ignorance any day."
- Douglas Adams
 
Odgovor na temu

Predrag Krstic
Beograd

Član broj: 30388
Poruke: 210
212.200.177.*



+11 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog20.02.2007. u 00:02 - pre 208 meseci
Evo jednog laickog pitanja u vezi kalendara a ima veze sa jednim drugim crkvenim praznikom.

Kako to da se bozic ni po jednom kalendaru ne poklapa sa novom godinom?
Pa zar se moderno racunanje vremena upravo ne vrsi od hristovog rodjenja, odnosno zar ne bi trebalo da bude bozic=1.januar?
 
Odgovor na temu

djolep
Beograd

Član broj: 10598
Poruke: 739



+53 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog20.02.2007. u 10:54 - pre 208 meseci
Ne vrsi se potpuno poklapanje modernog racunanja vremena sa tacnim datumom, nego se godine broje od godine Hristovog rodjenja. Uostalom, tacan datum Hristovog rodjenja je opsteprihvacen, a ne nepobitno utvrdjen. Prvih 300-ak godina datum rodjenja Hrista smatran je nebitnim. Slavio se datum njegove smrti i Vaskrsenja. Kasnije je bilo tesko ustanoviti kad se tacno rodio.
Imas vise ovde
http://www.bible-history.com/quotes/harold_w_hoehner_1.html
http://www.ucgstp.org/lit/gn/gn008/gn008f03.htm
http://en.wikipedia.org/wiki/Jesus


[Ovu poruku je menjao djolep dana 20.02.2007. u 12:04 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dynamic.sbb.rs.



+2789 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog15.07.2008. u 14:22 - pre 191 meseci
1. januar ili Nova Godina je praznik obrezanja Hristovog, to jest njegovog posvecenja Bogu u hramu.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Fitopatolog
Dušan Marjanov
Novi Sad

Član broj: 90936
Poruke: 683
79.101.254.*



+3 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog15.07.2008. u 19:50 - pre 191 meseci
Evo i linka sa Gausovim algoritmom za računanje Uskrsa po našem crkvenom kalendaru:

http://stason.org/TULARC/trave...rthodox-Easter-calculated.html
 
Odgovor na temu

fucumaraxl
Bgd

Član broj: 77340
Poruke: 60
*.yu
Via: [es] mailing liste



Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog19.07.2008. u 00:21 - pre 191 meseci
Koji je to vas crkveni kalendar? Koliko mi je poznato Vaskrs se racuna po
julijanskom, a Uskrs po gregorijanskom kalendaru.?>
> __________ NOD32 3244 (20080705) Information __________
>
> This message was checked by NOD32 antivirus system.
> http://www.eset.com
>
>
fucumara
 
Odgovor na temu

Au197/79
Zlatan Kadragić
Minhen

Član broj: 3556
Poruke: 772
*.adsl.beotel.net.

Sajt: aurelije.blogspot.com


+47 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog19.07.2008. u 07:30 - pre 191 meseci
OFF-TOPIC: mi volimo da se zezamo sa hrvatskim novogovorom a zaboravljamo na naš. Nekada se u Srbiji govorilo Uskrs, čak i na selu (Na Uskrs sam se rodila džanum) a onda su došle godine "slobode" gde je počelo da se zavrće pod ruskocrkvenoslovenski (u inat izdajniku Vuku) na Vaskrs.
Bolje džaba ležat nego džaba radit.
 
Odgovor na temu

Fitopatolog
Dušan Marjanov
Novi Sad

Član broj: 90936
Poruke: 683
77.46.206.*



+3 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog19.07.2008. u 16:34 - pre 191 meseci
Citat:
fucumaraxl: Koji je to vas crkveni kalendar? Koliko mi je poznato Vaskrs se racuna po
julijanskom, a Uskrs po gregorijanskom kalendaru.?>
> __________ NOD32 3244 (20080705) Information __________
>
> This message was checked by NOD32 antivirus system.
> http://www.eset.com
>
>


Uskrs (Vaskrs) se ne računa po kalendaru nego po algoritmu, a može se izraziti u bilokom kalendaru.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
195.222.97.*



+2789 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog27.07.2008. u 19:34 - pre 190 meseci
Citat:
Fitopatolog: Evo i linka sa Gausovim algoritmom za računanje Uskrsa po našem crkvenom kalendaru:


Ala je taj Gaus komplikovan!

http://www.elitesecurity.org/p1818247

Citat:
Fitopatolog: Uskrs (Vaskrs) se ne računa po kalendaru nego po algoritmu, a može se izraziti u bilokom kalendaru.


Algoritam je vezan za kalendar. Uskrs ne sme pasti pre 22. marta.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Fitopatolog
Dušan Marjanov
Novi Sad

Član broj: 90936
Poruke: 683
79.101.239.*



+3 Profil

icon Re: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog27.07.2008. u 21:36 - pre 190 meseci
Citat:
Nedeljko: Ala je taj Gaus komplikovan!

http://www.elitesecurity.org/p1818247
Algoritam je vezan za kalendar. Uskrs ne sme pasti pre 22. marta.


Svaka čast!
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: Julijanski vs. Gregorijanski kalendar vs. Milankovićev predlog

Strane: 1 2

[ Pregleda: 23061 | Odgovora: 23 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.