Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

[Ekonomija]:Kapitalizam

[es] :: Nauka :: [Ekonomija]:Kapitalizam

Strane: < .. 1 2 3 4

[ Pregleda: 19400 | Odgovora: 69 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.dialup.neobee.net.



+105 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam16.01.2005. u 03:13 - pre 234 meseci
E a sad osvrt na Kinu :)

Inace mislim da bi bilo dobro da ovo malo prouci nas ministar finansija...jadno je kako uzdize dolar a jos jadnije je kako njegov sef Labus omalovazava Kinu...

Samo je pitanje vremena kada ce Japan da svoje rezerve pretvori u neku drugu valutu,Japan i Kina najvise kupuju Us Treasuries, mada se Kinezi nisu pojavili na zadnjoj
aukciji, kao kupci, a Japan je vec upozoravao da nece trpeti jos dugo padanje
$. Japan tj. Centralna Banka Japana gubi mnogo na 800
Milijardi $ koje drze u rezervama. Zaradjuju na carry trade-u, reciklazi $, ali 3%.
$ padne jos 15%, npr. koliko gube onda? Pa prosto. 800x3 i 800x15, eto.
Kina je malo drugaciji slucaj, yuan je fiksiran za $ (8,27 cini mi se), te padajuci $
ovima cini cene robe nepobedivim. Japanu jok, yen raste prema $, i nastavice
tako.
Kina ce verovatno oko juna/jula da otkaci fiksiran odnos yuan/$. Ovo je najava koja je vrlo verovatna prema nekim komentarima u economy forumima...

Trenutni rast dolara je samo privremen...ima da pada jos dugo...



Koga je realno briga da li radnici u Kini imaju soc. zastitu, ili zastitu na radu, ako mogu da proizvedu kola upola cene a sa 10god garancijom. Pa nikog... A posto smo se slozili da vise ne upravljaju drzave ekonomijom nego korporacije jasno je sta ce se desiti...
kapital se seli tamo gde mu se najvise isplati...a to je Kina, Indija.
Kina i Rusija su u sjajnim odnosima, nikad boljim. Ukidanje vojske na granici, tehnoloska razmena, ogromni ugovori za naftu/gas, oruzje i davanje licenci za ista...
Pominje se i zajednicka azijska valuta u buducnosti.
Kina proizvodi...USA trosi, igraju se kreditnom
ekspanzijom, kamatama, derivatima, stock marketom, i preprodaju
jedni drugima nekretnine skuplje...I na jako ruzan nacin koriste $ kao
svetsku valutu.

Evo i primera kako to radi Kina...

Za 2god Kinezi pocinju izvoz automobila za USA. 10 god garancija/160 000 km.
Koliko daje VW?
Iz prve su izbacili vojni lovac u rangu Eurofightera 2000.
Ako neko misli da je poreklo robe u Metro-u ili Cora-i drugo,
i da im velika vojvotkinja Luxemburga sije farmerke po 1e, mislim da se vara gadno.
Jos neki primer: General Motors, do skoro najveca firma na
svetu, sad je to WalMart. Na kinesko trziste moze da se udje samo po principu 50/50, dakle kineskom partneru das pola u startu. GM i VW preko iste kineske firme ulaze na trziste Kine. Dakle, jedna drugoj konkurisu, dajuci pola zarade ovima. Dalje, GM pravi model Matiz za Kinu, kosta
40.000yuana. (pod sa 7,8 za $), lepo...Ali ovi prave identican model, Chery QQ i prodaju za mnogo manje. GM ih tuzi, kineski sud odbaci tuzbu kao neosnovanu, iako je i slepcu jasno da je kopija, reversnim inzenjeringom.
Toyotu su isto otkacili, na istu foru...Dakle, najvecu firmu na svetu je*u ko
budale, mislim, to je zakljucak, nimalo ih ne impresionira GM, sta drugi, citaj
manji, da ocekuju.
Kinezima je jednostavno data tehnologija, i sada lepo stancuju sve zivo,
po vrlo, popularnim cenama. I eto sad Chery-ja na USA trzistu, najveci
biser, stizu pirati, ti isti...

http://paultan.org/archives/2004/12/05/china-pirates

Kriza u kapitalizmu, recesija...

W.Buffett, Soros, sir Templeton i sl, Russell,
to su najveca imena investiranje u USA, a oni imaju crnu viziju...
Nekretnine su u spicu cene sada, na 7 americkih gradjana dodje 10 kuca. Mislim, moze da raste jos, jedino da ubacis grizlije i zvecarke kao kupce.
Proizvodnja cega? Pa Kinezi otese sve zivo, tekstil, komp.komponente,
alate, skutere, evo ih sad u auto-industriji...Opsta je deflacija cena,
koliko je npr.klima uredjaj kostao pre par god, a koliko sada.
Poklanjanje i shoping? Pa tu je problem, trose a stednja nikakva, krediti
veliki. A u WalMartu 80% kineske robe, te surplus u trgovini 500Milijardi
kinezima. Ne ide se u prosperitet potrosnjom, u tome je poenta...
Vec znanjem, ucenjem, stednjom, investiranjem...
Ovo je obicno ljudima tesko, ovo prvo im lakse, udri karticom i cekovima....

Kao sto vec rekoh...USA economy na kolenima...a pod kolenima kukuruz...pa dokle izdrze...a nece jos dugo... (ja im dajem 6 meseci).... be turned ;)
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.dialup.neobee.net.



+105 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam20.01.2005. u 13:41 - pre 234 meseci
Gornji dijagram koji pokazuje index kretanja dolara je dinamicki tako da se svaki dan mozete informisati o kretanju istog.
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.dialup.neobee.net.



+105 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam09.06.2005. u 03:52 - pre 229 meseci
U toku posete Hrvatskoj, američki publicista dao intervju Kroacijabizu
Čomski zna ko vlada svetom

SAD su jezgro centra moći, a Britanija je "poručnik", kako se to često kaže. Druge zapadne sile uglavnom dele interese tih dveju zemalja. U zemljama Trećeg sveta malobrojne, ekstremno bogate elite takođe dele te interese, s obzirom da je u temelju svega tradicionalni kolonijalni odnos. Postoji, međutim, i naličje priče. Ljudi širom sveta ne dele te interese i snažno im se opiru. To najbolje možemo da vidimo na primeru Iraka. SAD imaju nadmoćnu vojnu silu, ali ne mogu tek tako da preuzmu sve konce.

Suočene su sa snažnim otporom iračkog naroda, ne samo prema bombardovanju i oružanom rešenju, nego i prema pokušaju uspostavljanja "arapske fasade" iza koje stoji vladavina SAD. One su zbog toga morale da ustuknu, delom zbog otpora Iračana, a delom i zbog otpora sopstvenih građana - naglasio je Noam Čomski, američki publicista, analitičar, kritičar vlasti u SAD, autor brojnih članaka i više od 90 knjiga u intervjuu koji je nedavno dao listu Kroacijabiz, povodom promocije svoje nove knjige "Politika bez moći" održane u Novigradu.

Čomski je tom prilikom govorio i o hladnom ratu, siromašnoj Rusiji kao vojnoj velesili tog doba, Kenedijevom bacanju bojnih otrova na Vijetnamce, neslobodnim ugovorima o slobodnoj trgovini, Iraku, ulozi velikih i moćnih korporacija... Međutim, u najzanimljivije delove ovog intervjua ubraja se onaj u kojem Čomski govori o promeni odnosa snaga u svetu posle kolapsa SSSR-a.

- Svetski poredak se promenio prvenstveno što više ništa nije sprečavalo SAD i Britaniju u primeni vojne sile. Rusija je ipak imala tu ulogu u svetu. Svega mesec dana posle pada Berlinskog zida, čime je u osnovi okončan sukob Istoka i Zapada, SAD su napale Panamu, a cilj invazije bio je otmica zločinca Manuela Norijege koji je bio američki klijent i najveće je zločine počinio upravo u vreme najsnažnije saradnje sa SAD. Međutim, oteo se kontroli pa su odlučili da ga maknu. To možda i nije posebno važan događaj u istoriji, ali je u nečemu ipak poseban - SAD su tada prvi put mogle da primene vojnu silu u susedstvu bez straha od moguće reakcije Rusije u nekom drugom delu sveta - smatra Čomski dodajući da je sistem slobodne trgovine puka maštarija jer su temeljne institucije novog svetskog poretka Grupa sedam najbogatijih zemalja, zatim MMF, u suštini ogranak Ministarstva finansija SAD, potom Svetska banka, kojom takođe upravljaju SAD, i konačno Svetska trgovinska organizacija, garant bezbednosti interesa zapadnih ulagača i kreditora kojoj su interesi ostalih nebitni.

Čomski se dotakao i UN rekavši da su zasnovane na nejednakosti zbog instituta veta i Saveta bezbednosti koji moćnima obezbeđuju presudnu ulogu u odlučivanju, ali i ocenio da UN više nisu pod kontrolom SAD. - To se vidi po velikom broju uloženih veta na predloge država koje žele da blokiraju njihove rezolucije - kaže Čomski.

 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.dialup.neobee.net.



+105 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam22.07.2005. u 11:04 - pre 228 meseci
Hehe, kako volim kada se moja predvidjanja ostvare :)

Citat:
STELLANOVA: 16.01.2005. u 04:13, Kina ce verovatno oko juna/jula da otkaci fiksiran odnos yuan/$.


Elelm

Citat:
Peking - Kina je juče napustila vezivanje svoje valute za američki dolar i usvojila fleksibilniji sistem zasnovan na korpi stranih valuta koji bi mogao da dovede do rasta cena kineske robe koja se izvozi u SAD i Evropu. U iznenađujućem saopštenju u večernjim vestima državne televizije, vlada je takođe saopštila da je pojačala kurs juana u odnosu na dolar: umesto 8,277 juana za dolar (što je važilo duže od jedne decenije), on sada iznosi 8,11. Kina je godinama bila pod pritiskom svojih trgovinskih partnera da dopusti plivajući kurs juana ili da bar trguje po nešto višoj stopi. Sjedinjene Države i drugi kineski partneri govorili su da je Peking držao juan čak 40 odsto ispod njegove vrednosti, što je kineskim izvoznicima davalo nekorektnu prednost na polju cena. AP


 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.navman.com.



+3 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam20.12.2005. u 03:20 - pre 223 meseci
Citat:
Slobodan Mišković, dana 16.01.2005. u 16:13
Kao sto vec rekoh...USA economy na kolenima...a pod kolenima kukuruz...pa dokle izdrze...a nece jos dugo... (ja im dajem 6 meseci).... be turned ;)


E sada posto je proslo vise od 6 meseci da dam malo osvrt na pricu i moje misljenje zasto je Stellanova pogresio. Stella, ti si uglavnom tvoja predvidjanja bazirao na padu dolara i povecanju nacionalnog duga. Citiracu deo jedne tvoje poruke iz ove teme:
Citat:

09/30/2004 $7,379,052,696,330.32
09/30/2003 $6,783,231,062,743.62
09/30/2002 $6,228,235,965,597.16
09/28/2001 $5,807,463,412,200.06
09/30/2000 $5,674,178,209,886.86
09/30/1999 5,656,270,901,615.43
09/30/1998 5,526,193,008,897.62
09/30/1997 5,413,146,011,397.34
09/30/1996 5,224,810,939,135.73
09/29/1995 4,973,982,900,709.39
09/30/1994 4,692,749,910,013.32
09/30/1993 4,411,488,883,139.38
09/30/1992 4,064,620,655,521.66
09/30/1991 3,665,303,351,697.03
09/28/1990 3,233,313,451,777.25
09/29/1989 2,857,430,960,187.32
09/30/1988 2,602,337,712,041.16
09/30/1987 2,350,276,890,953.00
09/30/1986 2,125,302,616,658.42
12/31/1985 1,945,941,616,459.88
12/31/1984 1,662,966,000,000.00
12/31/1983 1,410,702,000,000.00
12/31/1982 1,197,073,000,000.00
12/31/1981 1,028,729,000,000.00
12/31/1980 930,210,000,000.00
12/31/1979 845,116,000,000.00
12/29/1978 789,207,000,000.00
12/30/1977 718,943,000,000.00
12/31/1976 653,544,000,000.00
12/31/1975 576,649,000,000.00
12/31/1974 492,665,000,000.00
12/31/1973 469,898,039,554.70
12/29/1972 449,298,066,119.00
12/31/1971 424,130,961,959.95
12/31/1970 389,158,403,690.26
12/31/1969 368,225,581,254.41
12/31/1968 358,028,625,002.91
12/29/1967 344,663,009,745.18
12/30/1966 329,319,249,366.68
12/31/1965 320,904,110,042.04
12/31/1964 317,940,472,718.38
12/31/1963 309,346,845,059.17
12/31/1962 303,470,080,489.27
12/29/1961 296,168,761,214.92
12/30/1960 290,216,815,241.68
12/31/1959 290,797,771,717.63
12/31/1958 282,922,423,583.87
12/31/1957 274,897,784,290.72
12/31/1956 276,627,527,996.11
12/30/1955 280,768,553,188.96
12/31/1954 278,749,814,391.33
12/31/1953 275,168,120,129.39
06/30/1953 266,071,061,638.57
06/30/1952 259,105,178,785.43
06/29/1951 255,221,976,814.93
06/30/1950 257,357,352,351.04
06/30/1949 252,770,359,860.33
06/30/1948 252,292,246,512.99
06/30/1947 258,286,383,108.67
06/28/1946 269,422,099,173.26
06/30/1945 258,682,187,409.93
06/30/1944 201,003,387,221.13
06/30/1943 136,696,090,329.90
06/30/1942 72,422,445,116.22
06/30/1941 48,961,443,535.71
06/29/1940 42,967,531,037.68
06/30/1939 40,439,532,411.11
06/30/1938 37,164,740,315.45
06/30/1937 36,424,613,732.29
06/30/1936 33,778,543,493.73
06/29/1935 28,700,892,624.53
06/30/1934 27,053,141,414.48
06/30/1933 22,538,672,560.15
06/30/1932 19,487,002,444.13
06/30/1931 16,801,281,491.71
06/30/1930 16,185,309,831.43
06/29/1929 16,931,088,484.10
06/30/1928 17,604,293,201.43
06/30/1927 18,511,906,931.85
06/30/1926 19,643,216,315.19
06/30/1925 20,516,193,887.90
06/30/1924 21,250,812,989.49
06/30/1923 22,349,707,365.36
06/30/1922 22,963,381,708.31
06/30/1921 23,977,450,552.54
07/01/1920 25,952,456,406.16
07/01/1919 27,390,970,113.12
...

Ako se pogleda vreme krize '29 i neposredno pre toga vidi se da je tada nacionalni dug opadao a doslo je do kraha ekonomije a nacionalni dug je ostao mali sve do new deal-a 32-33 kada je poceo naglo da raste a ekonomija da se oporavlja. Na pocetku osamdesetih kada je bila velika recesija nacionalni dug je blago rastao a u kasnijim osamdesetih kada se ekonomija oporavljala dug je jako rastao isto kao sto je rastao krajem i posle drugog svetskog rata kada je ekonomija USA naglo rasla. Takodje u vreme recesije 2000. vidi se da je tada i neposredno pre toga nacionalni dug imao samo blagi rast:
Citat:
09/28/2001 $5,807,463,412,200.06
09/30/2000 $5,674,178,209,886.86
09/30/1999 5,656,270,901,615.43

Eto, samo sam hteo da kazem da gledanje nacionalnog duga ne daje mnogo dobro predvdjanje sta ce se desiti sa Amerikom za 6 meseci. Naravno ja nemam pojma sta sve treba gledati jer nisam ekonomista nego zapocinjem pricu amaterski sa zeljom da se ukljuce oni koji znaju ekonomiju pa da svi dobijemo neko znanje.
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.dialup.neobee.net.



+105 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam20.12.2005. u 03:44 - pre 223 meseci
Priznajem da sam pogresio ali idalje verujem da ovo povecanje rekordnog javnog duga vodi ka krahu USa ekonomije i privrede.

Naravno javni dug je samo jedna od stavki koja utice na formiranje slike o stanju ekonomije neke drzave. Ono sto zelim da kazem je da je visok javni dug jako stetan i poguban po ekonomiju drazave koja ga poseduje. USA je specifican primer jer je njihova valuta $ ujedno i glavna svetska valuta da samim tim imaju mogucnost velikih manipulacija kursom i plasmanom novca iz rezervi. Jedini problem je taj sto to ne moze da traje u nedogleda ako za to nepostoji podloga u vidu proizvodnje i povecanja profita a profit ce se u narednom periodu jako tesko sticati na visokom nivou koji je potreban da bi se ovakav javni dug odrzao kao nesto sto neutice na standard i stanje USA ekonomije.
Razlog za to je migracija kompletne proizvodnje na istok (Kina, Indija, Rusija) kao i cinjenica da ta trzista imaju jako nizak stepen razvijenosti tako da se ne moze ocekivati da se nivo profita koji je stican na podruciju EU i USA odrzi. Trziste USA i EU je prezasiceno a svaka nova tehnologija ili proizvod kostaju ali prihodi stanovnika EU i USA nerastu...
 
Odgovor na temu

Vera Vukanic
Q

Član broj: 40634
Poruke: 226
*.crnagora.net.

Jabber: oceanography
ICQ: 128
Sajt: www.geocities.com/kadezi/..


+1 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam20.12.2005. u 18:07 - pre 223 meseci
Dolar pada uvek kada USA ima mnogo vojnika van USA...

I bojim se da centar moci nije u USA i da UK nije "porucnik" nego ce biti obratno...

Jos nesto, zar nije i nama bilo bolje da je ostao kapitalizam, i da smo se borili za svoje mesto pod Suncem, individualno svako za sebe?
Sta mi imamo od tih globalnih prica i poistovecivanja sa masom, kada nam je svima pojedinacno lose ?
Zasto bi uopste prosecan covek zrtvovao svoja individualna prava i slobode zbog neke imaginarne gomile?
I opet se vracam na sofizam: da li 2 obespravljena coveka cine slobodno drustvo?
Odgovor je ne iz 2 razloga: 1.samo ih je 2 i 2.obespravljeni su.....

Na kraju, pogledajte neku grupu zivotinja, insekata....pogledajte leglo nekih pasa bilo koje rase, uocit cete razlike medju jedinkama iste vrste, to se zove genetski diverzitet, i taj diverzitet obiljezava te jedinke tako da nemaju svi istu sansu i isti put kroz zivot....Nemoze funkcionisati jednakost u bioloskim sistemima, ALI moze postojati opcija : iste sanse za svakog pa izvolite ljudi....

Nemam pojma o ekonomiji, i ne zanima me, ali glasam za kapitalizam ...




Vera
 
Odgovor na temu

Konzervativizam
Bor - Beograd

Član broj: 68162
Poruke: 25
*.smin.sezampro.yu.



Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam22.12.2005. u 19:51 - pre 223 meseci
Izvinjavam se što ulazim u diskusiju, imam jednu preporuku za čitanje. Uzmite od Jozefa Šumpetera, Kapitalizam, Socijalizam i Demokratija. Mislim da će vam se dopasti knjiga. :)

[Ovu poruku je menjao Konzervativizam dana 22.12.2005. u 20:51 GMT+1]
Bog Kralj Domaćin!
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.ADSL.neobee.net.



+105 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam15.03.2006. u 09:48 - pre 220 meseci
Hehe, da li se to meni cini ili i ljudi iz Federalnih rezervi SAD pocinju da kontaju da nesto nije uredu :D

Citat:
Bernanke voices US deficit fears

US Federal Reserve chairman Ben Bernanke has voiced concerns over the size of the US budget deficit.

Mr Bernanke warned persistent deficits need to be curbed, particularly as an ageing population will raise pressure on government spending.

Widening the deficit would put future living standards at risk, he added.

"As a result, I think it would be very desirable to take concrete steps to lower the prospective path of the deficit," he said.

The comments came in a letter - dated 9 March - to Senator Robert Menendez following his statement to the Senate Banking Committee on February 16.

Ageing population

The letter said Mr Bernanke was quite concerned about the "intermediate to long-term federal budget outlook".

It added that US finances were expected to come under "severe pressure" as baby-boomers began to retire and collect their Social Security and Medicare benefits

White House forecasts predict the US deficit will swell to a record $423bn (£354bn) this year, from the $319bn (£267bn) recorded last year.

The release of Mr Bernanke's letter came ahead of the release of the Federal Reserve's latest Beige Book survey - an anecdotal round up of economic conditions by the central bank's 12 regional banks.


Izvor

Za 104 fucking milijarde dolara im je povecan deficit.... :) strasno. 30% veci deficit u odnosu na proslu godinu, go go USA :D

Eh da, jos jedna izjava :)

Citat:
"The current account deficit has grown to a point where it arguably cannot be corrected by US action alone," said Michael Woolfolk, senior currency strategist at the Bank of New York.


Citat:
Many US politicians blame the growing trade deficit with China for broader economic problems, arguing that China has deliberately suppressed the value of its currency to sell goods abroad cheaply.


China rulz ;)

[Ovu poruku je menjao Slobodan Mišković dana 15.03.2006. u 11:33 GMT+1]
 
Odgovor na temu

privrednik
ovozemaljska

Član broj: 69568
Poruke: 194
*.ptt.yu.



Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam16.03.2006. u 21:08 - pre 220 meseci
Vera Vukanic@ : " ...Na kraju, pogledajte neku grupu zivotinja, insekata....pogledajte leglo nekih pasa bilo koje rase, uocit cete razlike medju jedinkama iste vrste, to se zove genetski diverzitet, i taj diverzitet obiljezava te jedinke tako da nemaju svi istu sansu i isti put kroz zivot....Nemoze funkcionisati jednakost u bioloskim sistemima, ALI moze postojati opcija : iste sanse za svakog pa izvolite ljudi...'


Samo , kako onda , "... Oni da izvole... " sa istom sansom ?
Ako zavladaju " zakoni dzungle " , kakve su sanse jedinkama " sa genetskim diverzitetima " ?
Da li je neka , od narednih faza , " povratak na visoku granu " ? Pa , mozda cak , sa masnom uredno vezanom oko , necijeg vrata ? Sa jedne strane , al ` drugi kraj moze da se " zakaci " i o neku granu .
Opet neka , nova " Burzoaska revolucija " , opet neka " Oktobarska ... - cija " ... ? Opet , pa opet ...?

Citiracu onog pesnika koji kaze : " ...Mi isli smo putem ,
a nismo ni znali
da taj put zove se - krug ..."

Bilo bi ipak " humanije " ako bi moglo , a moglo bi ako se hoce , dakle , ako bi moglo da se nadje resenje
i da " ...vuk bude sit i ovce na broju ..." .
Samo ako neki uspeju da sami kontrolisu svoju sujetu , pohlepu i zelju i volju za - moc i supremaciju nad ovozemaljskim svetom. Ipak ,niko od nas smrtnika , nije izbegao , pre ili kasnije , svojih 2 metra kvadratna .
A , tamo se ne " mesetari sa ovozemaljskim valutama " . Pa cak ni sa genetskim inzenjeringom i kloniranjem . Hm...Ako nam je to za utehu .
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: [Ekonomija]:Kapitalizam

Strane: < .. 1 2 3 4

[ Pregleda: 19400 | Odgovora: 69 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.