Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Nuklearna centrala u Srbiji ...

[es] :: Nauka :: Nuklearna centrala u Srbiji ...

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6

[ Pregleda: 32132 | Odgovora: 104 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

superbaka

Član broj: 5290
Poruke: 2924



+1298 Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...08.06.2006. u 19:40 - pre 216 meseci
Citat:
Mada, čemu ovaj topic?


mada, cemu ovo ovde? :)
ovo je neko prebacio iz Madzone i obrisao poruku o premestanju... ovo bi trebalo pre da ide u Ankete :)
 
Odgovor na temu

vaske71

Član broj: 61960
Poruke: 1438
*.dialup.neobee.net.



+109 Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...08.06.2006. u 19:56 - pre 216 meseci
Da itekako mi smo vec ionako otisli putem bez povratka (mislim na Srbiju) pa jedna nulearna bomba nam i nebi skodila !!!
 
Odgovor na temu

Slobodan Milivojevic
One IT
Pirot / ni.ac.rs

Član broj: 7062
Poruke: 6383
..0.5446.static.theplanet.com.

Jabber: poglavica@elitesecurity.org
Sajt: www.slobodanmilivojevic.i..


+363 Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...09.06.2006. u 14:25 - pre 216 meseci
Ne znam zasto se tolko ljudi plase? Pa da li se desila jos neka katastrofa posle Cernobila? Da li amerikanci ili zemlje u evropi imaju problema sa svojim nuklearnim postrojenjima?

A da je nuklearni reaktor u Cernovilu bukvalno eksplodirao, pa od okoline ne bi ostalo nista (kao kad eksplodira bomba), ljudska greska je dovela do toga da se noseci stubovi poklopca reaktora istope, da se on prevrne, i da iscure gasovi, koji su sa sobom poneli radio aktivne cestice u vazduh... Nista tu nije eksplodiralo.


E, sad, u nasoj okolini, recimo u Bugarskoj vec postoje Nuklearke (Kozloduj), u sloveniji (Krsko), tako da ako se nesto kod njih desi, mi sigurno necemo biti postedjeni... Tako da ne vidim ni jedan razlog zasto ne bi bila izgradjenja neka nuklearna elektrana u Srbiji.

Ako se vodi racuna, i ozbilnjo rukovodi jednim takvim postrojenjem, mnogo su manje stete po zivotnu okolinu od silnih termo elektrana, koje su uzasni zagadjivaci zivotne sredine.

Jos jedno, ja sam ZA izgradnju nuklearne elektrane, i zatvaranje postojecih termo elektrana...
Čemu ovo služi, a uz to i ne radi?!?!?!?!
www.oneit.rs :: www.koktelbar.rs ::
www.fissoft.net

Fiber on steroids:
http://www.speedtest.net/my-
result/3821970146
 
Odgovor na temu

geniuxx
Po ugovoru
Nis

Član broj: 90041
Poruke: 226
..AT.HighSpeedADSL.beotel.net.



+68 Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...09.06.2006. u 22:27 - pre 216 meseci
Citat:

E, sad, u nasoj okolini, recimo u Bugarskoj vec postoje Nuklearke (Kozloduj), u sloveniji (Krsko), tako da ako se nesto kod njih desi, mi sigurno necemo biti postedjeni... Tako da ne vidim ni jedan razlog zasto ne bi bila izgradjenja neka nuklearna elektrana u Srbiji.

Ako se vodi racuna, i ozbilnjo rukovodi jednim takvim postrojenjem, mnogo su manje stete po zivotnu okolinu od silnih termo elektrana, koje su uzasni zagadjivaci zivotne sredine.

Jos jedno, ja sam ZA izgradnju nuklearne elektrane, i zatvaranje postojecih termo elektrana...


Uze mi rec iz usta... Nuklearka je opasna samo AKO explodira, ili neko napravi brljotku kao u Cernobilu. Inace je potpuno bezbedna, cista i efikasna. Na drugoj strani su termoelektrane koje konstantno truju sve oko sebe.
Glasam ZA !!!
Ništa ja ne potpisujem...!
 
Odgovor na temu

bigvlada
bgd

Član broj: 41095
Poruke: 325
*.beogrid.net.



+94 Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...11.06.2006. u 20:58 - pre 216 meseci
hmm, da samo sto otpad iz termoelektrana moze da se preradi a iz nuklearke ne moze, razmisli o tome, stvarno zelis da svojoj deci ostavis par tona necega sto ce biti radioaktivno par hiljada godina?

Koliko drzava ima nuklearke a koliko njih zeli da napravi nove? Francuska, Kina ,Bugarska,... zemlje koje nemaju drugih prirodnih resursa. Sta mislis koliko ce francuze da kosta odlaganje i cuvanje nuklearnog otpada iz 80-tak elektrana sledecih par hilajda godina. To nije nesto sto zakopas i na to posle zaboravis. I gde ces da podignes nuklearku i skladiste otpada? Za to moraju da budu zadovoljeni pre svega geoloski uslovi (ne sme da bude trusno podrucje itd.). Kakva ce biti reakcija zitelja oblasti koji ce morati da zive pored nuklearke ili skladista nuklearnog otpada? Hrvati i Slovenci ni dan danas ne mogu da se dogovore oko toga gde ce da smeste otpad iz Krskog. Amerikanci i Rusi imaju pustinje i neke zabiti gde mogu da odlazu otpad i gde ti treba mesec dana jahanja do neke civilizacije, gde mislsi da mi to mozemo da smestimo a da se niko ne buni?

Za 50 godina cemo imati fuzione elektrane koje jesu cist oblik nuklearne energije, kao gorivo se koristi jedan od izotopa vodonika koji se moze dobiti iz vode ili u mnogo skupljoj varijanti Helijum 3 koga ima na mesecu. Treba ulagati u tehnologije za smanjivanje zagadjenja termolektrana i strpeti se do ne dodje fuzija.




 
Odgovor na temu

vavadadoooo
Banja Luka

Član broj: 90414
Poruke: 25
*.dialup.blic.net.



Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...19.06.2006. u 19:52 - pre 216 meseci
Srbiji ne treba nuklearna elektrana. Kao prvo to pitanje je bilo rijeseno prije 20-tak godina, kao drugo uvidio sam da ovdje nema bas puno poznavalaca ni fizike ni klimatologije pa da kazu svoje strucno mosljenje. Nisam ni ja, ali sam o ovoj temi pricao davno sa poznatijim profesorima i fizike i klimatologije, iako sam ja metematicar i informaticar. Profesor Lalovic koji je bio jedan od boraca protiv "nuklearki", je jasno i malim proracunom pokazao da ako bi svi u tadasnjoj bivsoj YU nosili solarnu plocicu velicine 1dm kvadratni pitanje energije bi bilo rijeseno tj. jednako izgradnji 4 nuklearke. Sto se tice izgradnje hidroelektrana na Drini, tu bi se morale uzeti u obzir i klimatoloske posljedice tako da ni to nije bas rjesenje. Mrzi me da o tome sada pisem, mozda kasnije. Srbija ima odredjene potencijale za znaci solarne elektrane i aeroelektrane, koje u su vecoj mjeri bezbjednije po okolinu. Ono sto bi se moglo uraditi mada bi bilo skupo jeste remont danasnjih elektrana jer one imaju velike gubitke (bas one na Drini). Ono sto je moguce sa stanovista ikoristavanja hidropotencijala je izgradnja mikro hidro centrala (pretpostavljam da niste culi za to iako svi u sustini znate sta je). Stvar nije samo ni u zagadjenju zemljista i vazduha vec i u flori i fauni. Pa i auto putevi su za faunu problem iako to mozda jos ne vidite. Princip pogodan za Srbiju je da se sve sto se moze rjesavati na nizem nivou i rjesava. Kao sto znate nase nece biti ni nuklearne a ni vece hidroelektrane vec strane, a ovo sto sam ja predocio je mnogo isplativije i bezbjednije. Projekat aero elektrana je na primjer zapoceo u Hercegovini i cak i to su uzeli stranci. Srbija ima isto tako velike aero potencijale (doduse ne kao mozda opstina Glamoc i okolne planine u Bosni) ali vidno neiskoristene. Ono sto je npr karakterisitcno za opstinu Glamoc jeste da na Ravnim Mlinistima imaju sezonski mlinovi na otapanje snijega u proljeće, takve ideje su bile i u srbiji sto se tice mikro elektrana prije nekih 10 godina, ali su propale i zaboravljene. Tako ono sto je proslo na selu stotinama godina, mogu i kolege inzenjeri valjda da nesto od toga da urade. Inace ovaj princip bi rijesio ogromne probleme elektro distribucije koji bi nastali izgradnjom hidro i nuklearnih elektrana. Ima jos jedna opcija, a to je eko elektrana na cvrsto gorivo (kao ona u gradu Beču ako je neko bio) i bila bi dobra i za rjesavanje otpada sa kojim kuburi Beograd, mada bi to zahtjevalo i disciplinizaciju Srba, sto je kljucni problem u svemu ovome, tj. nasa neracionalnost.
Sto se tice opasnosti od eksplozije nuklearnih elektrana, to je tacno da su one sada mnogo bezbjednije, ali nisu ni priblizno 100% bezbjedne, naucite nesto o bezbjednosti sistema, od onih racunarskih real time, do kompletnog sistema elektrane. Ali je kod nas situacija jako losa sa stanovista, opste bezbjednosti, a strance boli briga, oni fino tuze drzavu, imju ako niste znali cak i osiguranja za nuklearke, i gomila stvari. Pa mi nismo mogli da se izborimo ni za Vicu a kamoli sa nuklearkom. Sto se tice zracenja i otpada, tu se vidi da oni koji su za pojma nemaju. Neka samo pogledaju gdje se grade sada nuklearne elektrane, u kojim zemljama i valjda ce im biti jasno.
 
Odgovor na temu

miki3
Beograd

Član broj: 20283
Poruke: 260
..shall-bg.customer.sbb.co.yu.



Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...21.06.2006. u 18:32 - pre 216 meseci
vavadadoooo@ : "... Neka samo pogledaju gdje se grade sada nuklearne elektrane, u kojim zemljama i valjda ce im biti jasno..."


Znaci: gradimo nuklearke!
Srece li nase...I , naravno -blagostanja.
Zivecemo kao u Arapskim Emiratima ...
 
Odgovor na temu

geniuxx
Po ugovoru
Nis

Član broj: 90041
Poruke: 226
195.252.91.*



+68 Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...22.06.2006. u 19:26 - pre 216 meseci
Citat:
bigvlada:

Za 50 godina cemo imati fuzione elektrane koje jesu cist oblik nuklearne energije, kao gorivo se koristi jedan od izotopa vodonika koji se moze dobiti iz vode ili u mnogo skupljoj varijanti Helijum 3 koga ima na mesecu. Treba ulagati u tehnologije za smanjivanje zagadjenja termolektrana i strpeti se do ne dodje fuzija.


He, sad si me podsetio na Staljina i njegove price u stilu: "Kroz 50 godina cemo uci u komunizam", ili "Kad proizvedemo 5000000000000 tona celika uci cemo u komunizam"...
Jel' to neko zakazao za 50 godina? Neki tacan datum? Na osnovu cega? Koja prognoza od pre 50 godina se ostvarila? IBM je, tamo negde '50.-ih, procenio da na ovom svetu postoji trziste za 5 (pet) racunara...

Celokupni svetski industrijski razvoj (u najsirem smislu), a pogotovo izvora energije, globalno diktiraju multinacionalke (Shell, Exxon...). NECE BITI novih, isplativih i ekoloskih izvora energije dok ima imalo nafte i uglja. Njima se to ne isplati, a s obzirom da leze na milijardama $, mogu da obustave svaki alternativni razvoj - na ovaj ili na onaj nacin.

Fuzione elektrane ce ostati samo na papiru sve dok su postojeci izvori isplativi, dopalo se to nekom ili ne. A ova zemljica mora nekako da prezivi, i mora da ima neki svoj izvor energije. Zatim, cak i da zaista fuzione elektrane zazive kroz tih 50 godina, taj otpad moze da se vrati u tu elektranu, i zatim sve to zalije betonom.

A sto se tice strpljenja, "lipsi magarce do zelene trave", sta je to jos 50 godina udisanja termoelektranskih otrova? Sitnica.


[Ovu poruku je menjao geniuxx dana 22.06.2006. u 21:13 GMT+1]
Ništa ja ne potpisujem...!
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

skriven.iza.laznih.imena

Član broj: 82343
Poruke: 151
*.blueisp.co.yu.



Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...23.06.2006. u 00:03 - pre 216 meseci
Citat:
bigvlada: hmm, da samo sto otpad iz termoelektrana moze da se preradi a iz nuklearke ne moze, razmisli o tome, stvarno zelis da svojoj deci ostavis par tona necega sto ce biti radioaktivno par hiljada godina?

Ovo nije tačno. Moguće je da se prerađuje otpad iz nuklearki.

Potrošeno nuklearno gorivo nije „potrošeno“ u pravom smislu te reči. Samo manji deo uranijuma iz nuklearnog goriva se potroši u reaktoru. Uranijum koji prođe kroz nuklearnu reakciju oslobađa energiju (toplotu) koja se koristi za proizvodnju el. energije, i istovremeno se raspada na lakše elemente, koji su takođe radioaktivni, ali manje nego sam uranijum. Ovi elementi se nazivaju „radioaktivni otrov“ nuklearnog goriva zato što apsorbuju neutrone, i smanjuju nuklearnu reakciju preostalog uranijuma. Kada se „otrovi“ nagomilaju u gorivu, oni drastično smanje nuklearnu reakciju uranijuma, do te mere, da se to gorivo više ne može koristiti za proizvodnju el. energije.

Tada se u reaktor ubacuje novo gorivo a staro proglašava za „otpad“. Međutim, u starom gorivu još uvek ima više uranijuma nego „radioaktivnog otrova“. Moguće je iz starog goriva razdvojiti uranijum i „otrove“. I potom uranijum ponovo koristiti u reaktoru, a otrove skladištiti. Kada se otpad preradi na ovaj način, on ostaje radioaktivan „samo“ nekoliko stotina godina, za razliku od neprerađenog goriva koje ostaje radioaktivno nekoliko stotina hiljada godina.

A što se tiče otpada iz termoelektrana. Nuklearka koja bi bila snage kao „Nikola Tesla A“ i „Nikola Tesla B“ zajedno [2662 MW], proizvodila bi 7 do 8 kubnih metara nuklearnog otpada godišnje. Koliko otpada proizvedu ove dve elektrane? Da li je lakše preraditi, ili skladištiti, tih 7-8 kubnih metara ili otpad iz tih termoelektrana?

A da li znate da termoelektrana u toku godine proizvede više nuklearnog otpada nego ekvivalentna nuklearka? Pardon, greška, mnogo više!

A da li znate da termoelektrana u toku rada otpušta više radioaktivnosti nego ekvivalentna nuklearka? Pardon, greška, nuklearke u toku rada uopšte ne ispuštaju radioaktivnost, za razliku od termoelektrana!

Ako nekog zanima, neka se javi ovde pa ću napisati. Da ne pišem bezveze ako niko ovo ne čita :)...
 
Odgovor na temu

privrednik
ovozemaljska

Član broj: 69568
Poruke: 194
..shall-bg.customer.sbb.co.yu.



Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...24.06.2006. u 20:22 - pre 216 meseci
Zanima...zanima...Al` ako je moguce na tzv. "popularniji" nacin - za nas laike .
Posebno bi , bar mene , zanimalo imamo li mi dovoljan broj kvalifikovanih kadrova za rad na "domacim nuklearkama" ?
 
Odgovor na temu

vaske71

Član broj: 61960
Poruke: 1438
*.dialup.neobee.net.



+109 Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...24.06.2006. u 20:34 - pre 216 meseci
Bravo za Geniuxa !!! najbolji odgovor i misljenje do sada !!!
 
Odgovor na temu

skriven.iza.laznih.imena

Član broj: 82343
Poruke: 151
*.blueisp.co.yu.



Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...25.06.2006. u 17:04 - pre 216 meseci
Citat:
skriven.iza.laznih.imena:A da li znate da termoelektrana u toku godine proizvede više nuklearnog otpada nego ekvivalentna nuklearka? Pardon, greška, mnogo više!

A da li znate da termoelektrana u toku rada otpušta više radioaktivnosti nego ekvivalentna nuklearka? Pardon, greška, nuklearke u toku rada uopšte ne ispuštaju radioaktivnost, za razliku od termoelektrana!

Ako nekog zanima, neka se javi ovde pa ću napisati. Da ne pišem bezveze ako niko ovo ne čita :)...
Citat:
privrednik: Zanima...zanima...Al` ako je moguce na tzv. "popularniji" nacin - za nas laike .
Posebno bi , bar mene , zanimalo imamo li mi dovoljan broj kvalifikovanih kadrova za rad na "domacim nuklearkama" ?

U zemljinoj kori, pa i u uglju i ostalim fosilnim gorivima, uvek se mogu naći određeni tragovi uranijuma, torijuma i njihovih radioaktivnih izotopa (uranijum i torijum se vremenom raspadaju na lakše elemente, koji su takođe radioaktivni, i nazivaju se izotopima). Ove količine nisu velike, i živi organizmi (pa i čovek) su se evolucijom prilagodili na ovaj, prirodni, nivo zračenja.

Dakle, uranijum i torijum se mogu naći u vodi, pesku, stenama, obradivoj zemlji, uglju, gasu, fosfatnim mineralima, i ove količine nisu škodljive za žive organizme.

U SAD-u su sprovedena istraživanja o tome kolike se količine radioaktivnog materijala mogu naći u tamošnjem uglju. Rezultati pokazuju da je reč o koncentraciji uranijuma od 1ppm (1 kilogram uranijuma u milion kilograma uglja) a u nekim uzorcima uglja i do 10ppm. A da se torijum nalazi u 2.5 puta većoj koncentraciji od uranijuma. Utvrđeno je da se u proseku, u uglju nalazi 1.3ppm uranijuma i 3.2ppm torijuma.

Prilikom sagorevanja uglja, zapremina uglja se smanji 4 puta. Pošto radioaktivni materijali ne sagorevaju, njihova količina ostaje jednaka pre i posle sagorevanja. Pošto se zapremina materije smanjila 4 puta, to je koncentracija radioaktivnih materijala povećana 4 puta.

Prosečna termoelektrana od 1000MW godišnje sagori 4 miliona tona uglja! Mi imamo termoelektrane snage oko 3200MW, koje stoga sagore oko 12,8 miliona tona uglja! Lako je izračunati da se nakon sagorevanja ove količine uglja, na pepelištu nađe i 12.8*1.3 = 16,64 tona uranijuma, i 12.8*3.2=40.96 tona torijuma! Godišnje! A to je više materijala nego što bi ga proizvele nuklearne elektrane!

Koliko godina naše termoelektrane već rade? I koliko će godina još raditi?

Naravno, ova računica je izvedena sa predpostavkom da je koncentracija ovih elemenata u našem uglju, ista kao i njihova koncentracija u američkom uglju. Pošto oba uglja nastaju istim prirodnim procesima, nema razloga da se ove brojke drastično razlikuju. Ako neko ima ove podatke za naš ugalj, neka nas obavesti.

Zbog ovakvog povećanja koncentracije radioaktivnih materijala povećava se i radioaktivnost na mestu odlaganja pepela. Međutim, iako je radijacija povećana, i dalje se nalazi u dozvoljenim granicama (za sada) i ne predstavlja (za sada) zdravstveni problem. Ali vremenom se ove količine povećavaju, pa to predstavlja potencijalni zdravstveni i ekološki problem.

Ali, iako i dalje u granicama dozvoljenog, radijacija pored termoelektrane je oko 100 puta veća nego pored nuklearne elektrane!

Na taj način, protivnici nuklearnih elektrane, samo zbog svoje neinformisanost, bivaju pobeđeni sopstvenim argumentima.

Činjenica je da su nuklearne elektrane najčistiji izvor energije danas! I da predstavljaju opasnost samo u slučajevima havarija ili neadekvatnog raspolaganja nuklearnim materijalom. Na današnjem tehnološkom razvoju moguće je imati nuklearku bez havarija i nuklearni otpad bezbedno skladišten.

Ono što predstavlja pravu zdravstvenu opasnost u vezi termoelektrana jeste hemijsko, a ne radioaktivno zagađenje. Ugljen monoksid, odgovoran za efekat staklene bašte, okside azota i sumpora, odgovornih za kisele kiše, kancerogena i mutogena jedinjenja.

Reference:
http://www.ornl.gov/info/ornlreview/rev26-34/text/colmain.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Fly_ash
http://greenwood.cr.usgs.gov/e...factshts/163-97/FS-163-97.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Radioactive_waste
 
Odgovor na temu

privrednik
ovozemaljska

Član broj: 69568
Poruke: 194
*.ptt.yu.



Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...25.06.2006. u 18:06 - pre 216 meseci
Hvala na ponudjenim pojasnjenjima tehnicke prirode.
Medjutim , kod mene licno , vlada dilema oko ljudskih resursa .
Posebno oko odlucivanja o kom tipu tehnologije se opredeliti ,nacinu finansiranja i posebno - izvoru finasiranja izgradnje NE, ko ce biti izvodjac radova , zaposleni na tim izgradjenim postrojenjima (da li imamo dovoljan broj osposobljenih kadrova za rad na tako visoko sofisticiranoj tehnologiji ? ), energetski izvori za rad postrojenja, bezbednost samog objekta (kako fizicka , tako geo-politicka ,seizmicka...)...
Sta sa otpadnim materijalom ? Koliko je meni poznato , kod nas ne postoji reseno pitanje odlaganja ni postojeceg (rad u Vinci ,pa izvori otpada iz zdravstvene sfere ...) , a kako li ce tek biti sa onim iz eventualnog rada NE ? Kolika bi cena, po jedinici proizvoda, bila za tako dobijenu energiju u odnosu na neku drugu i iz drugih izvora ...? Da li je to rentabilno ?
Sta kada isteknu radni resursi NE ? Kolika je cena "ciscenja okoline i samog mesta dogadjanja" nakon isteka radnog veka te i takve NE ?
Sve su to , bar za mene, neke od nepoznanica koje , cini mi se , bas i ne daju utisak da bi one (NE) bili najsigurnije i najsvrsishodnije resenje za nas energetski bilans . Posebno ako se krene od pocetka radova , pa do zavrsnog dela - ciscenje okoline i otplata duga za sve to vreme rada NE ?
Jer kada se zavrsi radni vek NE , ne zavrsava se i rad oko nje ...?!

[Ovu poruku je menjao privrednik dana 25.06.2006. u 19:17 GMT+1]
 
Odgovor na temu

skriven.iza.laznih.imena

Član broj: 82343
Poruke: 151
*.blueisp.co.yu.



Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...26.06.2006. u 22:45 - pre 216 meseci
Sve se može naučiti. Ako ne verujemo u sebe i nismo spremni na izazove kao nacija uvek će mo ostati varvari sa Balkana. Ne treba da se zaboravi da je u našoj bivšoj zemlji bilo četiri nuklearna reaktora. Dva za naučne svrhe, jedan u Vinči i jedan na univerzitetu u Ljubljani, i dva industrijska u neuklearnoj elektrani Krško. Mogli smo da baratamo sa nuklearnom energijom bezbedno kada smo bili u komunizmu, zašto ne bi smo mogli danas. Nuklearna tehnologija nije više nepoznanica i ekskluziva visokotehnološki razvijenih zapadnih zemalja. Sve može da se nauči kada se hoće.

Mađari imaju nuklearne reaktore, Hrvati, Slovenci, Rumuni, Bugari (već imaju jednu a prave još jednu nuklearku) i Grci. Sve naše komšije su dorasle izazovu, a mi nismo!?

U svetu mnoge zemlje trećeg sveta imaju nuklearke. Pakistan, Severna Koreja, Južna Afrika, mnoge južnoameričke zemlje.

Što se tiče cena koštanja nuklearki. Nisam ekonomista pa ne mogu da govorim u konkretnim ciframa. Ali sam upoznat grubo sa određenim odnosima cena između nuklearki i termonuklearnih elektrana.

Kod nuklearnih elektrana skupi su sistemi za bezbednost, za upravljanje reaktorom, automatika koja mora brzo da reaguje u kriznim situacijama. Sve ostalo, košta isto koliko i u slučaju teromelektrana. Zato što nuklearne elektrane spadaju u termoelektrane.

U toku eksploatacije, ove sisteme treba i održavati pa i to podiže ukupnu cenu koštawa nuklearki.

Nuklearno gorivo je izuzetno jeftino. Upravo zbog činjenice da se sa malo goriva dobija ogromna količina energije. Cena struje iz nuklearki je u ravni sa cenom struje kod hidroelektrana. Toliko je uranijum danas jeftin.

Skladištenje nuklearnog otpada nije skup proces, jer ne zahteva visoke tehnologije. Nuklearni otpad je izuzetno radioaktivan, ali ga nuklearke proizvode u malim količinama. Tehnologija odlaganja je vrlo pasivna. Otpad se smesti u čelična i olovna burad, koja ne propuštaju radijacju. Ako neko bure napukne, otpad se premesti u drugo. Najveći problem je trajanje radioaktivnosti. Ali danas postoje metode reprocesiranja otpada koje smanjuju vek trajanja sa nekoliko stotina hiljada godina, na nekoliko stotina do par hiljada godina.

Kada se uzmu u obzir veća cena izgradnje, veća cena održavanja, sa jeftinom strujom, dobija se da je ukupna cena koštanja nuklearke otprilike ista sa cenom termoelektrane.

Uz nuklearke se ima mnogo čistija okolinu, manje obolelih od leukemije i raka, manje plućnih bolesti, kiselih kiša, staklene bašte...
 
Odgovor na temu

skriven.iza.laznih.imena

Član broj: 82343
Poruke: 151
*.blueisp.co.yu.



Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...26.06.2006. u 22:50 - pre 216 meseci
Inače nuklearke ne zagađuju okolinu. Kada se završi radni vek, reaktor se odnese na sigurno mesto za odlaganje otpada. Nekoliko hiljada metara ispod zemlje.

A postoje i zemlje koje uvoze nuklearni otpad. Pa im lepo platimo da uzmu naš.

Nije jeftino imati NE, ali nije jeftina ni TE.

A ono što je najskuplje, jeste kada nemaš svoju energiju, pa zavisiš od tuđe. Ne budemo li ubrzo rešili nedostatak struje, Bugarska će postati najveći izvoznik struje u Srbiju, a to nije jeftino. Bugari već prave novu nuklearku.
 
Odgovor na temu

bigvlada
bgd

Član broj: 41095
Poruke: 325
*.beogrid.net.



+94 Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...28.06.2006. u 10:41 - pre 216 meseci
ovde nije pitanje termoelektrana ili nuklearna elektrana nego nuklearni fisioni reaktor vs. sve ostalo.

skriven iza laznih imena: koje zemlje uvoze nuklearni otpad? Molim imena kao i cene skladistenja. Ako je to tacno, zasto se Slovenci i Hrvati zadnjih 15 godina svadjaju oko toga gde ce skladistiti otpad? A ako mislis da ga skladistis ovde gde to planiras da uradis? Bugarska mora da gradi nuklearku jer bukvalno nema nista drugo sto bi mogla da iskoristi kao resurs. Pakistan je heto nuklearku da bi drzao koorak sa Indijom i ne pita sta kosta. Isti je slucaj sa Severnom korejom, Juzna Afirka ima pustinje gde niko ne zivi pa moze sebi to da dozvoli. E sada, kada u potpunosti profunkcionise evropsko trziste energije ja cu moci da kupujem svedsku struju koja je dobijena iz hidroelektrana npr. Videcemo koliko ce struja iz nuklearkibiti konkurentna u poredjenju sa ostalim tipovima energije na jedinstvenom trzistu.

Nuklearni otpad se NE PRERADJUJE . Preraditi otpad znaci uciniti ga bezopasnim po okolinu. Nemoj uvoditi "otrove" (reci lepo Plutonijum, Cezijum i ostali radioaktivni elementi sa poduzim vremenom poluraspada) i slicne gluposti. Tacno se zna koji izotop Uranijuma se koristi kao nuklearno gorivo i kako tece proces obogacivanja uranijuma i zamene nuklearnog goriva. Ono sto ti ne navodis je da se u krugu elektrane skladisti i nisko i srednje radioaktivan otpad koji takodje predstavlja opasnost po okolinu.

Nuklearna energija je NAJCISTIJI IZVOR ENERGIJE? HA HA HA, da ti mozda rodjak nije Montgomeri Berns? Molim primere po cemu je nuklearna fisiona tehnologija cistiji oblik energije od solarne, eolske, geotermalne ili hidroenergije?

Skladistenje nuklearnog otpada nije skup proces? Opet pitam gde mislis da ga skladistis? U hangaru? Ili ko Bugari u rudnik koji je blizu nase granice? Kada pukne bure sve samo treba premestiti u drugo i gotovo? Pa nije ti to crtani film, kada jedno bure naprsne kontaminira se ceo skladisni prostor. Da li si mozda spominjao koja je temperatura tog nuklearnog goriva? To nije nesto sto zakopas i ne mislis vise o tome. Iskoristeno nuklearno gorivo se mora stalno nadzirati.

Da li si pominjao koliko je potrebno vremena da se izgradi nuklearka a koliko da se posle rastavi? Jel ces i delove reaktora i celu zgradu da smestis u burad i zakopas pod zemlju?

Ti bi drage volje svom potomstvu ostavio nuklearni otpad? Bez nadzora? E mi se igrali pa smo posle sve sakrili pod tepih.

geniuxx: ovo nije isto sto i lupetanja ibm-ovih bosova sa pocetka dvadesetog veka. SAD, EU, Japan, Kanada (za Kinu i Indiju nisam siguran) pocinju da grade eksperimentalni nuklearni fuzioni reaktor u Francuskoj 2007. Shvati da je za nesto sto u sebi razvija temperaturu od 100 miliona stepeni celzijusovih potrebno vreme da bi bilo efikasno i bezbedno po okolinu. To vreme se moze odrediti sa prilicnom preciznoscu. Nisam cuo nijednog fizicara koji se bunio oko rokova ili govorio da to moze da se uradi brze (a ne verujem da su svi fizicari na platnom spisku naftnih kompanija :)) ). Do 2040 bi trebalo da imamo komercijalno isplativu tehnologiju nuklearne fuzije (kao sto danas imamo efikasne hidroelektrane). Ta tehnologija ce se zatim u narednih deset godina implementirati po svetu. I 2050 cemo koristiti nuklearnu fuziju kao isplativ, ekoloski bezbedan izvor energije. Sta ovde nije jasno?

Summa summarum: poboljsani filteri na termoelektranama, eolska, solarna i hidroenergija do 2050. Da, treba se potruditi, videti za koji deo zemlje je koji vid energije najisplativiji i kako ga implementirati. Male hidroelektrane, vetrenjace za par domacinstava, solarni paneli na krovovima itd.

Nasa energetska efikasnost je kriminalno losa. Umesto da to poboljsamo (ili platimo nekog da nam to implementira posto to rade napolju bar petnaest godina - energy efficient houses (kao ove ovde - http://www.housingzone.com/article/CA6332828.html), smart buildings itd.) mi hajde da krknemo par nuklearki pa ce sve da bude super?

sto se tice nafte, samo podatak da Brazil od 2007 proizvodi samo automobile koji idu na bio etanol (ugradnja delova kako bi starija vozila mogla da koriste bio etanol kosta 100 dolara po vozilu - reportaza CNN-a od prosle nedelje). Oni to rade koriscenjem secerne trske a mi mozemo od kukuruza.

Nije nam potrebna ni nafta ni nuklearna fisija. :)))))
 
Odgovor na temu

geniuxx
Po ugovoru
Nis

Član broj: 90041
Poruke: 226
..AT.HighSpeedADSL.beotel.net.



+68 Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...29.06.2006. u 00:15 - pre 216 meseci
@skriven.iza.laznih.imena: Isprovociran sam. Naprosto moram da odgovorim na ceo post.

Citat:
bigvlada:ovde nije pitanje termoelektrana ili nuklearna elektrana nego nuklearni fisioni reaktor vs. sve ostalo.


Nije pitanje ni jedno ni drugo, vec: 1)energija radi opstanka, i 2)energija radi razvoja ove D/B/F zemljice. I niko ovde nije protiv fuzionih elektrana, ili Sunca ili vetra, vec moramo da se vadimo iz bule sto pre. Treba nam energija!

Citat:
koje zemlje uvoze nuklearni otpad? Molim imena kao i cene skladistenja. Ako je to tacno, zasto se Slovenci i Hrvati zadnjih 15 godina svadjaju oko toga gde ce skladistiti otpad?


Zato sto ni jedni ni drugi ne zele da plate nekom trecem, vec pokusavaju da to uvale jedan drugom. Stari balkanski sport.

Citat:
A ako mislis da ga skladistis ovde gde to planiras da uradis?


Ova zemlja ima i zatvorene rudnike. A rudnici idu i 2-3-4000m ispod povrsine.

Citat:
Bugarska mora da gradi nuklearku jer bukvalno nema nista drugo sto bi mogla da iskoristi kao resurs.


Bugarska ima Sunce i vetar isto kao i mi. Osim toga, Bugarska nije bas neka pustinja pa da nema reke...

Citat:
Pakistan je heto nuklearku da bi drzao koorak sa Indijom i ne pita sta kosta. Isti je slucaj sa Severnom korejom, Juzna Afirka ima pustinje gde niko ne zivi pa moze sebi to da dozvoli.


Slucajno su ove tri zemlje nekakve nuklearne sile. Da bi dosle do toga, prvi korak je nuklearna elektrana. A Juzna Afrika ima malo vise Sunca nego Evropa, zasto u tim pustinjama ne sagradise solarne elektrane? Njima nije bila energija na prvom mestu, vec naoruzanje. To je sasvim druga prica, van ovog konteksta.

Citat:
E sada, kada u potpunosti profunkcionise evropsko trziste energije ja cu moci da kupujem svedsku struju koja je dobijena iz hidroelektrana npr. Videcemo koliko ce struja iz nuklearkibiti konkurentna u poredjenju sa ostalim tipovima energije na jedinstvenom trzistu.


Da li ti to mislis, da BIRAS struju? Ti kao potrosac placas struju koju ti EPS isporuci, i ta cena je formirana bez obzira da li je iz TE ili HE ili uvozna. 'Ajde, idi i reci im npr. da neces struju iz TE, vec iz HE, jer je ekoloskija? I trazi da spuste cenu? Koliko ce cena iz NE biti konkurentna? Npr., i USA i Rusija koriste i HE, i TE i NE, i eksperimentisu sa suncem, vetrom, morem, biogorivom...jeste, i sa fuzijom...
I, kakvo je poredjenje cena? Jesu li njihove NE propale? Da li ti imas predstavu da li se tvoj PC ovog trenutka, dok ovo citas, napaja strujom iz Djerdapa, ili iz Obrenovca, ili iz uvoza? Ti to ne znas, niti ces ikada znati. Svi izvori EE su prikljuceni na isti sistem.

Citat:
Nuklearni otpad se NE PRERADJUJE . Preraditi otpad znaci uciniti ga bezopasnim po okolinu. Nemoj uvoditi "otrove" (reci lepo Plutonijum, Cezijum i ostali radioaktivni elementi sa poduzim vremenom poluraspada) i slicne gluposti. Tacno se zna koji izotop Uranijuma se koristi kao nuklearno gorivo i kako tece proces obogacivanja uranijuma i zamene nuklearnog goriva. Ono sto ti ne navodis je da se u krugu elektrane skladisti i nisko i srednje radioaktivan otpad koji takodje predstavlja opasnost po okolinu.


Nije mi bas najjasnija tvoja terminologija.
Preraditi nesto znaci promeniti necemu oblik ili agregatno stanje. Preraditi otpad znaci reciklirati ga, odnosno upotrebiti ga ponovo, koliko god je to moguce, pa i radioaktivne materije.
U krugu elektrane? Hmm, elektrana je fabrika. Fabrika energije. "U krugu fabrike" znaci u dvoristu iste. Niko nigde u svetu ne skladisti nista "u krugu elektrane".

Citat:
Nuklearna energija je NAJCISTIJI IZVOR ENERGIJE? HA HA HA, da ti mozda rodjak nije Montgomeri Berns? Molim primere po cemu je nuklearna fisiona tehnologija cistiji oblik energije od solarne, eolske, geotermalne ili hidroenergije?


Ne bih ni ja rekao da je najcistija, ali ima najveci stepen iskoriscenja. A neuporedivo veci od Sunca, vetra i geotermalnih izvora. Bar za sada. Ako jednog lepog dana ustanovimo da npr. Sunce ima najveci stepen iskoriscenja, ja sam prvi za!

Citat:
Skladistenje nuklearnog otpada nije skup proces? Opet pitam gde mislis da ga skladistis? U hangaru? Ili ko Bugari u rudnik koji je blizu nase granice? Kada pukne bure sve samo treba premestiti u drugo i gotovo? Pa nije ti to crtani film, kada jedno bure naprsne kontaminira se ceo skladisni prostor. Da li si mozda spominjao koja je temperatura tog nuklearnog goriva? To nije nesto sto zakopas i ne mislis vise o tome. Iskoristeno nuklearno gorivo se mora stalno nadzirati.


Da, u rudniku (rekoh gore). I od cega ce da "pukne bure"? Od muke? U pocetku istorije NE koriscena je celicna burad, sto je u startu bio los izbor (korozija!), danas se koristi aluminijumska legura. Sa unutrasnje strane je, naravno, debeo sloj olova. Taj argument je prestao da bude aktuelan odavno.

Citat:
Da li si pominjao koliko je potrebno vremena da se izgradi nuklearka a koliko da se posle rastavi? Jel ces i delove reaktora i celu zgradu da smestis u burad i zakopas pod zemlju?
Ti bi drage volje svom potomstvu ostavio nuklearni otpad? Bez nadzora? E mi se igrali pa smo posle sve sakrili pod tepih.


Za svaku elektranu je potrebno vreme, a najvise vremena je potrebno da se izgradi nesto sto se tek razvija, npr. fuzione elektrane. A upotrebljena NE se zalije betonom, i ostane kao spomenik.

Citat:
ovo nije isto sto i lupetanja ibm-ovih bosova sa pocetka dvadesetog veka.


Lupetanja? To su bili ljudi od autoriteta, cenjeni i priznati u svoje vreme. I na pocetku dvadesetog veka nije bilo racunara, te prognoze su davali '50.-ih godina. A pogresili su jer su svoje prognoze zasnivali na trenutnim informacijama o stanju nauke, tehnologije i industrije. Kao ti sada.

Citat:
SAD, EU, Japan, Kanada (za Kinu i Indiju nisam siguran) pocinju da grade eksperimentalni nuklearni fuzioni reaktor u Francuskoj 2007. Shvati da je za nesto sto u sebi razvija temperaturu od 100 miliona stepeni celzijusovih potrebno vreme da bi bilo efikasno i bezbedno po okolinu. To vreme se moze odrediti sa prilicnom preciznoscu.


Eksperimentalni? Hm, ovaj, a sta ako eksperiment ne uspe? Ima li tu onda neki Plan B?
100 MILIONA stepeni celzijusovih?
Temperatura na povrsini Sunca je 5780 K (http://en.wikipedia.org/wiki/Sun), sto iznosi 5,506.85 C (http://www.google.com/search?s...06-25,GGLG:en&q=5780K+to+C).
Temperatura u centru Sunca je ~13.6 miliona Kelvina (http://en.wikipedia.org/wiki/Sun), sto iznosi oko 135,999,727 C
(http://www.google.com/search?s...,GGLG:en&q=136000000K+to+C)!
Znaci, fuziona elektrana ce biti "jos malo, pa Sunce". 'Ajdeee? U kakvom ce to loncu da se krcka?

Citat:
Nisam cuo nijednog fizicara koji se bunio oko rokova ili govorio da to moze da se uradi brze (a ne verujem da su svi fizicari na platnom spisku naftnih kompanija :)) ). Do 2040 bi trebalo da imamo komercijalno isplativu tehnologiju nuklearne fuzije (kao sto danas imamo efikasne hidroelektrane). Ta tehnologija ce se zatim u narednih deset godina implementirati po svetu. I 2050 cemo koristiti nuklearnu fuziju kao isplativ, ekoloski bezbedan izvor energije. Sta ovde nije jasno?


A sto bi se bunio i izgubio posao?
I nije mi jasno, otkud ti, zaboga, takva sigurnost?

Citat:
Summa summarum: poboljsani filteri na termoelektranama, eolska, solarna i hidroenergija do 2050. Da, treba se potruditi, videti za koji deo zemlje je koji vid energije najisplativiji i kako ga implementirati. Male hidroelektrane, vetrenjace za par domacinstava, solarni paneli na krovovima itd.


Ovde vec pocinjemo da se slazemo. Da, naravno da treba razvijati i solarnu i energiju vetra, i geotermalne izvore.

Citat:
Nasa energetska efikasnost je kriminalno losa.


Potpuno tacno, ali za to (i ne samo za to!) glavni krivac je tradicionalno budalasta politika ove drzavice...

Citat:
Umesto da to poboljsamo (ili platimo nekog da nam to implementira posto to rade napolju bar petnaest godina - energy efficient houses (kao ove ovde - http://www.housingzone.com/article/CA6332828.html), smart buildings itd.) mi hajde da krknemo par nuklearki pa ce sve da bude super?


Hm, doticna kucica kosta $125,000. Sa solarnim panelima, pumpom, itd. cena skace na $200,000. Pitao bih te:
1) koliko u ovoj zemlji ima ljudi koji imaju toliko $$$ da to mogu da plate?
2) koliko od njih bi takvu kucu ZAISTA i platili?
Slucajno znam neke ljude, elektronicare sa iskustvom, koji su hteli da prave tako nesto. Racunica je pokazala da bi to bilo tako skupo, da to ovde niko ziv ne bi platio...

Da krknemo par nuklearki? Ne, jedna je verovatno dovoljna. I, ne da sve bude super, vec da se vadimo iz bule (rekoh gore).

Citat:
sto se tice nafte, samo podatak da Brazil od 2007 proizvodi samo automobile koji idu na bio etanol (ugradnja delova kako bi starija vozila mogla da koriste bio etanol kosta 100 dolara po vozilu - reportaza CNN-a od prosle nedelje). Oni to rade koriscenjem secerne trske a mi mozemo od kukuruza.


Brazil ima 8,514,877 kvkm i oko 186,000,000 stanovnika (http://en.wikipedia.org/wiki/Brasil).
Srbija ima 88,361 kvkm i oko 10,000,000 stanovnika (http://en.wikipedia.org/wiki/Serbia).
Koliko secerne trske proizvodi Brazil, a koliko kukuruza proizvodi Srbija? Na kojim povrsinama? Uporedi.
I, da li je tehnologija proizvodnje bio-goriva od kukuruza razvijena? I da li je komercijalno isplativa?

100 dolara po vozilu? OK. Bas fino. A sta ce ovde da rade oni koji nemaju automobile domace proizvodnje? Koliko razlicitih modela se kotrlja ovim putevima i ulicama? Ko ce sve to da ugradi na toliko razlicitih modela? A sta ce Zastava KG da proizvodi, i da li ce ... zelim im puuuno srece...


Citat:
Nije nam potrebna ni nafta ni nuklearna fisija. :)))))


Da, samo da se strpimo do fuzionih elektrana, jel' da?

Bez uvrede, ali spremio si fantastican razanj za zeca, samo jos treba da:
1) odes u policiju da trazis oruzani list za lovacku pusku,
2) da i dobijes doticni list,
3) kupis pusku i patrone,
4) odes u sumu i nadjes zeca,
5) upucas doticnog zeca, ali ne mnogo, da bi nesto ostalo i za razanj...

Ništa ja ne potpisujem...!
 
Odgovor na temu

geniuxx
Po ugovoru
Nis

Član broj: 90041
Poruke: 226
..AT.HighSpeedADSL.beotel.net.



+68 Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...29.06.2006. u 00:18 - pre 216 meseci
No flames.
Nisam ni fizicar, ni hemicar, mislim da bi oni bili daleko kompetentniji od mene da govore o detaljima. A ja vise nemam zivaca da ucestvujem u ovoj temi.



[Ovu poruku je menjao geniuxx dana 29.06.2006. u 14:19 GMT+1]
Ništa ja ne potpisujem...!
 
Odgovor na temu

skriven.iza.laznih.imena

Član broj: 82343
Poruke: 151
*.041net.co.yu.



Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...29.06.2006. u 19:52 - pre 216 meseci
Citat:
bigvlada:Nuklearni otpad se NE PRERADJUJE . Preraditi otpad znaci uciniti ga bezopasnim po okolinu. Nemoj uvoditi "otrove" (reci lepo Plutonijum, Cezijum i ostali radioaktivni elementi sa poduzim vremenom poluraspada) i slicne gluposti.

Na početku prvo da ti kažem da paziš kako se izražavaš. Niko ovde nije dužan da trpi tvoje adolescentske ispade. Idi kod mame i tate za to.

Lepo sam u tekstu objasnio na šta se odnosi termin „radioaktivni otrovi“. Sada se vrati na moju goenju poruku, pažljivo je pročitaj pa se vrati da diskutujemo.

Citat:
bigvlada:ovde nije pitanje termoelektrana ili nuklearna elektrana nego nuklearni fisioni reaktor vs. sve ostalo.

Svaki inženjer elektrotehnike zna da ništa osim NE i TE nije sposobno da proizvede dovoljno struje. Zato ovo JESTE pitanje da li NE ili TE!

Citat:
bigvlada:Bugarska mora da gradi nuklearku jer bukvalno nema nista drugo sto bi mogla da iskoristi kao resurs. Pakistan je heto nuklearku da bi drzao koorak sa Indijom i ne pita sta kosta. Isti je slucaj sa Severnom korejom, Juzna Afirka ima pustinje gde niko ne zivi pa moze sebi to da dozvoli.

Bugarska ima mnogo više resursa nego mi. Imaju i Dunav, isto kao mi, imaju zemlju veće površine nego mi. Nama treba nuklearka više nego njima.

Citat:
bigvlada:E sada, kada u potpunosti profunkcionise evropsko trziste energije ja cu moci da kupujem svedsku struju koja je dobijena iz hidroelektrana npr. Videcemo koliko ce struja iz nuklearkibiti konkurentna u poredjenju sa ostalim tipovima energije na jedinstvenom trzistu.

Evropsko tržište funkcioniše već odavno, ako nisi znao. Ali naše ne funkcioniše. Zato ovde gas košta 30 dinara, struja tek par dinara, i zato mi svi ovde mislimo kako je gas super, i kako nam ne trebaju ni NE ni TE, već će struju da nam donesu vetar i sunce. Ali nije baš tako...

Citat:
bigvlada:Nuklearni otpad se NE PRERADJUJE . Preraditi otpad znaci uciniti ga bezopasnim po okolinu. Nemoj uvoditi "otrove" (reci lepo Plutonijum, Cezijum i ostali radioaktivni elementi sa poduzim vremenom poluraspada) i slicne gluposti. Tacno se zna koji izotop Uranijuma se koristi kao nuklearno gorivo i kako tece proces obogacivanja uranijuma i zamene nuklearnog goriva.
Nuklearni otpad može da se prerađuje. Prerađivanjem se dobija deo koji ostaje radioaktivan nekoliko stotina godina, a drugi deo može da se vrati u NE na ponovno korišćenje. Tehnologija postoji.

Citat:
bigvlada:Ono sto ti ne navodis je da se u krugu elektrane skladisti i nisko i srednje radioaktivan otpad koji takodje predstavlja opasnost po okolinu.
A u kojoj se to zemlji radioaktivan otpad skladišti po dvorištima industrijskih postrojenja!? Odakle si ti, iz Černobila?

Citat:
bigvlada:Nuklearna energija je NAJCISTIJI IZVOR ENERGIJE? HA HA HA, da ti mozda rodjak nije Montgomeri Berns? Molim primere po cemu je nuklearna fisiona tehnologija cistiji oblik energije od solarne, eolske, geotermalne ili hidroenergije?

Niko nije rekao da je najčistiji, već da je čistiji u odnosu na TE. Da li znaš koliko se hemijskog otpada napravi pri izradi solarnih ćelija? Da li znaš koliko MALO struje može da se dobije iz tih izvora koje si naveo? Malo u odnosnu na potrebe, naravno. Od hidroenergije smo iskoristili sve što smo mogli.

Citat:
bigvlada:Skladistenje nuklearnog otpada nije skup proces? Opet pitam gde mislis da ga skladistis? U hangaru? Ili ko Bugari u rudnik koji je blizu nase granice? Kada pukne bure sve samo treba premestiti u drugo i gotovo? Pa nije ti to crtani film, kada jedno bure naprsne kontaminira se ceo skladisni prostor. Da li si mozda spominjao koja je temperatura tog nuklearnog goriva? To nije nesto sto zakopas i ne mislis vise o tome. Iskoristeno nuklearno gorivo se mora stalno nadzirati.

Naravno da mora da se nadzire! Zato se i neće dogoditi da ti otpad „iscuri“. Postoje geološke formacije (čitaj: granitne stene) koje ostaju postojane i po nekoliko stotina hiljada godina, mnogo duže nego što traje radioaktivnost. Kanada planira da svoj otpad zakopa na sličnim mestima.

Citat:
bigvlada:Ti bi drage volje svom potomstvu ostavio nuklearni otpad? Bez nadzora? E mi se igrali pa smo posle sve sakrili pod tepih.
Ne naravno, ali vidim da tebi nije problem da tim istim pokolenjima ostaviš efekat staklene bašte, kisele kiše, rak i genetske mutacije koje nastaju usled hemijskog zagađenja koje dolazi iz TE. I na kraju, kao šlag na torti, ledeno doba koje sigurno nastupa nakog topljenja polarnih kapa usled efekta staklene bašte.

Citat:
bigvlada:Do 2040 bi trebalo da imamo komercijalno isplativu tehnologiju nuklearne fuzije (kao sto danas imamo efikasne hidroelektrane). Ta tehnologija ce se zatim u narednih deset godina implementirati po svetu. I 2050 cemo koristiti nuklearnu fuziju kao isplativ, ekoloski bezbedan izvor energije. Sta ovde nije jasno?
Sada je 2006-ta, šta će mo da radimo do 2050? Nama već sada nedostaje energije. Zimus su nam Rusi smanjili isporuke gasa za 15-20%, i to je kod nas izazvalo energetsku krizu.

Citat:
bigvlada:Summa summarum: poboljsani filteri na termoelektranama, eolska, solarna i hidroenergija do 2050. Da, treba se potruditi, videti za koji deo zemlje je koji vid energije najisplativiji i kako ga implementirati. Male hidroelektrane, vetrenjace za par domacinstava, solarni paneli na krovovima itd.
„Što je babi milo to joj se i snilo“. Da je bilo moguće napraviti poboljšane filtere na TE, zapadne zemlje bi ih i ugradile. Ali eto nisu. Zašto? Možda vole miris sumpor-dioksida. Do sada, nijedna zemlja nije uspela da iz čistih izvora energije proizvede više od 10% struje. Nama je super, imamo čistu energiju, srećni smo, a to što samo Dedinje ima struju nema veze.

Citat:
bigvlada:Nije nam potrebna ni nafta ni nuklearna fisija. :)))))
Govori u svoje ime. Ja ne želim da se vozim na magarcu, i da čitam knjige samo kada sija sunce.
 
Odgovor na temu

superbaka

Član broj: 5290
Poruke: 2924



+1298 Profil

icon Re: Nuklearna centrala u Srbiji ...30.06.2006. u 14:00 - pre 216 meseci
smirite strasti!
privremeno zakljucano...
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: Nuklearna centrala u Srbiji ...

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6

[ Pregleda: 32132 | Odgovora: 104 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.