Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

[Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?

[es] :: Nauka :: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?

Strane: 1 2 3

[ Pregleda: 21938 | Odgovora: 49 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Shadowed
Vojvodina

Član broj: 649
Poruke: 12851



+4784 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?22.06.2006. u 16:10 - pre 217 meseci
Zasto se jos uvek uci njutnovska fizika iako imamo teoriju relativnosti?
 
Odgovor na temu

optix
CH

SuperModerator
Član broj: 7009
Poruke: 1867
..taman-bg.customer.sbb.co.yu.



+101 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?22.06.2006. u 17:01 - pre 217 meseci
Citat:
Ana J.: pa zbog cega onda to nije ‚‚usvojeno‚‚
ako je zaista tako sto mi jos uvek ucimo kako je to najveca nedostižna brzina ,koja ima znacaj u fizici kako nista ne može da se krece brže od svetlosti u vakumu
bas tako nesto procitah


Zato sto tako nesto mora podrobno da se proveri. Cinjenicno je stanje da teorija relativnosti jako dobro radi (na slucajevima koje opisuje), i to je vise puta eksperimentalno potvrdjeno. Dakle moraju se dobro ispitati uslovi pod kojima svetlost putuje brze od sadasnjeg c kroz taj klirit, i zasto je to tako. Onda videti da li je to samo neki specijalni slucaj ili opste pravilo...
Postoji i pitanje na koji nacin je izmerena ta brzina, obzirom da su danasnji uredjaji upravo bazirani i ograniceni na c
"99% of your thought process is protecting your self-conceptions,
and 98% of that is wrong."
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?31.07.2006. u 07:12 - pre 215 meseci
Citat:
Postoji i pitanje na koji nacin je izmerena ta brzina, obzirom da su danasnji uredjaji upravo bazirani i ograniceni na c


Ovo je izuzetno važno pitanje. Čestitam! Upravo ovu činjenicu zanemario je autor Specijalne teorije relativnosti.
Naše oko ili bilo koji drugi uređaj za detekciju elektromagnetskih talasa mogu interagovati samo sa elektromagnetskim talasima t. j. sa onim talasima koji u odnosu na detektor imaju brzinu c.
Neshvatljivo je to kako se u Nauci zanemaruju svojstva detektora.
Evo zašto:
Eksperimentatori su izvodili eksperimente kojima su hteli da utvrde da li postoji svetlost brža ili sporija od vrednosti c, a nisu se zapitali čime bi detektovali TAKVU svetlost!!!
Jednostavno su pretpostavili da bi naše oko moglo detektovati i takvu svetlost - jer da nisu, takvi eksperimenti ne bi bili ni izvođeni. To je činjenica.
Ali ta pretpostavka znači da bi naše oko moglo detektovati i elektromagnetske talase (koji imaju brzinu c) i neelektromagnetske talase (čija se brzina razlikuje od vrednosti c). Sledi da je naše oko gotovo "svemoguće"
Budući da nije detektovana svetlost koja ima drukčiju brzinu od vrednosti c - zaključeno je da takva svetlost i ne postoji, jer kad bi postojala - naše "svemoguće" oko bi je detektovalo!
Kakvo katastrofalno zaključivanje.
Ko bi se razuman danas upustio u istraživanje vrednosti brzine svetlosti a da se ne zapita čime će detektovati svetlosti koje imaju drukčije brzine?
Zanemarenjem ove a i još jedne činjenice ( o njoj drugi put) stvorena je "grandiozna" Specijalna teorija relativnosti,
međutim, ako se eliminišu dve pogrešne pretpostavke koje uvažava STR, rešenje zaista misteriozne konstantnosti brzine svetlosti nudi se samo od sebe.
 
Odgovor na temu

dalibord5
Dalibor Maksimović
Direktor
MAX SILVER DOO
Beograd

Član broj: 29223
Poruke: 695
213.137.127.*

Sajt: www.maxsilver.rs


+38 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?31.07.2006. u 07:36 - pre 215 meseci
Ako postoje brzine koje ne mozemo da detektujemo,od kakvog je to znacaja?
Ograniceni svojim postojanjem na ovakav prostor i ovakvo vreme,od male nam je koristi saznanje da postoje vece brzine od brzine svetlosti,ako ne postoji nacin da tako nesto detektujemo.
Ako ne postoji mogucnost detekcije,onda ne postoji ni mogucnost ni da se dokaze postojanje takve brzine.To je jasno.
Uostalom,nauka vec dugo barata samo teorijama i pretpostavkama,bez sanse da odgovori na neka sustinska pitanja.

Sada je tren velikih odluka...
bolje je zivjeti sto godina kao milijunas nego sedam dana u bijedi!!!

"Bog je mrtav"-NICE
"Nice je mrtav"-BOG

www.maxsilver.rs
 
Odgovor na temu

cynique
Ivan Štambuk
Zagreb@Croatia

Član broj: 93690
Poruke: 155
*.cmu.carnet.hr.

ICQ: 106979934
Sajt: istambuk.blogspot.com


Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?31.07.2006. u 11:58 - pre 215 meseci
Koliko sam ja shvatio, na kozmološkoj skali (npr. između dva jata galaksija) više dominira širenje prostora (o čemu STR ništa ne govori) od gravitacije, pa se oni (mjerljivo sa Zemlje) zaista udaljavaju brže od c.
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?31.07.2006. u 11:58 - pre 215 meseci
Citat:
dalibor5: Ako postoje brzine koje ne mozemo da detektujemo,od kakvog je to znacaja?

Ovakva pitanja su samo dobrodošla. Naročito ako imaš želju da i dalje postavljaš ovako logična pitanja.
Odgovor je vrlo jednostavan. Možemo da detektujemo svetlosti bilo kojih brzina - dovoljno je da ispunimo samo jedan očigledan uslov.
Koji?
Pokušaj da odgovoriš!


 
Odgovor na temu

Zorzo

Član broj: 29984
Poruke: 149
*.crnagora.net.



Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?31.07.2006. u 22:13 - pre 215 meseci
Ako najbrži voz na svijetu ide recimo 500 km/h, a ti se krećeš po njemu (kroz njega), onda se ti krećeš brzinom većom od 500km/h. Isto bi bilo i sa svjetlosti, samo ne znamo kako to postići. Stoga mislim da brzina svjetlosti nije najveća brzina.
Druga stvar, zašto se ograničavati: "to je najveći broj i od njega nema veći". Nije tačno. Mi samo ne znamo da je postignemo.
Da ne sviram više...
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?01.08.2006. u 08:49 - pre 215 meseci
Ako se od nekog izvora svetlosti udaljavamo nekom brzinom v i ako naše oko detektuje svetlost koja u odnosu na nas ima brzinu c onda ta svetlost u odnosu na izvor mora imati brzinu c + v
Ako se u odnosu na izvor krećemo bilo kojom brzinom uvek detektujemo svetlost koja u odnosu na nas ima brzinu
c jer naše oko može interagovati samo sa tom svetlošću, a sa svim ostalim svetlostima, koje imaju drukčije bržine u odnosu na naš trenutni inercijalni sistem, ne može.
Šta je, prema tome, konstanta c?
Konstanta c je uslov detektabilnosti svetlosti.
Konstanta c nije nikakvo naročito svojstvo koje pripada svetlosti - to je svojstvo koje pripada našem oku ili nekom drugom detektoru elektromagnetskih talasa.
Samo onu svetlost koja u odnosu na detektor ima brzinu c možemo detektovati ili svaku svetlost bilo koje brzine možemo detektovati KADA ona ima relativnu brzinu c u odnosu na detektor
Prema tome svetlosti imaju brzine i veće i manje od vrednosti c i za njih važi princip sabiranja brzina, ali detektabilne su samo u onom inercijalnom sistemu u odnosu na koji imaju brzinu c
To je rešenje misteriozne konstantnosti brzine svetlosti!
Jednostavno je: kako god se krećemo možemo detektovati samo svetlost koja u odnosu na naše oko ima brzinu
c, ali to je svaki put druga svetlost koja odgovara našem trenutnom inercijalnom sistemu.
Konstantnost brzine svetlosti može se objasniti jednom jedinom rečenicom:

SVETLOST JE VIŠESTRUKA, A NAŠE OKO STROGO SELEKTIVNO

Doslednom primenom ove hipoteze mogu se objasniti svi fenomeni vezani za prostiranje svetlosti u prostoru bez kontrakcije dužine i dilatacije vremena.
Prema tome nema nikakvih ograničenja brzina koje slede iz STR i Lorencovih transformacija a koje su samo matematička nadgradnja pogrešnih pretpostavki.
Očekujem pitanja.
Samo bih napomenuo da se uvek, kada se govori o nekoj brzini, obavezno treba reći u odnosu na šta je ta brzina.

[Ovu poruku je menjao galet@world dana 01.08.2006. u 10:20 GMT+1]
 
Odgovor na temu

LightBow
London

Član broj: 4829
Poruke: 158
*.bulldogdsl.com.



+1 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?01.08.2006. u 13:25 - pre 215 meseci
Koliko ja znam vrednost c je dobijena iz Maxwell-ovih jednacina koje uopste ne razmatraju detektibilnost svetlosti, vec prirodu propagacije elektro-magnetnih talasa.
Konstantnost brzine svetlosti je otkrivena Michelson-Morley eksperimentom, koji su pustali zrak svetlosti u dva razlicita pravca. Izaslo je da se oba zraka vracaju u istom trenutku posle odbijanja od ogledala koja su postavljena na istim razdaljinama.
Citat:
cynique: Koliko sam ja shvatio, na kozmološkoj skali (npr. između dva jata galaksija) više dominira širenje prostora (o čemu STR ništa ne govori) od gravitacije, pa se oni (mjerljivo sa Zemlje) zaista udaljavaju brže od c.

Nije mi jasno sta si hteo reci.
Pozdrav
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?01.08.2006. u 14:35 - pre 215 meseci

Koliko ja znam brzina svetlosti je kasnije otkrivena i baš zbog toga što detektovana ili detektabilna svetlost ima istu brzinu c svrstana je među elektromagnetske talase, odnosno deo je elektromagnetskog spektra.
Odsustvo razmatranja svojstava detektora je nedopustivo u ozbiljnoj naučnoj analizi. Nema ni jednog eksperimenta koji je izveden u cilju dokazivanja zavisnosti brzine svetlosti od relativnog kretanja između izvora i promatrača (t. j. detektora) u kom obavezno ne učestvuje i detektor. Kako je moguće ozbiljno analizirati rezultate eksperimenata koji su obavezno plod interakcije najmanje dvaju učesnika: svetlosti i detektora, a da se jednom od učesnika te interakcije ne pridaje baš nikakva pažnja. Mi smo izvodili takve eksperimente kojima smo želeli istražiti zavisnost brzine svetlosti od relativnog kretanja između izvora i promatrača, ali prirodu ne interesuje naša želja i mora se pretpostaviti da rezultati eksperimenata mogu biti odraz svojstava učesnika u eksperimentu koji se uopšte ne podudaraju sa našom željom.
Kod svakog eksperimenta koji ozbiljno ne tretira svojstva svih učesnika u eksperimentu, postoji opasnost da rezultat eksperimenta krivo protumačimo i pripišemo ga pojavi (učesniku) kojoj ne pripada.

Zar nije opravdano ovo pitanje: "a šta može detektor?"?
(odnosno šta ne može).

Konstantnost brzine svetlosti uopšte nije otkrivena Michelson-Morley-evim eksperimentom, već istraživanjima brzine svetlosti sa terestričkih i vasionskih izvora svetlosti koji nam se približavaju ili udaljavaju.
Michelson-Morley-ev eksperiment kao krucijalni dokaz "valjanosti STR" je pokazao samo to da su ti putevi o kojima govoriš dva puta krivo sračunati - a autor i koautori STR nisu korigovali grešku u svojoj računici nego su "prilagodili" ovaj svet toj pogrešnoj računici deformišući i prostor i vreme za ljubav pogrešno protumačene konstantnosti brzine svetlosti.

P. S.
Meni je jasno šta je cynique hteo da kaže - postoje i veće brzine od vrednosti c što je u suprotnosti sa STR i GTR.


[Ovu poruku je menjao galet@world dana 01.08.2006. u 15:47 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Vladokv
Vladimir Knezevic
Svuda po gradu
Sopstvena Gewerbe
Berlin

Član broj: 31521
Poruke: 478
*.pat-pool.kv.sbb.co.yu.

Sajt: goo.gl/ZbvDC


+16 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?01.08.2006. u 22:35 - pre 215 meseci
Moze lako da se postigne brzina veca od svetlosti ali ne i veca brzina od C .Kada elektroni prestignu svetlost u vodi(jer su tu brzi od svetlosti) javlja se neka slaba plavicasta svetlost. Ima detaljno na internetu o tome. To je otkrice nekog rusa. Kad budem malo prelistao internet dacu i tacan link
 
Odgovor na temu

LightBow
London

Član broj: 4829
Poruke: 158
*.bulldogdsl.com.



+1 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?02.08.2006. u 08:07 - pre 215 meseci
Eksperiment je bio prilicno jednostavan i ne bih rekao da je tu bilo mesta gresci u racunu. Zaista mi zvuci neverovatno da su pogresno sracunali duzine puteva ako na to mislis. Uostalom cini mi se da tu nije bilo racunanja nego jednostavno merenja dve iste duzine u razlicitim pravcima (11 km koliko se secam, davno sam o tome citao). Ocekivana razlika izracunata na osnovu teorije o etru je bila vidljiva i merljiva tako da je i sa te strane eksperiment valjan. E sad to sto ti ukazujes na razmatranje detektora je neobicno jer detektor detektuje svetlost. Ne znam koliko ima smisla pretpostavka da svetlost ima razlicite brzine. Cak i da je tako, opet ona svetlost koja se krece brzinom c je detektovana da je konstantna, tj ista bez obzira na brzinu kretanja izvora.

I upravo je ovim eksperimentom otkrivena konstantnost brzine svetla (verujem da znas pricu o etru, bez toga ne bi ni bilo eksperimenta). To je bio samo prvi korak ka stvaranju STR, (iako je Ajnstajn tvrdio da on nije bio svestan rezultata ovog ogleda?).
Tek poslednja njena stavka izvodi da je c maximalna moguca brzina u prirodi.
A nije mi jasno sta znaci "dominiranje sirenja prostora u odnosu na gravitaciju"?
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?02.08.2006. u 23:14 - pre 215 meseci

Citat:
upravo je ovim eksperimentom otkrivena konstantnost brzine svetla (verujem da znas pricu o etru, bez toga ne bi ni bilo eksperimenta). To je bio samo prvi korak ka stvaranju STR, (iako je Ajnstajn tvrdio da on nije bio svestan rezultata ovog ogleda?).

Pa kako to može da bude? Einstein nije mogao toliko da laže. Znao je za konstantnost brzine svetlosti i pre ovog eksperimenta jer je istraživana brzina svetlosti sa levog i desnog kraja Sunca, sa dvojnih zvezda i t. d.
Michelson-Morly-ev eksperiment je pokazao da ne postoji etar ni t. zv. povlačenje etra. Tumačenje rezultata eksperimenta je provedeno upravo uvažavajući konstantnost brzine svetlosti. Nedostatak interferencije u MM iterferometru protumačen je kao dokaz o nepostojanju etra, a jednakost puteva u interferometru nije bila očigledna i stoga je interferometar rotiran tako da onaj put koji je bio paralelan sa dolaznom svetlošđu bude normalan na taj smer upravo zbog toga. Detaljno o pogrešnom sračunavanju tih puteva pogledaj prikačeni fajl "Ajnštajnova računica".
Citat:
A nije mi jasno sta znaci "dominiranje sirenja prostora u odnosu na gravitaciju"?

Ja nisam autor ovog citata ali mislim da ću pogoditi "šta je pisac hteo da kaže". Ako bi dominirala gravitacija svemir bi se skupljao, sažimao, sužavao a ne širio kao što se sada dešava prema informacijama sa dalekih vasionskih objekata,
premda izraz "sada" ne odgovara toj informaciji - jer možda je svemir već počeo da se skuplja ali tu informaciju treba da sačekamo samo(!!!) nekoliko milijardi godina.






Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

LightBow
London

Član broj: 4829
Poruke: 158
*.bulldogdsl.com.



+1 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?03.08.2006. u 21:19 - pre 215 meseci
Mislim da je Michelson-Morley eksperiment bio prvi ozbiljan dokaz nepostojanja etra i konstantnosti brzine c. Kao sto rekoh eksperiment je u sustini jednostavan i nije bilo nikakve greske u racunanjima. Iz tvog dokumenta vidim da pretpostavljas gresku u interpretaciji rezultata experimenata, tj. smatras da STR nije tacna teorija. A za to je opet potrebno mnogo vise rada i znanja nego sto moze da stane na par A4 lista hartije :).
Takodje cini mi se da si pogresio u opisu experimenta, naime, izvor svetlosti bi trebalo da bude u istom referentnom sistemu kao i ogledala i interferometar, pa ti je ono, inace elegantno izvodjenje razlike puteva, bilo suvisno u ovoj stvari.
I jos jedna bitna stvar, po teoriji etra, kojoj je bio naklonjen najveci broj fizicara u to vreme, brzina svetlosti treba da bude manja u smeru kretanja izvora, a veca u suprotnom smeru. Znaci ako se ti kreces sa izvorom, brzina svetlost koju meris ce biti manja od c u pravcu kretanja.
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
212.200.218.*



+3 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?04.08.2006. u 13:13 - pre 215 meseci

Citat:
LightBow: Takodje cini mi se da si pogresio u opisu experimenta, naime, izvor svetlosti bi trebalo da bude u istom referentnom sistemu kao i ogledala i interferometar, pa ti je ono, inace elegantno izvodjenje razlike puteva, bilo suvisno u ovoj stvari.


Nemoj da ti se "čini" nego uzmi neku dobru literaturu i detaljno prouči eksperiment. Meni se "čini" da ovo što si napisao govori o nedovoljnom poznavanju Majklsonovog interferometra i samog eksperimenta, inercijalnih sistema i sistema referencije. Nemoj da se ljutiš, ja zaista ne želim da te uvredim. Ako uvažiš moj moj predlog i sam ćeš uvideti da je tako.
Posle toga ćemo da raspravljamo.

P. S.
Pogledaj naprimer:
Dr. inž. DRAGIŠA M. IVANOVIĆ i VLASTIMIR M. VUČIĆ
FIZIKA II - ELEKTROMAGNETIKA I OPTIKA (str. 531)
ili
G. S. Landsberg
Optika (str. 312 i dalje)




[Ovu poruku je menjao galet@world dana 04.08.2006. u 17:01 GMT+1]
 
Odgovor na temu

LightBow
London

Član broj: 4829
Poruke: 158
*.bulldogdsl.com.



+1 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?04.08.2006. u 19:58 - pre 215 meseci
Naravno da se ne ljutim, nema nikakvog razloga, iako ne vidim kako si iz mog texta zakljucio da ne poznajem inercijalne sisteme i sisteme referencije. Za interferometar i sam eksperiment si u pravu. Mi smo u skoli izvodili STR direktno iz Lorencovih transformacija, a o eksperimentu nije bilo reci. O tome sam naknadno citao, ali prilicno davno.
Ipak, malo sam proguglao (knjige koje si naveo mi nazalost nisu dostupne) i nasao dobar text na wikipediji
http://en.wikipedia.org/wiki/Michelson_Morley_experiment

Po hronoloskoj listi eksperimenata se vidi da su od 1881 - 1924 svi experimenti izvodjeni sa laboratorijskom svetloscu, sto ipak ide u prilog mojoj tvrdnji da izvor, ogledala i interferometar cine jedan referentni sistem.

Sto se tice skupljanja i sirenja svemira, ovo zavisi vise od rasporeda i kolicine mase u njemu. Hablov zakon kaze da je brzina objekta u svemiru direktno proporcionalna njegovom udaljenju. Navodno su otkriveni, ili teoretski pretpostavljeni neki objekti koji su na takvim daljinama da se moraju po ovom zakonu kretati brze od c. Ali sve je ovo bilo u "modi" pre 10 i vise godina. Savremena kosmologija i fizika uopste se menjaju gotovo mesecno. Eto sad imamo i vec pomenutu Hajmovu teoremu o "svemiru- carsavu" :).
Zato se ja drzim starog dobrog Ajnstajna, po kome telo cija se brzina povecava takodje povecava i masu, odnosno inerciju. U trenutku kada dostigne brzinu svetlosti za dalje ubrzanje bila bi potrebna beskonacno velika energija, pa je stoga c maximalna brzina tela u prirodi, a ne zato sto nije pronadjeno nista sto putuje brze od svetlosti.
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
212.200.218.*



+3 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?05.08.2006. u 13:25 - pre 215 meseci
Ponoviću
Citat:
LightBow: Takodje cini mi se da si pogresio u opisu experimenta, naime, izvor svetlosti bi trebalo da bude u istom referentnom sistemu kao i ogledala i interferometar, pa ti je ono, inace elegantno izvodjenje razlike puteva, bilo suvisno u ovoj stvari.

Verovatno je problem u izražavanju. Na pr. rekao si "...izvor svetlosti bi trebalo da bude u istom referentnom sistemu kao i ogledala i interferometar..."
Reč istom me je zbunila.
Jer dovoljno je reći: "izvor svetlosti i interferometar su u referentnom sistemu". Mislim da je reč "istom" ovde suvišna, pa se meni učinilo da ona znači nešto drugo. Takođe mi nije jasno zašto kažeš: "i ogledala i interferometar". Ako kažeš samo "interferometar" to je dovoljno, jer interferometar i nije ništa drugo nego ogledala postavljena na određen način.
Citat:
LightBow: Po hronoloskoj listi eksperimenata se vidi da su od 1881 - 1924 svi experimenti izvodjeni sa laboratorijskom svetloscu, sto ipak ide u prilog mojoj tvrdnji da izvor, ogledala i interferometar cine jedan referentni sistem.

Ovi eksperimenti su vršeni u cilju dokazivanja postojanja etra i dokazali su da on ne postoji, međutim, izvođeni su i eksperimenti sa svetlošću sa zvezda koja je uvođena u interferometar. Smatra se da su sve zvezde (osim dvojnih) u našoj galaksiji u približno istom inercijalnom sistemu. Zemlja nije u tom inercijalnom sistemu jer se vrti oko naše zvezde i tokom godine menja svoju brzinu prema drugim zvezdama od udaljavanja od oko 30 km/sek do isto tolikog približavanja. Ako bi brzina svetlosti sa neke zvezde zavisila od brzine Zemlje došlo bi do interferencije u interferometru, međutim, do interferencije nije došlo što je protumačeno nezavisnošću brzine svetlosti od relativnog kretanja između izvora i promatrača. Dužine puteva u interferometru (koje si pohvalio kao "inace elegantno izvodjenje razlike puteva, bilo suvisno u ovoj stvari") tako izgledaju sa stanovišta promatrača koji je za referentni sistem odabrao inercijalni sistem izvora svetlosti, pa ne razumem zašto bi to bilo suvišno. Ovi eksperimenti nisu bili u cilju dokazivanja etra nego u cilju dokazivanja zavisnosti brzine svetlosti od relativnog kretanja. (Uh..., raspričao sam se!)

Što se tiče "širenja" vasione ja mislim da tako nešto ne postoji niti je bilo "velikog praska". Doplerov efekt koji je evidentan sa udaljenih vasionskih objekata je posledica nečeg drugog, ali ne ćemo sada o tome!

Pozdrav.
 
Odgovor na temu

zzzz
milan kecman
bluka

Član broj: 11810
Poruke: 2154
*.dialup.blic.net.



+196 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?05.08.2006. u 23:22 - pre 215 meseci
Citat:
galet@world: Ponoviću

Ovi eksperimenti su vršeni u cilju dokazivanja postojanja etra i dokazali su da on ne postoji, međutim, ..................................... Ovi eksperimenti nisu bili u cilju dokazivanja etra nego u cilju dokazivanja zavisnosti brzine svetlosti od relativnog kretanja. (Uh..., raspričao sam se!)
Pozdrav.

Zapetljao si se Dane.
MM eksperiment je izvođen sa ciljem da se utvrdi apsolutna brzina Zemlje.Pojam apsolutno mirnog etra je bio opšteprihvaćen .Tj neki
medij koji ne reaguje sa materijom,a omogućava kretanje svjetlosnih valova u prostoru.
U eksperimentu su pravljene dvije interferentne slike zakretanjem
uređaja za 90 stepeni.Očekivalo se da će biti različite zbog kretanja
zemlje oko sunca.Odatle je trebalo da se na osnovu poznate brzine
zemlje oko sunca izračuna apsolutna brzina.
Ispalo je da se zemlja u odnosu na eter ne kreće jer su slike bile iste.
Korišteni su izvori monohromatske svjetlosti (blic) koji se nisu kretali u odnosu na uređaj.Kasnije su koristili i filtrirane komponente sunčeve svjetlosti.A ni
tu nema promjene udaljenosti izvora i prijemnika.
To ih je zbunilo pa su se zapetljali baš kao i ti.
--------------------
Detekcija svjetlosti i drugih EM zračenja nije tajanstvena.Poznato je kako ti uređaji rade.Počevši od oka,fotografskog papira,fotoćelije,
radio prijemnika,Teslinih generatora,mikrovalne peći ..pa do el. zvonceta na vratima stana.
Mjerenje frekvencije EM zračenja nije problem.
Mjerenje talasne dužine EM zračenja nije problem.
Pomnožiti ove dvije vrijednosti i tako dobiti brzinu nije problem.
A kako se svjetlost prostire između izvora i prijemnika niko još
nije razjasnio.Tu ima nekih problema.
Pozdrav.

[Ovu poruku je menjao zzzz dana 06.08.2006. u 00:36 GMT+1]
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
212.200.218.*



+3 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?06.08.2006. u 13:06 - pre 215 meseci
Milane da si zdravo!
Rimljani rekoše: "qui bene distinguit bene docet". Treba razlikovati ove dve vrste eksperimenata:
1. Izvor svetlosti, interferometar i promatrač su na Zemlji. Inercijalni sistem Zemlje je referentni sistem.
2. Izvor svetlosti i promatrač su u istom inercijalnom sistemu koji je referentni, a Zemlja i interferometar su u inercijalnom sistemu koji se promatra iz tog referentnog sistema.

Citat sa tačkicama između tekstualnih delova ne bi trebalo navoditi jer gubi smisao citata. Tačkice nikako ne mogu da zamene ispuštenu rečenicu: "...tako izgledaju sa stanovišta promatrača koji je za referentni sistem odabrao inercijalni sistem izvora svetlosti,..." koja pravi razliku između delova citata kojeg si ti kreirao.

Prva vrsta eksperimenata istražuje postoji li etar, jer ako postoji onda bi trebalo da etarski vetar koji tokom godine mora da menja smer u odnosu na Zemlju treba da ima uticaja na brzinu svetlosti, odnosno na pojavu interferencije u interferometru. Tu se dakle istražuje i postojanje i uticaj hipotetskog etra na brzinu svetlosti

Druga vrsta eksperimenata istražuje da li postoji uticaj relativnog kretanja između izvora i promatrača na brzinu svetlosti. Iako u konkretnom slučaju promatrač nije stvarno u inercijalnom sistemu neke zvezde ipak mu to ne smeta da zamisli da jeste i da onda sračuna puteve zvezdane svetlosti u interferometru onako kako bi ih video.

Postoji, dakle, principijelna razlika među ovim eksperimentima i nisam se ja upetljao, nego ti nisi pažljivo čitao.

(opet sam se raspričao).

P. S.
Pogledaj i ti ovo ako ti je dostupno:
Dr. inž. DRAGIŠA M. IVANOVIĆ i VLASTIMIR M. VUČIĆ
FIZIKA II - ELEKTROMAGNETIKA I OPTIKA (str. 531)
 
Odgovor na temu

cynique
Ivan Štambuk
Zagreb@Croatia

Član broj: 93690
Poruke: 155
*.cmu.carnet.hr.

ICQ: 106979934
Sajt: istambuk.blogspot.com


Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?14.08.2006. u 11:42 - pre 215 meseci
Citat:
galet@world: Ja nisam autor ovog citata ali mislim da ću pogoditi "šta je pisac hteo da kaže". Ako bi dominirala gravitacija svemir bi se skupljao, sažimao, sužavao a ne širio kao što se sada dešava prema informacijama sa dalekih vasionskih objekata, premda izraz "sada" ne odgovara toj informaciji - jer možda je svemir već počeo da se skuplja ali tu informaciju treba da sačekamo samo(!!!) nekoliko milijardi godina.


Kad ste me već misinterpretirali, red je da odgovorim :) Ne, nisam mislio na odnos gravitacije kao sile balansa u otvorenom vs. zatvorenom modelu svemira, već na sljedeće: Galaksije se od nas (promatrača) mogu udaljavati brzinom većom od c (da sad ne govorim brzina svjetlosti, jer je ista varijabilna s obzirom na medij kroz koji se giba na c/n gdje je n indeks loma medija), bez da to narušava STR.

STR zabranjuje da relativna brzina dvaju tijela u prostoru premaši (odnosno dosegne) c. Brzina kojom udaljene galaksije bježe od nas zapravo je brzina rastezanja samog prostora i STR nema ništa s time! Relativno gibanje galaksija u prostoru određeno je gravitacijom, no na kozmološkoj skali dominira rastezanje prostora. Tek za relativno bliske galaksije (npr. unutar vlastitog skupa) gravitacija može prevladati. Npr. Mliječnom putu najbliža galaksija - Andromeda, se ne udaljava od nas nego putuje prema nama.

E sad se vi vjerojatno pitate: Ako se takove galaksije od nas udaljavaju brže od c, kako ih mi "vidimo", jer su fotoni ipak omeđeni sa c? Naime fotoni emitirani iz takovih galaksija početno nisu u stanju doći do nas, ali Hubbleova udaljenost nije konstantna već raste s vremenom i može obuhvatiti taj foton. Jednom kad se to dogodi, foton nam se približava i eventualno nas može doseći.

Zanimljiva posljedica svega ovoga jest da uz svemir star (po današnjim predviđanjima) 13.7 milijardi godina NE slijedi da je granica opažanja "vidljivog svemira" tih 13.7 milijardi godina! Jer kako foton putuje iz nekog udaljenog kozmičkog objekta (nekog udaljenog kvazara iz prapovijesti vremena), prostor kroz koji prolazi se rasteže, tako da foton prevali put koji je puno veći od stvarne udaljenosti tog objekta. Može se pokazati da je ta udaljenost oko 3 puta veća, tako da je današnja granica vidljivog svemira 3*13.7 milijardi ly. S obzirom da je polumjer zakrivljenosti svemira > 70 milijardi ly, nikad nećemo moći "vidjeti" ni 10% ukupnog volumena svemira :/

Ponavljam - ovo ne vrijedi za objekte kao što su Sunčev sustav, galaksije pa i lokalna jata galaksija, jer su to područja u kojima galaksija nadmašuje širenje i drži objekte na okupu. Dosta ljudi pogrešno shvaća Big Bang kao nekakav "početni impuls gibanja", da ne kažem aristotelovski "impetus impressi" :) Ali to je pogrešno - Big Bang je bila eksplozija samog prostora, i zato su ovakvi čudni fenomeni mogući, bez narušavanja STR (jer je brzina lokalni koncept, foton koji se giba ne prelazi c, iako se nama čini da tako jest). Za brzu demistifikaciju Big Banga preporučam: http://brahms.phy.vanderbilt.edu/~rknop/blog/?p=68
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?

Strane: 1 2 3

[ Pregleda: 21938 | Odgovora: 49 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.