Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Ko je vlasnik Google-a?

[es] :: Google :: Ko je vlasnik Google-a?

[ Pregleda: 14803 | Odgovora: 11 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Shmeker1
Beograd

Član broj: 128618
Poruke: 27
*.dynamic.sbb.rs.



Profil

icon Ko je vlasnik Google-a?01.08.2008. u 00:28 - pre 190 meseci
Pozdrav svima, zna li neko mozda ko je vlasnik Google-a i koliko ovaj pretrazivac obrne kapital za jednu godinu?


---------------------------------------
U zivotu se samo upornost isplati!
---------------------------------------
 
Odgovor na temu

pancevac2006

Član broj: 120316
Poruke: 559
*.com
Via: [es] mailing liste



+1 Profil

icon Re: Ko je vlasnik Google-a?01.08.2008. u 01:06 - pre 190 meseci
Da li je moguce da se nisi setio da to potrazis na samom googletu?
http://en.wikipedia.org/wiki/Google ili recimo ovde.
 
Odgovor na temu

momsab
Momčilo
Beograd, R.Srbija

Član broj: 2804
Poruke: 3041
89.216.97.*

Jabber: pitati@PP
Sajt: www.momsab.com


+1 Profil

icon Re: Ko je vlasnik Google-a?01.08.2008. u 21:52 - pre 190 meseci
http://quotes.nasdaq.com/asp/S...?symbol=GOOG&selected=GOOG

Google kao javna kompanija je u obavezi da javno objavljuje finansijske izvestaje koje sam lako nasao kad sam hteo
Žena u krevetu i vino na stolu nikako ne smeju da čekaju. Jer, vino se greje a žena hladi.

-vinolog
 
Odgovor na temu

Agent Smit
Boris Roža
Beograd, Srbija

Član broj: 158582
Poruke: 221
*.adsl-3.sezampro.yu.



Profil

icon Re: Ko je vlasnik Google-a?03.08.2008. u 11:09 - pre 190 meseci
http://www.google.com/about.html

mada ne bi bilo loše da sam to ja...;)
 
Odgovor na temu

Aleksandar Trifunović

Član broj: 178490
Poruke: 144



+1 Profil

icon Re: Ko je vlasnik Google-a?04.10.2008. u 19:06 - pre 188 meseci
Evo nešto malo o guglu:

Gugl (Google Inc. NASDAQ: GOOG i LSE: GGEA) je američka javna korporacija, specijalizovana za Internet pretragu i reklamiranje na Internetu. Sedište kompanije je u mestu Mauntin Vju, Kalifornija.

Kompanija je 30. juna 2007 imala 13.748 stalno zaposlenih radnika[2]. Guglov poslovni cilj je „da organizuje svetske informacije i učini ih svetski dostupnim i korisnim“ Guglova poslovna filozofija uključuje izjave kao što su „Ne budite zli“, i „Posao bi trebao biti izazovan i izazov treba da bude zabavan“, prikazujući tako opuštenu poslovnu kulturu.

Gugl su osnovali Lari Pejdž (Larry Page) i Sergej Brin (Sergey Brin) dok su bili studenti na Univerzitetu u Stenfordu i kompanija je prvo osnovana kao privatna preduzetnička kompanija 7. septembra 1998. Guglova prva javna prodaja akcija održala se 19. avgusta 2004. podižući vrednost kompanije sa 1,67 milijardi američkih dolara na 23 milijarde dolara. Preko serije novih proizvoda, akvizicija i partnerstva, kompanija je proširila svoju osnovnu delatnost pretrage i reklamiranja u druga područja, uključujući elektronsku poštu, onlajn mape, prikaz video formata, i ostalo.

Gugl su započeli kao istraživački projekat januara 1996. Lari Pejdž i Sergej Brin, dva doktora nauka, bivši studenti Univerziteta u Stenfordu iz Kalifornije. Oni su zasnovali hipotezu da pretraživač koji analizira odnose između veb sajtova treba da daje bolje rezultate od tada postojećih tehnologija, koje rangiraju rezultate prema broju pojavljivanja traženog pojma na stranici. Njihov pretraživač se prvobitno nazivao „BackRub“ jer je sistem proveravao povratne veze kako bi izračunao vrednost sajta. Mali pretraživač po imenu „Rankdex“ je već imao sličnu strategiju. Ubeđeni da stranice sa najviše veza ka njima, sa ostalih veoma važnih stranica, moraju biti najbitnije stranice povezane sa pretragom, Pejdž i Brin su testirali tezu kao deo svojih studija, i postavili kamen temeljac za svoj pretraživač. Prvobitni pretraživač koristio je sajt Stenfordskog univerziteta na adresi http://google.stanford.edu/. Domen google.com je registrovan 15. septembra 1997. godine[8] a kompanija je registrovana kao Google Inc. 17. septembra 1998. u prijateljevoj garaži u Menlo Parku u Kaliforniji. Ukupan početni fond je porastao za novu kompaniju za skoro 1,1 milion dolara, uključujući 100.000 dolara od Endija Behtolšajma, jednog od osnivača San Mikrosistema.

U martu 1998, kompanija je preselila svoje kancelarije u Palo Alto u Kaliforniji.

Guglov pretraživač je privukao odane korisnike od rastućeg broja korisnika Interneta, koji su zavoleli jednostavan dizajn i laku upotrebu. Godine 2000. Gugl je počeo sa prodajom reklama povezanih sa ključnim rečima pretrage[4]. Reklame su bile tekstualne kako bi se uklopile u jednostavan dizajn stranica, i kako bi ubrzale brzinu učitavanja stranica[4]. Ključne reči su prodavane bazirajući se na kombinaciji cena i klikova, sa iznosima počevši od 0,05 dolara po kliku. Pionir ovog modela prodaje reklama je Jahu. Dok su mnogi rivali propadali na novom Internet tržištu, Gugl se tiho uzdizao zarađujući.

Patent koji je deo Guglovog mehanizma za rangiranje (engl. PageRank) je odobren 4. septembra 2001. godine. Patent je pripisan Stenfordskom univerzitetu i pripisuje se Lariju Pejdžu.

Nakon brzog prerastanja druga dva popularna pretraživačka sajta, kompanija je 2003. godine iznajmila kompleks zgrada u Mauntin Vjuu, Santa Klara, Kalifornija, na adresi Amfiteatar Parkvej 1600 od Silikon Grafika[16]. Kompanija je na toj lokaciji ostala sve do sada, i kopleks se od tada naziva Guglpleks (igra reči na reč gogolpleks, jedinica praćena sa gogol nula). Gugl je 2006. otkupio posed od Silikon Grafika za 319 miliona dolara.

Poreklo imena

Ime Gugl dolazi od pogrešnog izgovora reči gugol što je naziv za broj 10100 (cifra 1 praćena sa stotinu nula). Naime, Lari Pejdž i Sergej Brin kada su odlučili da registruju Internet domen googol, ustanovili su da je već zauzet te su morali malo da ga modifikuju pošto nisu hteli da odustanu i traže drugo ime. Pronalazeći upotrebu u svakodnevnom jeziku, engleska reč „google“ je 2006. dodata u engleski rečnik Merijam Vebster i Oksfordski rečnik čije je značenje „upotreba Gugl pretraživača u pronalaženju informacija na Internetu“. Takođe, u srpskom žargonu se upotrebljava glalog "guglati" sa istim značenjem.

Finansije i prve javne prodaje akcija

Prva zarada Gugla kao kompanije je bila 100.000 američkih dolara koje je poklonio Andi Behtolšajm, jedan od osnivača San Mikrosistema; donirao je kompaniji koja još nije postojala[22]. Oko šest meseci kasnije, objavljena je mnogo veća zarada.

Guglova javna prodaja akcija je počela 19. avgusta 2004. godine. Ponuđeno je 19.605.052 akcija po ceni od 85 dolara po akciji[23]. Od toga, 14.142.135 (još jedna matematička referenca kao kvadratni koren od 2 ≈ 1.4142135) je Gugl sam stavio na ponudu, a 5.462.917 su prodavali akcionari. Prodaja je porasla na 1,67 milijardi, i to je dalo Guglu tržišnu vrednost više od 23 milijarde dolara. Većina od 271 miliona akcija je ostala pod Guglovom kontrolom. Mnogi od zaposlenih u Guglu su postali milioneri. Jahu, konkurent Gugla, takođe je profitirao od prodaje akcija jer je posedovao 8,4 miliona Guglovih akcija od 9. avgusta 2004, deset dana pre same prodaje.

Stanje akcija nakon prodaje je i dalje bilo veoma dobro, sa cenom do 500 dolara po akciji do 2007, zbog jake prodaje i zarade u reklamiranju, kao i zbog izdavanja novih proizvoda kao što su Gugl desktop i personalizovana početna stranica[26]. Visinu akcija su održavali individualni investitori, nasuprot velikim investitorima i zajedničkim fondovima.

Kompanija se nalazi na spisku NASDAQ-a pod simbolom GOOG.

Rast

Dok je primarna delatnost kompanije bila vezana za sadržaj na Internetu, Gugl je počeo da eksperimentiše i na ostalim poljima, kao što su radio i štampa. 17. januara 2006. Gugl je objavio da je kupio kompaniju za reklamiranje na radiju dMarc, koja ima automatizovan sistem koji nudi firmama da se reklamiraju na radiju. Ovo će dozvoliti Guglu da kombinuje dve vrste reklamiranja, Internet i radio, dajući mu sposobnost da se fokusira na zahtevnije korisnike. Takođe, počeli su eksperiment prodaje reklama svojih klijenata u štampanim medijima (novine i časopisi). Zauzimali su reklamni prostor u novinama koji je obično bio korišten za postojeće reklame.

Gugl je dodat u berzanski indeks S&P 500 30. marta 2006. Zamenili su Burlington Resources, glavnog naftnog proizvođača smeštenog u Hjustonu.

Akvizicije

Od 2001, Gugl je kupio nekoliko malih startnih kompanija, koji su najčešće imali inovativne timove i proizvode. Jedna od najranijih kompanija koju je Gugl kupio je bila Pyra Labs. Oni su kreirali Blogera, platformu za publikaciju blogova, koji se prvi put pojavio 1999. godine. Akvizicija je dovela do mnogo besplatnih opcija u samom Blogeru. Ivn Vilijams, osnivač Pyra Labs-a je napustio Gugl 2004. Početkom 2006. Gugl je kupio Upstartle, kompaniju koja je radila na programu i tehnologiji za onlajn pisanje dokumenata, Writely. Tehnologiju ovog proizvoda je kasnije upotrebio Gugl kako bi napravio svoj Google Docs & Spreadsheets.

Februara 2006, softverska kompanija Adaptive Path je prodala Guglu Measure Map, aplikaciju za statistike blogova. Registracija za ovaj servis je od tada onemogućena.

Krajem 2006. Gugl je kupio onlajn video sajt YouTube za 1,65 milijardi dolara u akcijama. Ubrzo zatim, 31. oktobra 2006. Gugl je objavio da je kupio JotSpot, kreatora viki tehnologije za veb sajtove na kojima korisnici međusobno sarađuju.

13. aprila 2007. godine, Gugl je sklopio ugovor o kupovini DoubleClick-a. Pristali su da kupe kompaniju za 3,1 milijardu dolara.

Dana 9. jula 2007. godine, Gugl je objavio da je potpisao konačan ugovor o kupovini kompanije Postini, koja pruža sigurnosne usluge na Internetu vezane za zaštitu elektronske pošte.

Poslovni partneri

Godine 2005. Gugl je ušao u poslovnu saradnju sa ostalim kopmanijama i vladinim agencijama u cilju unapređenja svojih servisa i proizvoda. Objavili su saradnju sa NASOM kako bi sagradili kancelarije i radili na istraživačkim projektima vezanim za nanotehnologiju, računarstvo, i svemirsku industriju[33]. Gugl je takođe ušao u partnerstvo sa San Mikrosistemom u oktobru kako bi pomogao u međusobnom deljenju i distribuiranju njihovih tehnologija. Sklopili su ugovor i sa Tajm Varnerom, AOL, da bi unapredili svoje servise za pretraživanje video formata.

Gugl i medijska novinska agencija Foks Interaktiv Medija su sklopili ugovor vredan 900 miliona dolara kako bi omogućili pretragu i reklamiranje u popularnom korisničkom mrežnom sajtu, MySpace.

Proizvodi

Gugl je kreirao servise i alatke za javnu upotrebu, poslovne korisnike, uključujući veb aplikacije, reklamne mreže i biznis solucije.

Reklamiranje

Većina Guglovih prihoda dolazi iz reklamnih programa. Za fiskalnu 2006. godinu, kompanija je prijavila zaradu od 10,492 milijarde dolara od reklamiranja i samo 112 miliona dolada od licenciranja i ostalih zarada. Gugl Advords dozvoljava veb oglašivačima da prikažu reklame u Guglovim rezultatima pretrage i Guglovom mrežnom sadržaju, preko cena-po-kliku ili cena-po-pregledu šema. Korisnici Gugl Adsens programa mogu da prikažu reklame na sopstvenom sajtu i da zarade novac svaki put kada se na reklamu klikne.

Aplikacije

Gugl je dobro poznat po svojoj pretrazi, koja je glavni faktor uspeha kompanije. Od decembra 2006. Gugl je najkorišćeniji pretraživač na Internetu sa 50,8% udela, ispred Jahua (23,6%) i Majkrosoftovog Lajv srča (engl. Live Search 8,4%). Gugl indeksira milijarde veb stranica, tako da korisnici mogu da pretražuju informacije koje žele preko ključnih reči. Gugl je takođe uveo tehnologiju pretrage u druge servise, uključujući pretragu slika, Gugl vesti, sajt za poređenje cena, interaktivne Gugl grupe, Gugl mape i druge.

Godine 2004. Gugl je pokrenuo svoj lični servis besplatne elektronske pošte, poznat kao Gmejl. Gmejl sadrži filtriranje e-pošte i mogućnost pretrage pošte uz Guglovu tehnologiju pretrage. Servis zarađuje prikazujući reklame sa Advorda koji su povezani sa sadržajem trenutne poruke.

Početkom 2006. kompanija je pokrenula Gugl video, servis koji dozvoljava korisnicima da besplatno gledaju i pretražuju dostupne filmove i video klipove.

Gugl je takođe napravio nekoliko desktop aplikacija, uključujući Gugl Zemlju, interaktivni program sa satelitskim snimcima Zemlje koji pokriva veći deo planete Zemlje. Za Gugl Zemlju se smatra da je izuzetno precizna i veoma detaljna. Mnogi veći gradovi imaju toliko detaljne slike da se može približiti do te mere da se vide automobili i pešaci izbliza. Uprkos tome, nacionalne sigurnosne agencije su zabrinute zbog ovoliko detaljnih slika. Satelitski snimci se ne osvežavaju često.

Mnogi drugi proizvodi su dostupni preko Gugl laboratorije, koja čini kolekciju nedovršenih programa koji se i dalje testiraju za javnu upotrebu.

Gugl promoviše svoje proizvode na različite načine. U Londonu, Gugl svemir je postavljen na aerodromu Hitrou, pokazujući nekoliko proizvoda uključujući Gmejl, Gugl zemlju i Pikasu. Takođe, slična stranica je pokrenuta za američke studente pod nazivom „Studentski život, preko Gugla“ (engl. College Life, Powered by Google).

Neki izveštaji iz 2007. godine govore da Gugl planira da izbaci svoj mobilni telefon, najverovatnije kao konkurent Aplovom iPhone-u. Ovaj projekat bi mogao biti zajednički rad između Gugla i Orandža, HTC-a, Samsunga, ili drugih proizvođača. Međutim, veoma malo se zna o samom projektu i većina informacija su špekulacije.

Preduzetnički proizvodi

Gugl je 2007. godine pokrenuo Gugl premijum aplikacije, softver paket za preduzeća koji sadrži e-poštu, instant poruke, kalendar, rad sa dokumentima, kao i program za rad sa tabelama[46]. Ovaj proizvod je namenjen primarno za pravne korisnike, i stvaran je u cilju konkurencije Majkrosoft Ofis Sjut paketu, čija je cena otprilike 50 dolara po korisniku za godinu dana za Majkrosoft Ofis. Veliki korisnik Gugl aplikacija je Univerzitet u Lejkhedu, Tander Bej, Ontario, Kanada, sa 38.000 instalacija.

Afere i kultura

Gugl je poznat po svojoj opuštenoj korporacijskoj kulturi, koja je poznata kao dot-kom bum. U januaru 2007. magazin Forčun (Fortune Magazine) je stavio Gugl na prvo mesto od 100 kompanija u kojoj je najbolje raditi. Poslovna filozofija Gugla je bazirana na mnogo uobičajnih principa uključujući, „Možete steći novac ne čineći zlo“, „Možete biti ozbiljni bez odela“ i „Posao bi trebao biti izazovan i izazov treba da bude zabavan“. Kompletan spisak poslovnih motoa može se pronaći na Guglovom sajtu. Njihova opuštena poslovna kultura se može videti i preko prazničnih varijacija Guglovog logotipa.

Gugl kritikuju zbog doprinosa nižih od industrijskih standarda. Na primer, neki sistem administratori zarađuju najviše 35.000 dolara godišnje što je relativno nisko za tu vrstu posla u San Francisku.

Informacija preuzeta sa: http://sr.wikipedia.org/wiki/Google

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Trifunović dana 04.10.2008. u 20:35 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Trifunović dana 04.10.2008. u 20:36 GMT+1]
 
Odgovor na temu

websurfer
websurfer
Srbija

Član broj: 199973
Poruke: 964
*.dynamic.adsl.itsisp.net.



+11 Profil

icon Re: Ko je vlasnik Google-a?03.11.2008. u 23:07 - pre 187 meseci
Google - Dookle?
 
Odgovor na temu

Mobtel
Subotica

Član broj: 43396
Poruke: 963
*.adsl-1.sezampro.yu.

ICQ: 279816748


+6 Profil

icon Re: Ko je vlasnik Google-a?04.11.2008. u 11:44 - pre 187 meseci
e j****a sve idealno ali na kraju mala plata....isto ko nas maxi.....



[eliminisana psovka]

[Ovu poruku je menjao Goran Mijailovic dana 19.02.2009. u 15:42 GMT+1]
 
Odgovor na temu

momsab
Momčilo
Beograd, R.Srbija

Član broj: 2804
Poruke: 3041
*.dynamic.sbb.rs.

Jabber: pitati@PP
Sajt: www.momsab.com


+1 Profil

icon Re: Ko je vlasnik Google-a?04.11.2008. u 11:51 - pre 187 meseci
(mozda manja od uobicajene) plata + akcije + odlicni radni uslovi je nekima malo?
Žena u krevetu i vino na stolu nikako ne smeju da čekaju. Jer, vino se greje a žena hladi.

-vinolog
 
Odgovor na temu

AjPrijatno

Član broj: 107633
Poruke: 23
*.crnagora.net.



Profil

icon Re: Ko je vlasnik Google-a?19.02.2009. u 10:51 - pre 183 meseci
Njihove radne uslove nema vecina ovdje kao osnovne zivotne uslove... Zalosno, ali istinito...
 
Odgovor na temu

IT_DooX
19º 51' | 45º 20'

Član broj: 66890
Poruke: 434

Jabber: IT_DooX@elitesecurity.org
ICQ: 274101221


+32 Profil

icon Re: Ko je vlasnik Google-a?19.02.2009. u 12:37 - pre 183 meseci
Inace Google ce se mozda suociti sa istragom za monopol...Obamina administracija ipak donosi i nesto lose Christine Vorney,clanica Obamine administracije (nigde ne kaze sta je ona ustvari u administraciji) smatra da postoji osnova za istragu jer je Google sve jaci i dominatniji u eri tehnologije (?). Po njoj, Mirkosoft vise nije predmet istrage i to je tema iz 19. veka sada treba da se okrenu necemu drugome a to je naravno Google. Moje pitanje je,ok oni napreduju rapidnim koracima,ali su jedna od najboljih stvari koja se ikada desila Internetu i racunarskim tehnologijama,i stalno se usavrsavaju. Ako preuzmu dve-tri kompanije koje im mogu pomoci da razviju svoje proizvode zar je to monopol? Google na malo drugaciji nacin koliko sam primetio preuzima kompanije,iskljucivo ukoliko mogu da unaprede svoje proizvode,a ne ukoliko im predstavljaju konkurenciju (sto je recimo radio MS)... Vase misljenje?
Backup not found: (A)bort, (R)etry, (P)anic.
Computers also eliminate spare time.
There were computers in Biblical times. Eve had an Apple.
Koristite Jabber
 
Odgovor na temu

momsab
Momčilo
Beograd, R.Srbija

Član broj: 2804
Poruke: 3041
*.dynamic.sbb.rs.

Jabber: pitati@PP
Sajt: www.momsab.com


+1 Profil

icon Re: Ko je vlasnik Google-a?19.02.2009. u 13:16 - pre 183 meseci
price za siroke narodne mase i verovatno neki dogovor izmedju konkurencije i doticne (M$ vise nije tema, a bas taj M$ sad gleda da se nekako sto vise probije na Internetu, npr)
Žena u krevetu i vino na stolu nikako ne smeju da čekaju. Jer, vino se greje a žena hladi.

-vinolog
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net.



+7169 Profil

icon Re: Ko je vlasnik Google-a?19.02.2009. u 14:12 - pre 183 meseci
Citat:

Inace Google ce se mozda suociti sa istragom za monopol...


Ne postoji "istraga za monopol" jer je monopol savrseno legalna stvar ako firma do njega dodje legalnim putem. Ono sto se moze istrazivati je zloupotreba monopola, i za to postoji organ u USA.

Primer zloupotrebe monopola je pokusaj da se uz pomoc monopolske pozicije pokusa progurati drugi proizvod. Cuveni primer je ukljucivanje Internet Explorer-a u Windows sredinom 90-tih kako bi se eliminisao Netscape.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

[es] :: Google :: Ko je vlasnik Google-a?

[ Pregleda: 14803 | Odgovora: 11 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.