Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani

[es] :: Nauka :: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani

Strane: 1 2 3

[ Pregleda: 25495 | Odgovora: 45 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
...kabel-badenwuerttemberg.de.



+7169 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani27.01.2015. u 13:03 - pre 111 meseci
Vidi, uprkos epitetima koje moderni luditi kace, genetska manipulacija je nista drugo nego inovacija u biotehnologiji. Bas kao i industrijalizacija ili dolazak kompjutera, novine u biotehnologiji su isto tako neminovna stvar koja ce postati uobicajen proces proizvodnje u blizoj buducnosti svuda gde genetski inzenjering predstavlja unapredjenje.

Trenutno nemaju svi razvijenu tehnologiju pa je moguce koristiti zakone za sprecavanje konkurencije (tu ulazi prica o slobodnoj trgovini). Kada svi budu ovladali tehnologijom, prilicno sam siguran da ce postati uobicajena stvar.

Sto se tice ruskih akcija, kao sto je budalast predlog zakona kojim se GMO proizvodjaci nazivaju "teroristima", pa to je nista drugo nego ponavljanje slicnih smejurija iz istorije, i to ne tako davne. Tako je SSSR 30-tih godina gurao pseudo-nauku umesto moderne agronomije. Staljin je genetiku smatrao besmislenom, izmedju ostalog zato sto je Gregor Mendel bio katolik. Tako je u SSSR jedno vreme, umesto genetike, gurana hrpa gluposti pod komandom osobe pod imenom Trofim Lisenko. 1948-me godine je njihova Akademija Nauka proglasila tacnu "teoriju" uz reperkusije za naucnike koji se drznu da odbiju odbacivanje nasledjivanja.

Predvidljivo, zvanicno propisane "teorije" nisu dale ocekivane rezultate i sve to je samo dovelo do stete na racun SSSR nauke i poljoprivrede. Tek 1960-tih je naucna javnost skupila hrabrosti da se odupre politizovanoj nauci i Lisenkove teorije nazovu pravim imenom: laznom naukom.

Direktno mesanje politike u razvoj nauke moze samo da steti drustvu. Sasvim je razumno i ispravno traziti bezbednost proizvdene hrane, ali apriorno nazivanje ljudi koji primenjuju moderna dostignuca nauke teroristima je isto bezocno mesanje politike tamo gde joj nije mesto, bas kao i gore naveden slucaj iz SSSR.

Oni koji ne nauce nista iz istorije ce samo ponavljati greske.

[Ovu poruku je menjao Ivan Dimkovic dana 27.01.2015. u 14:18 GMT+1]
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

superbaka

Član broj: 5290
Poruke: 2924



+1298 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani27.01.2015. u 13:25 - pre 111 meseci
@Ivan Dimkovic

velikim delom jesi u pravu sto se tice tehnologije GMO... mozda Ruje imaju tu tehnologiju, ali je nisu iskomercijalizovale zbog sosptsvenih zakona koji ih ogranicavaju... veci deo ovih propisa koje uvode se ticu nekih drugih stvari vezanih za GMO... zamisli situaciju da se proizvodnja hrane u Rusiji i zemljama iz kojih Rusija uvozi hranu bazira na GMO semenu koje proizvodi tek 3-4 firme u svetu koje su pod kontrolom americkog establismenta... i kakve diktirane politicke promene moze izazvati glad, bez obzira koliko zelenih novcanica drzava imala na raspolaganju... jako sam skratio pojasnjenje, nadam se da ces ukapirati... poenta je da se 90% price oko GMO vrti oko uspostavljanja monopola nad proizvodnjom hrane, i politickim i ekonomskim posledicama koje se mogu diktirati iz te pozicije, a ne o glupostima o stetnosti koje nam tablodi serviraju...
 
Odgovor na temu

vladd

Član broj: 37217
Poruke: 12059
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+5251 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani31.01.2015. u 11:01 - pre 111 meseci
Gmo se prakticno pogresno tretira kao "bioinzenjering".

Vise lici na bionasilje. Ili biofrankenstajnizam.

Problem je sto se doticne aktivnosti ne mogu smatrati za "inovacije", posto je tehnologija "upucavanja" fragmenata gena u stvari parcijalno kontrolisani proces.

I u toj "tehnologiji" i lezi opsta opasnost takve genetske "modifikacije", a ne u bioinzenjeringu ili modifikaciji biljaka nekom...da se pazljivo izrazim, meksom, prirodnijom, stabilnijom metodom, srodnih vsta..

Metodom kojom gen prirodnije prihvata modifikaciju, a ne da mu se "upucava" fragment od nesrodne fele..
 
Odgovor na temu

Braksi

Član broj: 288770
Poruke: 1643



+4015 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani01.02.2015. u 07:36 - pre 111 meseci
Ja samo necu da me paradajz gleda dok ga jedem. Eto to.
 
Odgovor na temu

ventura

Član broj: 32
Poruke: 7781
*.dynamic.sbb.rs.



+6455 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani01.02.2015. u 12:12 - pre 111 meseci
Ako smatramo da su pesticidi (herbicidi, insekticidi, fungicidi itd.) nešto apriori loše i da je hrana proizvedena masovnom upotrebom istih nezdrava, u tom slučaju je GMO hrana daleko zdravija od standardne, pa i organske, jer se u GMO proizvodnji koristi daleko manje pesticida nego u običnoj, a kamoli organskoj. Ono što je interesantno je da pučanstvo upravo smatra da je obrnuta situacija, da je GMO prepun pesticida a organska i obična proizvodnja nisu.

A to da GMO biljka može imati neki protein koji šteti čoveku... Pa to možeda ima i svaki hibrid koji je takođe proizveden genetskom manipulacijom, samo što u prvom slučaju to genetsko manipulisanje je dosta preciznije dok je to kod hibrida na dosta primitivnijem nivou.

Najveći realni problem kod uzgajanja GMO biljaka je taj što postoji potencijalni problem da uzgajivači neće poštovati 90-10% odnos semena (90% GMO i 10% obično), pa se tu javlja potencijalna opasnost da postojeći štetni insekti i oboljenja mutiraju u tolikoj meri da ostalim ne-GMO biljkama zadaju velike probleme jer bi eventualno postali otporni na trenutno korišćena sredstva. To je delimično rešeno strogim pravilnicima po kojima proizvođači već umiksavaju obično seme u GMO, međutim niko ne zna da li će to da duže staze imati efekta i da li zaista neće doći do nepovoljnih mutacija koje se i inače dešavaju, samo sporije.

A one priče da GMO biljke same proizvode otrove pa će se i ljudi koji to jedu potrovati, to su klasične budalaštine. Pa šta ako koren kukuruza luči neki enzim koji je toksičan ili ne prija određenim bubama? Ako je nešto toksično bubama, ne znači da je toksično i ljudima. Daj svom psu da pojede 100 grama čokolade i umreće od trovanja, daj tu istu čokoladu svom detetu i ono će da traži još. A to ako je koren npr. kukuruza toksičan za bube, pa niko ne jede koren kukuruza već plod. Sasvim je prirodno da jedan deo biljke za čovek bude potpuno hranjiv i jestiv, a drugi veoma otrovan . Npr. krompir jedemo svi maltene svakodnevno, pojedi koliko hoćeš krompira i neće ti biti ništa. Najedi se klica tog istog krompira i nećeš živ dočekati jutro. Postoji gomila drugih primera, npr. rubarb, stabiljka bilje je vrlo jestiva i slatka, dok je list toksičan. Ista je situacija i sa paradajizom, jedemo plod a stablo i lišće su toksični. Seme badema (ono što jedemo) je prepuno cijanida kog uklanjamo pečenjem, slično je i sa jabukama, trešnjama, breskvama itd... Ricinusovo ulje dobijamo iz ricinusovog pasulja/semenki, i ono je potpuno bezbedno za korišćenje.. Međutim u kori tih semenki se nalazi ricin, jedna od najtoksičnijih supstanci poznata čovečanstvu. itd. itd.

Poenta svega je da GMO nije nikakav bauk i nešto što će nas uništiti, i da to mišljenje uglavnom imaju priproste mase (bilo obrazovane ili ne) pod uticajem raznoraznih medija tipa Treće Oko, Politika, dnevnik RTS i sl.
 
Odgovor na temu

Bojan Basic
Novi Sad

SuperModerator
Član broj: 6578
Poruke: 3996
*.dynamic.sbb.rs.

Jabber: bojan_basic@elitesecurity.org
ICQ: 305820253


+605 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani01.02.2015. u 13:19 - pre 111 meseci
Citat:
ventura:
npr. rubarb, stabiljka bilje je vrlo jestiva i slatka, dok je list toksičan.

Na srpskom rabarbara, i stabljika biljke nije ni blizu slatke već je izrazito kisela.
Ljubičice crvena, što si plava kô zelena trava.
 
Odgovor na temu

ventura

Član broj: 32
Poruke: 7781
*.dynamic.sbb.rs.



+6455 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani01.02.2015. u 13:46 - pre 111 meseci
Citat:
Branko.R
zašto bi tebi verovao a ne: https://srbijabezgmo.wordpress.com/
sem ako si ti upućeniji od svih njih zajedno?

Verovatno zato što i jesam upućeniji u tematiku od svih njih zajedno. Za razliku od tih zavera likova, ja stvari ne prihvatam zdravo za gotovo samo zbog toga što mi se nešto sviđa ili ne, nego razmotrim činjenice pa na osnovu njih donesem neki svoj zaključak i formiram sopstveno mišljenje.

Citat:
Bojan Basic: Na srpskom rabarbara, i stabljika biljke nije ni blizu slatke već je izrazito kisela. :)

Nisam je nikada jeo sirovu, ali sam par puta pravio slatkiše sa njom. Pretpostavljam da je slična stvar kao i sa crvenim lukom, sirov se ne razlikuje mnogo od običnog, ali zato kada se uprži bude sladak kao džem.
 
Odgovor na temu

vladd

Član broj: 37217
Poruke: 12059
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+5251 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani03.02.2015. u 16:04 - pre 111 meseci
Citat:
A to da GMO biljka može imati neki protein koji šteti čoveku


Ventura, nije problem u PROTEINU, nego u GENU, koji HIBRIDNA biljka NEMA.

Hibridna biljka ima BILJNE segmente gena, a ne AGRESIVNE partikle gena "upucane" od dela gena zivotinja ili nekog drugog genoma.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
...kabel-badenwuerttemberg.de.



+7169 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani03.02.2015. u 16:17 - pre 111 meseci
@Vladd,

Jedino pitanje koje ima smisla je da li je biljka zdrava za ishranu i da li je bez stete po okolinu ili ne.

Pitanje odakle je neki delic DNK nema bas puno smisla. Osvojili smo tehniku da mozemo sami da direktno modifikujemo DNK, i to sada koristimo.

Sa stanovista DNK, u pitanju su sekvence nukleobaza tj. baznih parova, da li su te sekvence 100% od iste biljke, ili mixovano od strane razlicitih biljaka ili cak organizama, na kraju krajeva to je samo pitanje dostupne tehnike.

Ono sto je bitno je samo da li je takav proizvod bezbedan za upotrebu i po okolinu, sto se moze utvrditi metodama koje su odavno poznate u nauci.

Do pojave genetskog inzenjeringa, priroda na ovoj planeti nije imala mogucnost da menja genetski materijal brze od tempa koji je moguc prirodnom evolucijom. Covek je prvo to ubrzao industrijskim ukrstanjem, a sada je jos vise ubrzao genetskim inzenjeringom.

To je samo pitanje alata - alati postaju bolji, pa samim tim i mogucnosti.

Nista samo po sebi loseg nema u samim alatima.

Kakve veze ima sto je neka sekvenca gena dosla iz drugog organizma? Jedini razlog zasto je takva vrsta genetskog transfera bila masovno moguca samo kod jednostavnih organizama su prirodna ogranicenja u procesu replikacije, a ne zato sto tu ima nesto "lose" a priori.

Zahvaljujuci transferu gena iz drugih organizama najverovatnije mozemo da zahvalimo sto se radjamo zivi a ne u jajetu - to je samo jedan primer prirodnog "genetskog inzenjeringa".

Zapravo, samo na primeru sisara i placente moze da se zakljuci da je priroda vise puta odradila istu stvar sa razlicitim vrstama sisara - Syncytin 1 (primati) i 2 (misevi) dolaze od razlicitih virusa kako stvari stoje.

--

Prirodna evolucija je fantastican instrument, instrument kome mozemo da zahvalimo i samu mogucnost da spoznamo istu.

Medjutim, prirodna evolucija je, isto tako, vrrrrrrrrrlo spor proces koji bi postao efikasniji sa prostim optimizacijama. Na primer, priroda nema "bafer" koji bi drzao informaciju o smrtonosnim mutacijama u proteklih N generacija. Kada bi takav bafer postojao i kada bi bilo moguce odmah korigovati takve mutacije, proces evolucije bi bio mnogo brzi.

Priroda nema taj "requirement" - posto ima beskonacno vremena, pa takvih procesa nema.

Mi imamo razlicite "requiremente" koje mozemo ostvariti unapredjenjem prirodnih procesa. I kako budemo imali vise alatki na raspolaganju, tako cemo procese i poboljsavati i ciniti ih brzim i bolje adaptiranim za nase ciljeve.

Sama mogucnost stetnih proizvoda ne moze biti razlog da se ceo progres zaustavi - sve sto covek pravi na ovaj ili onaj nacin moze da se upotrebi za cinjenje stete drugim ljudskim bicima.

Ne samo to, vec nego i da to jeste nekakav moralni razlog, prakticno je nemoguce zaustaviti progres onog momenta kada isti postane prednost onome ko poseduje znanje.
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

vladd

Član broj: 37217
Poruke: 12059
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+5251 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani07.02.2015. u 16:41 - pre 111 meseci
Znas kako, u sustini se slazem, i solidno malo znam o detaljima i tehnikama..cinjenice koje saznam po tribinama, konferencijama i od nekih geneticara su ipak malo previse populisticke..

Ono sto sam "selektovao" u informacijama koje sam cuo(posto me pamcenje velike kolicine detalja iz te oblasti bas i ne zanima) je upravo odredjen stepen opasnosti od doticnog "agresivnog" segmenta gena.

Koji u GMO biljci ima svoju funkciju, korektnu ili ne, to nije ni bitno, vec j problem kod unosa doticne biljke u ljudski organizam..Koliki nivo napada na genom coveka moze da ima doticni "agresivni deo"..

E tu nastupa mrak..

Niti bas razumem mehanizme, niti mi "kolicina" deluje dramaticna, s tim, sto ne poznajem bas ni genetsku "kominikaciju"(iako sam zadovoljan sto znam da postoji) da bih imao sopstvenu ocenu stanja tog sistema..

Uopstene, ili populisticke price su jako daleko od relevantnih detalja, koji bi mogli da posluze za (nekakvu)ocenu, ali i bas sa tim detaljima se manipulise ili zataskava...neko realno stanje...ko ce ga znati koliko realno..


Mozda se ide na varijantu da ce genetske promene biti specificne ili izbegnute na ljudima, a ako se pojave u buducnosti..eto prilike za industriju "genetskih korekcija"
 
Odgovor na temu

Trick Fix
Behind a soldering iron

Član broj: 314532
Poruke: 1251
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1909 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani10.02.2015. u 22:11 - pre 111 meseci
Citat:
Braksi:Ja samo necu da me paradajz gleda dok ga jedem.


5++
 
Odgovor na temu

Trick Fix
Behind a soldering iron

Član broj: 314532
Poruke: 1251
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1909 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani10.02.2015. u 22:15 - pre 111 meseci
Citat:
Bojan Basic: Na srpskom rabarbara, i stabljika biljke nije ni blizu slatke već je izrazito kisela. :)


Nisam verovao ali je tako,

Da ta "motka" raste pored ograde u bašti na selu u Vojvodini !

I uspeva da opstane,
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

93 Stefan
Stefan 93

Član broj: 208278
Poruke: 624
*.dynamic.sbb.rs.



+13 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani25.02.2015. u 22:23 - pre 110 meseci
Evo argument protiv GMO koji nema veze sa GMO, a niko ga nikada neće oboriti:
Mehanika fluida i termodinamika su nauke koje se tiču mnogo manje komplikovanih stvari u odnosu na ovo. Tačnije totalno prizemnih stvari. Svaki živi sistem je mnogo komplikovaniji od bilo kog neživog.
Ali budući da mehanika fluida i termodinamika nisu dovršene (jer ne postoje teorijske, već samo (polu)empirijske jednačine za strujanje fluida kroz cevi i za povezivanje pritiska, zapremine i temperature), kako možemo da pričamo o ovako uzvišenim stvarima kao o stvarima koje može bilo koji naučnik da kontroliše?
Pa zar stvarno mislite da su ljudi stvoreni da se igraju sa stvarima koje su Božije?

Neke činjenice da biste stekli uvid u komplikovanost strujanja kroz cevi:
- nijedan fluid nije 100% čist, već ima bezbroj primesa: i neorganskih (metali, nemetali, metaloidi) i organskih (bakterije, virusi, raspadnuti delovi viših organizama) - kako to definisati?
- nijedna cev nije 100% glatka, već ima bezbroj malih izbočina u sebi - kako to definisati?
- vremenom se cevi oštećuju, pa se menjaju te male izbočine - kako to definisati?
- materijal od koga je zid cevi nikad nije 100% čist - kako to definisati?
Sad zamenite tu tečnost sa hranom koju jedemo, a te male izbočine sa beskonačno komplikovanom DNK, pa vidite.

Da ne budem isključiv, ovakav argument se odnosi i na psihologiju, ne samo na genetsko inženjerstvo.
Izvinjavam se svima koje sam razgnevio svojim pisanjima. Trudiću se da se popravim.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
...kabel-badenwuerttemberg.de.



+7169 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani26.02.2015. u 11:26 - pre 110 meseci
Citat:
93 Stefan
Evo argument protiv GMO koji nema veze sa GMO, a niko ga nikada neće oboriti:
Mehanika fluida i termodinamika su nauke koje se tiču mnogo manje komplikovanih stvari u odnosu na ovo. Tačnije totalno prizemnih stvari.


Da smo koristili ovakav pristup, danas ne bi znali sta je avion.

U pocetku je problem leta coveku bio potpuno neresiv, ali se polako eksperimentima i razmisljanjem sticalo znanje. Prvi pokusaji su bili ili fatalni za one koji pokusavaju ili su bili izuzetno kratki. Cak i prvi "avion" u odnosu na danasnji Mig 31 ili F-22 je beskrajno rudimentiran instrument.

Ali, uspeli smo.

Situacija sa genetskim modifikacijama danas je daleko odmakla od tih rudimentiranih faza letenja. I dalje smo mi daleko od imanja kompletne "big picture" ideje kako biologija funkcionise, ali odavno nismo ni na pocetku tok puta.

Najbolji primer je optogenetika - znamo kako da modifikujemo DNK neurona tako da ga ucinimo osetljivim na svetlo i da to svetlo onda koristimo za "spijuniranje" koda (a po nekad i "ubacivanje" nasih instrukcija) kojim neuroni komuniciraju.

To je daleko od vestine prirode u oblikovanju mehanizama ali je takodje daleko i ond neznanja. Mozda smo cak negde i na pola dugog puta - u svakom slucaju, nismo na pocetku. Koliki je stvarno put, to cemo znati samo ako nastavimo da se krecemo po njemu.

Citat:

Svaki živi sistem je mnogo komplikovaniji od bilo kog neživog.


To je samo pitanje vremena kada nece vise biti tacno.

Kompleksnost elektronike je i dalje jako daleko od kompleksnosti visih organizama.

Ali najjednostavnijeg jednocelijskog organizma? Cak i ako uzmemo za to da je neophodno simulirati svaki molekul, to je vec sada unutar mogucnosti paralelnih racunara danasnjice.

Mycoplasma genitalium ima 525 gena i DNK koja se sastoji od nesto manje od 600 hiljada baznih parova.

2012-te godine je kompletan Mycoplasma genitalium organizam modeliran na racunaru na molekularnom nivou. Uz pomoc 128 procesorskih jezgara je za jedan ciklus deljenja celije bilo potrebno 10 sati simulacije.

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3413483/

Ukoliko se nastave trendovi rasta snage racunara, za nekoliko decenija ce sigurno biti moguce simulirati komplikovane jednocelijske organizme a mozda cak i neke najjednostavnije visecelijske na nivou atoma.

Naravno, izmedju modeliranja grupe molekula i razumevanja visih, emergentnih, fenomena postoji jako veliki jaz i jako puno toga sto ce morati biti nauceno i otkriveno.

Ali, jedini nacin da se to uradi je da se RADI a ne da se stoji i kaze "woooooho, ala je komplikovano" - takav stav nas nigde ne bi doveo.

Citat:

Pa zar stvarno mislite da su ljudi stvoreni da se igraju sa stvarima koje su Božije?


Da.

Mi smo stvoreni, evoluirali, sta god ti vise odgovara - sa telom i mozgom koji nam omogucava da menjamo svet oko sebe, stvaramo nove stvari i radimo na razumevanju sveta oko sebe.

Ne bi smo imali tu stvar unutar lobanje da necemu ne sluzi.

Za mirisanje cvetica i prezivanje trave bi nam bilo dovoljno nekoliko grama mozga, par miliona nervnih celija umesto kilograma sa preko 100 milijardi istih.

Ali priroda nam je omogucila da svet vidimo i sa radarom koji smo stvorili, analiziramo ga sa kompjuterom koji smo napravili, dala nam mozak koji moze da smisli jednacine koje opisuju svet u kome postojimo i da sa njima napravimo nove stvari koje nisu ni postojale pre nas na ovoj planeti.

Tako da, odgovor na tvoje pitanje je definitivno: da.

Da je priroda imala neke druge prioritete, danas bi smo jos plutali na vodi vrseci fotosintezu.
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

93 Stefan
Stefan 93

Član broj: 208278
Poruke: 624
*.dynamic.sbb.rs.



+13 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani01.03.2015. u 16:28 - pre 110 meseci
Ivane, ja sam godinama na ovom forumu i viđao sam da komentarišeš na raznim temama o kojima nisi mogao da imaš dovoljno duboka znanja. Ti si očigledno pročitao na internetu dosta informacija, ali mislim da bi sam sebi morao da priznaš da ti ne znaš skoro ništa o termodinamici i mehanici fluida o kojima sam ja pričao. Ti si programer (verovatno dobar) i načitan čovek, ali moramo da priznamo svoje granice. Evo ja ne znam ni o programiranju skoro ništa, a o genetici posedujem osnovna znanja (iz srednje i zato što sam hteo da uložim sate da se informišem o tome). Zato sam se ja zadržao na analogiji, protiv koje ti nisi izneo nijedan argument. Ti si nam iznosio neke uopštene, maglovite prikaze, ali nisi uzeo nijednu od mojih rečenica i rekao zašto je netačna, tako da ako budeš hteo da nastavimo razgovor, prvo pobi bilo koju od rečenica koje sam izneo u vezi termodinamike i mehanike fluida, pa ćemo nastaviti razgovor. Ja sam sada student, ali se celo moje buduće zanimanje zasniva na termodinamici i delom na mehanici fluida, pa posedujem znanja na osnovu kojih mogu da iznesem svoja zapažanja.

Citat:
Ivan Dimkovic: Da smo koristili ovakav pristup, danas ne bi znali sta je avion.

Nisi napisao kakav pristup? Iznošenje mišljenja? Ja koliko znam svi cenimo (i ti bi trebao da ceniš) Sokrata koji je rekao: "Ja znam da ništa ne znam", pa ipak niko ne govori kako bismo mi bili primitivni da smo ga slušali.

Citat:
Ivan Dimkovic: U pocetku je problem leta coveku bio potpuno neresiv, ali se polako eksperimentima i razmisljanjem sticalo znanje. Prvi pokusaji su bili ili fatalni za one koji pokusavaju ili su bili izuzetno kratki. Cak i prvi "avion" u odnosu na danasnji Mig 31 ili F-22 je beskrajno rudimentiran instrument.

Ali, uspeli smo.

Ovde se vidi da pričaš o stvarima o kojima ne znaš ništa. Trebao si da pogledaš da ja nisam pričao o uređajima, nego o zakonima. Ja nisam rekao da sa postojećim (polu)empirijskim jednačinama ne može da se napravi veoma komplikovan uređaj. Ja sam rekao da se koriste (polu)empirijske jednačine, i ta činjenica stoji. Kad budeš otvorio neku knjigu iz ovih oblasti, moći ćeš da se uveriš.

Citat:
Ivan Dimkovic: Situacija sa genetskim modifikacijama danas je daleko odmakla od tih rudimentiranih faza letenja. I dalje smo mi daleko od imanja kompletne "big picture" ideje kako biologija funkcionise, ali odavno nismo ni na pocetku tok puta.

Najbolji primer je optogenetika - znamo kako da modifikujemo DNK neurona tako da ga ucinimo osetljivim na svetlo i da to svetlo onda koristimo za "spijuniranje" koda (a po nekad i "ubacivanje" nasih instrukcija) kojim neuroni komuniciraju.

To je daleko od vestine prirode u oblikovanju mehanizama ali je takodje daleko i ond neznanja. Mozda smo cak negde i na pola dugog puta - u svakom slucaju, nismo na pocetku. Koliki je stvarno put, to cemo znati samo ako nastavimo da se krecemo po njemu.

Dobro, ovde se vidi da si čitao o tim stvarima. Ja nemam pojma o optogenetici, čak prvi put čujem za nju. Ali činjenica da kažeš da smo na "pola dugog puta", samo pokazuje da ti em preuveličavaš naša trenutna znanja, em podcenjuješ komplikovanost ove tematike. Treba paziti iz kojih se izvora usvajaju informacije, to je jedan od osnovnih problema sa internetom i informisanjem na njemu.
Citat:
Ivan Dimkovic: To je samo pitanje vremena kada nece vise biti tacno.

Kompleksnost elektronike je i dalje jako daleko od kompleksnosti visih organizama.

Ali najjednostavnijeg jednocelijskog organizma? Cak i ako uzmemo za to da je neophodno simulirati svaki molekul, to je vec sada unutar mogucnosti paralelnih racunara danasnjice.

Mycoplasma genitalium ima 525 gena i DNK koja se sastoji od nesto manje od 600 hiljada baznih parova.

2012-te godine je kompletan Mycoplasma genitalium organizam modeliran na racunaru na molekularnom nivou. Uz pomoc 128 procesorskih jezgara je za jedan ciklus deljenja celije bilo potrebno 10 sati simulacije.

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3413483/

Ukoliko se nastave trendovi rasta snage racunara, za nekoliko decenija ce sigurno biti moguce simulirati komplikovane jednocelijske organizme a mozda cak i neke najjednostavnije visecelijske na nivou atoma.

Naravno, izmedju modeliranja grupe molekula i razumevanja visih, emergentnih, fenomena postoji jako veliki jaz i jako puno toga sto ce morati biti nauceno i otkriveno.

U prvom delu opet podcenjuješ stvari, što sam i pre naveo. Savetovao bih ti da kreneš da se informišeš o strukturi ćelije i uopšte o organizmima. Pa nadam se da je barem drugima očigledno da se elektronika upoređuje ne sa živim organizmima, nego sa ćelijama nervnog sistema, koje se i razmnožavaju i regenerišu i šta sve ne rade.
Što se tiče drugog dela. Ti si programer, i razumem da ne znaš šta znači model, pošto se sa time nisi sretao u svojoj karijeri. Model je slika stvarnosti. Pri izvođenju modela se izvršavaju mnogobrojne aproksimacije (pojednostavljenja, eto kad smo već kod ovoga, skoro cela hemija se zasniva na aproksimacijama) da bi se dobile neophodne jednačine, i tek kada se to uradi, dalje se daje programerima da to šta im se da prekucaju u programski jezik. Na ovo neće uticati presudno snaga računara, pošto su oni tek poslednji segment u celom procesu. Potrebno je odrediti sve šta je neophodno uneti u model, a to predstavlja bitan deo ovog procesa. Naročito pošto najveći problem predstavlja nemogućnost definisanja svih uticaja.
Ako mi neko ne veruje, neka pogleda koliko su neprecizni modeli koji se koriste za predviđanje vremenske prognoze. Za dan unapred ne mogu da se predvide najobičnije stvari. Eto i to spada pod mehaniku fluida.
Citat:
Ivan Dimkovic: Da.

Mi smo stvoreni, evoluirali, sta god ti vise odgovara - sa telom i mozgom koji nam omogucava da menjamo svet oko sebe, stvaramo nove stvari i radimo na razumevanju sveta oko sebe.

Ne bi smo imali tu stvar unutar lobanje da necemu ne sluzi.

Za mirisanje cvetica i prezivanje trave bi nam bilo dovoljno nekoliko grama mozga, par miliona nervnih celija umesto kilograma sa preko 100 milijardi istih.

Ali priroda nam je omogucila da svet vidimo i sa radarom koji smo stvorili, analiziramo ga sa kompjuterom koji smo napravili, dala nam mozak koji moze da smisli jednacine koje opisuju svet u kome postojimo i da sa njima napravimo nove stvari koje nisu ni postojale pre nas na ovoj planeti.

Tako da, odgovor na tvoje pitanje je definitivno: da.

Da je priroda imala neke druge prioritete, danas bi smo jos plutali na vodi vrseci fotosintezu.

Početak je tačan. Samo problem je što i životinje imaju telo i mozak, pa ih koriste samo za ono za šta su i namenjeni. Njihovo je prvenstveno da preživljavaju, da se razmnožavaju, jedu,... Ljudi su što se toga tiče iznad životinja, i naše jeste da menjamo svet oko sebe, stvaramo nove stvari i radimo na razumevanju sveta oko sebe. Taj posao je ostavljen ljudima. Ali problem je što se ljudi uzdižu iznad čoveka i pokušavaju da se igraju Boga. Vidiš, nijedna životinja ne pokušava da se igra čoveka, one rade ono šta im je ostavljeno.
Bilo je očigledno da ćeš ti odgovoriti na moje pitanje sa "da". Ali evo pogledajmo šta je jedan od najvećih naučnika svih vremena (po meni najveći naučnik zbog primenljivosti onoga što je izmislio) Isak Njutn rekao: "He who thinks half-heartedly will not believe in God; but he who really thinks has to believe in God." Dakle, niko od nas nikada neće moći da se poredi sa Njutnom, tako da je očigledno da ni sa jednim argumentom njega ne možeš da podceniš.
Evo, kad smo već kod uzvišenosti razmišljanja da spomenem ako nekog zainteresuje. Ja sam čitao veliki broj naučnih knjiga, i tvrdim da ni u jednoj od tih knjiga nisam prepoznao takvu pamet i uzvišenost kakva postoji u bilo kojoj knjizi od Svetog Nikolaja Velimirovića. Ko misli da lupam neka potraži na internetu bilo šta što je on napisao i sam će videti. Nakon toliko potrošenog vremena na razne stvari na internetu, svako može da odvoji pet minuta i na ovo.

Šta da kažem za kraj, pa i pre nekoliko hiljada godina su ljudi gledanjem oko sebe mogli da shvate kolika su sve čuda oko njih. Sve je toliko složeno i harmonično, da im je to bilo dovoljno (ako malo počnu da razmišljaju oko toga, kako je rekao Njutn) da shvate da postoji nešto više od obične materije i slučajnosti.

I samo da napomenem što se tiče mogućih budućih komentara. Ono šta neko kaže se pobija sa argumentima i to treba da izgleda ovako:
"blabla bla" - to nije tačno jer je bla ustvari blablabla.
Ako neko krene da ismeva nečije argumente tako što je sarkastičan ili im se ruga, to radi zato što se na taj način kod ljudi uključuje deo mozga koji je rezervisan za podsmeh, i tada ne može da radi deo mozga rezervisan za kritičko razmišljanje kod onih koji slušaju argumentovanu raspravu.
Izvinjavam se svima koje sam razgnevio svojim pisanjima. Trudiću se da se popravim.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
...kabel-badenwuerttemberg.de.



+7169 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani01.03.2015. u 17:28 - pre 110 meseci
Citat:
93 Stefan
Ovde se vidi da pričaš o stvarima o kojima ne znaš ništa


Apsolutno se slazem da ne znam skoro nista. Prakticno nista ako se uzme kolicina saznanja koje imamo danas kao covecanstvo.

Medjutim znam, sasvim sigurno, da je jedini nacin da se sa nicega pomaknemo na "nesto vise od nicega" konkretno istrazivanje i rad, bavljenje problemom. U kontekstu genetike, to istrazivanje i rad zahteva i proizvodnju genetski modifikovanih organizama.

Koliko god malo mi znanja imali danas o tome, to je i dalje mnogo vise od znanja koje smo imali pre nego sto smo to poceli da istrazujemo.

Stavise, dosadasnje istrazivanje na tom polju je proizvelo rezultate korisne za drustvo - konkretna velicina ili bitnost tih rezultata je subjektivna stvar, ali genetika danas nema problem sa nalazenjem finansiranja i talenata koji ce njom da se bave.

Neka svako izvuce svoj zakljucak zasto je tako.

Citat:

Ako mi neko ne veruje, neka pogleda koliko su neprecizni modeli koji se koriste za predviđanje vremenske prognoze. Za dan unapred ne mogu da se predvide najobičnije stvari. Eto i to spada pod mehaniku fluida.


Koliko god neprecizni modeli vremenske prognoze bili, oni su i dalje bolji od nemanja nikakvih modela.

Ta takva vremenska prognoza je danas neprocenjiva, recimo, u avijaciji, poljoprivredi itd... sto je, opet, dokaz da su modeli, uprkos svojim inherentnim limitima, korisni - do te mere da ni ta grana nauke nema problem za nalazenje talenata za dalje istrazivanje.

Sustina je da jedini nacin da ti modeli postanu bolji je dalje istrazivanje i bavljenje tim modelima, a ne kacenje rukavica o kuku zato sto je priroda "previse komplikovana".

Citat:

Dobro, ovde se vidi da si čitao o tim stvarima. Ja nemam pojma o optogenetici, čak prvi put čujem za nju. Ali činjenica da kažeš da smo na "pola dugog puta", samo pokazuje da ti em preuveličavaš naša trenutna znanja, em podcenjuješ komplikovanost ove tematike. Treba paziti iz kojih se izvora usvajaju informacije, to je jedan od osnovnih problema sa internetom i informisanjem na njemu.


Uopste mi nije cilj da preuvelicavam nasa trenutna znanja. Optogenetika je samo jedan primer korisne discipline koja moze da zahvali svoje postojanje upravo zbog spremnosti i zelje da se razume genetika i konkretnim rezultatima koji je cine upotrebljivom na danasnjem nivou.

Postoji jos mali milion pod-disciplina koje svoje postojanje mogu da zahvale cinjenici da smo poslednjih 50 godina proveli u radu na genetici.

To nije nikakva konstatacija neke apsolutne "velicine" ili "potpunosti" znanja vec samo konstatovanje da napredak cinimo, konkretan i koristan napredak u odnosu na stanje znanja koje je postojalo ranije.

I bivanje na pola ili 1/100 puta je bolje nego stajanje u mestu.

Citat:

Ako neko krene da ismeva nečije argumente


Nije mi ni najmanja namera da ismevam necije argumente - ako si moj post tako razumeo, izvinjavam se.

Citat:

Evo, kad smo već kod uzvišenosti razmišljanja da spomenem ako nekog zainteresuje. Ja sam čitao veliki broj naučnih knjiga, i tvrdim da ni u jednoj od tih knjiga nisam prepoznao takvu pamet i uzvišenost kakva postoji u bilo kojoj knjizi od Svetog Nikolaja Velimirovića.


Mislim da si jedini ti na ovoj temi ko pominje nekakvu uzvisenost.

Ako ti je literatura Nikolaja Velimirovica izvor pameti, to je sasvim u redu - ali nekim drugim ljudima je, recimo, rad Crick-a i Watson-a izvor pameti i inspiracija za njihov rad.

Zivi i radi i pusti druge da zive i rade.

Ovo je slobodno drustvo - ako ne zelis, mozes ceo zivot proziveti a da sa genetikom nemas nikakve veze. Naravno, zbog korisnosti i rezultata neke discipline, kao sto je genetika, moze da se desi da u jednom momentu to postane prakticno neizostavan deo svakodnevnog zivota, kao sto je danas elektricna energija - tako mozda u buducnosti i genetske modifikacije postanu deo svakodnevnog zivota.

Na zalost, to je neminovan rizik zivota u drustvu, neke stvari u drustvu nisu uvek po volji svakog pojedinca. Ja bih voleo da ostane da postoji izbor i za ljude koji ne zele GMO proizvode i nadam se da ce tako ostati.

[Ovu poruku je menjao Ivan Dimkovic dana 01.03.2015. u 18:47 GMT+1]
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

yolja624

Član broj: 9380
Poruke: 1856



+643 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani01.03.2015. u 17:34 - pre 110 meseci
@ 93 Stefan
au koliko pisanije... jel to doktorska disertacija? Srecom, o temi niko od nas BLAGOG pojma nema pa tako da ne ocekujem neko argumentovano pisanje. Pohvala za trud, meta promasena za milion kilometara!

Nego, zanimljivo je jedno drugo pitanje: Kako je to moguce da se timovi "pro" i "kontra" uvijek sastoje od istih sagovornika?
Kako to da su uvijek jedni te isti "lijevo" ili "desno"? Dal je poenta cijele price sukob misljenja na "drugom nivou" nego se sve to zamotava u pricu o "zdravoj hrani"?

Ovo i nije pitanje, vise opservacija. Ne treba pojasnjenje.
 
Odgovor na temu

entropy
Vladica Velickovic
Nis

Član broj: 131872
Poruke: 306
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+8 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani24.04.2015. u 22:54 - pre 108 meseci
Citat:
vladd:
Ono sto sam "selektovao" u informacijama koje sam cuo(posto me pamcenje velike kolicine detalja iz te oblasti bas i ne zanima) je upravo odredjen stepen opasnosti od doticnog "agresivnog" segmenta gena.

Koji u GMO biljci ima svoju funkciju, korektnu ili ne, to nije ni bitno, vec j problem kod unosa doticne biljke u ljudski organizam..Koliki nivo napada na genom coveka moze da ima doticni "agresivni deo"..

E tu nastupa mrak..

Niti bas razumem mehanizme, niti mi "kolicina" deluje dramaticna, s tim, sto ne poznajem bas ni genetsku "kominikaciju"(iako sam zadovoljan sto znam da postoji:)) da bih imao sopstvenu ocenu stanja tog sistema..

Uopstene, ili populisticke price su jako daleko od relevantnih detalja, koji bi mogli da posluze za (nekakvu)ocenu, ali i bas sa tim detaljima se manipulise ili zataskava...neko realno stanje...ko ce ga znati koliko realno..


Mozda se ide na varijantu da ce genetske promene biti specificne ili izbegnute na ljudima, a ako se pojave u buducnosti..eto prilike za industriju "genetskih korekcija":)



Fiziologija digestivnog trakta i način digestije hrane i njen transport kroz intestinalnu barijeru je takav da ovo o čemu govoriš nema nikakvu osnovu.
DNK materijal iz hrane se u digestivnom traktu pod dejstvom enzima pankreasa razlaže na mononukleotide i samo oni i prolaze intestinalnu barijeru i ulaze dalje u organizam. Tako da je potpuno nebitna stabilnost unetih DNK framgenata jer stabilni ili ne bivaju razloženi na osnovne elemente. Prenošenje čitavog lanca DNK ili čak celog gena izazvalo bi snažnu imnunu reakciju već pri prvom unosu bilo koje hrane ne vezano da li je GMO ili ne.
Isto važi i za proteine. Protein se u digestivnom traktu razlaže na aminokiseline i tek one prolaze crevnu barijeru. Tako da nema bukvalno nikakve razlike da li su te aminokiseline činile polipeptidni lanac GMO ili ne GMO hrane. Ukoliko se desi da čitav lanac proteina prođe crevnu barijeru (moguće u nekim slučajevima pinocitozom) nastaje alergija na tu vrstu proteina zbog imunog odgovora organizma.



 
Odgovor na temu

superbaka

Član broj: 5290
Poruke: 2924



+1298 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani25.04.2015. u 07:24 - pre 108 meseci
slazem se sa svim sto je napisao @entropy, a ono sto mogu da dodam je da problem moze nastati samo u ekspresiji nekog gena... npr, neki modifikovani gen moze da proizvodi neki molelul manje molekulske mase u biljci, koji nakon konzumacije moze da prodje nesmetano kroz crevnu barijeru, i da ima neku (recimo negativnu) funkciju u organizmu... i to je deo gde mozemo da diskutujemo o potencijalnoj stetnosti GMO tj, mogucim zloupotrebama...
 
Odgovor na temu

milan jaric

Član broj: 328914
Poruke: 3
*.dynamic.vipmobile.rs.

Sajt: www.dogusfertilityclinic...


+1 Profil

icon Re: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani25.04.2015. u 10:29 - pre 108 meseci
Nisu ljudi inovatori u genetickom inzenjeringu kakvim ga danas znamo, mi jos uvek samo kopiramo prirodu.

Genetski inzenjering biljaka pociva na jednom mocnom alatu, cudom taj alat je potpuno prirodna bakterija koju smo krstili agrobacterium. Ona je ta koja uradi najveci posao genetske modifikacije i introdukcije novih gena.

Koriste se i virusi, virusi koji sami po sebi poseduju sav alat i da se tako izrazim iskustvo za taj posao genetskog inzenjeringa. Mi im samo podvalimo grugi gen koji oni ugrade.

Introdukcija stranih gena nije cesta u prirodi, ali nije ni retka. Bas zato to postoji organizmi kao virusi i bakterije koje prirodno nesto seku i dodaju u genome brugih vrsta, desi se da gene i izmesaju medju vrstama.

Unos proteina i nukleinskih kiselina kroz nas intestinalni trakt je po definiji takav da se oni prvo razloze na sastavne elemente , ali nije uvek tako. Postoje izuzeci kako slucajni , tako namerni pa neki proteini ili fragmenti dna mogu biti uneseni pre potpune digestije. Ipak to se stalno desava, pa eto zivi smo.

Problem sa gmo poljoprivredom je pre svega ekoloski. Ostali problemi su vise u sferi medija, nego sto su dokazani naukom. To ne znaci da nece biti dokazani, ali za sada nema argumenata
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: Genetski modifikovani organizmi u ljudskoj ishrani

Strane: 1 2 3

[ Pregleda: 25495 | Odgovora: 45 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.