Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Linux prebacio 2%

[es] :: Advocacy :: Linux prebacio 2%
(TOP topic, by flighter_022)
Strane: << < .. 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 340901 | Odgovora: 3052 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
82.117.201.26



+1064 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 15:27 - pre 65 meseci
Kako mislis naplacivati softverski porez? Prisilom ili sta?
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.net138.selfnet.at.



+2789 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 15:40 - pre 65 meseci
Citat:
Space Beer: 1. Možda. Ali i manje zakonske slobode takođe mogu dovesti do manjih praktičnih sloboda. Zapravo i dovode

"Dovode" i "mogu da dovedu" nisu isto. Manje zakonske slobode mogu dovesti do manjih praktičnih sloboda, kao i do većih zakonskih sloboda. To zavisi od toga kakvi su sistemi koji se upoređuju.
Citat:
Space Beer: 2. U ovom sistemu jeste praktično moguće. Hint: Ubuntu, Libreoffice, Librem, uspeh malih indie studija, poslova iz garaže, veganskih restorana, proizvođača organske hrane, qwtzgftrs udruženja....

Isto tako je i u liberalnom kapitalizmu XVIII i XIX veka bilo moguće pružiti radnicima humane uslove - ali na kratko, jer su socijalutopisti propali. Ubuntu, LibreOffice i Librem nisu primeri uspešnosti FOSS modela, već primeri da FOSS često zaostaje u razvoju u okruženju vlasničkog softvera. Što se indie studija, i poslova iz garaže tiče, oni nisu primeri nekoga ko se odrekao mogućnosti koje imaju konkurenti, već nisu ni imali mogućnosti kao njihovi najjači konkurenti. To je kaio da porediš manje i veće proizvođače vlasničkog komercijalnog softvera. Što se veganskih restorana i zdrave hrane tiče, to je primer onih koji pikiraju na zasebnu ciljnu grupu, koja je daleko manja od ostatka, ali je spremna da plati istu stvar i nekoliko puta više, pa opet ne vidim gde je tu odricanje od mogućnosti koje konkurencija ima. Oni ne pikiraju na isti tržišni segment kao mesari, pa nisu u konkurenciji.
Citat:
Space Beer: 3. Librem se odrekao mogućnosti koje konkurencija ima i napravio za sebe dobar poslovni model. Kao i Nextcloud, Signal, Protonmail, CD Project... Inače propadanje firmi je sasvim normalna pojava, kao i stvaranje novih

Da ne budu ovi primeri kao pod 2 (FOSS model je inferioran u okruženju vlasničkih programa).
Citat:
Space Beer: 4. Oduzimanje mogućnosti svim privrednim društvima u nekim državama je dovelo do stagnacije, nedostatka inovacija i gubitka konkurentnosti na globalnom tržištu. Tj. "Radio, ne radio, svira mi radio"

Koliko je privreda SFRJ ili SSSR bila uspešna i tržišno orijentisana? Bilo je odličnih prizvoda, ali je EI Niš ostao daleko iza Sonija ili HP-a, Lada iza Mercedesa itd. Ne treba sve prepustiti tržištu. Ali nema razloga softver ubaciti u tu grupu.

To zavisi od formulacije celog sistema.
Citat:
Ivan Dimkovic: @Nedeljko,

Propadanje privrednog subjekta je >osnova< koja omogucava napredak.

Mislim bez bojazni da ladomudjenjem moze da nam propadne posao, kvalitet tog posla bi bio... pa kao vec vidjen u svakom od "rajeva".

Stvarno? Hajde da upropastimo celu privredu da bismo bili najnapredniji.

Napredak ne omogućava propadanje preduzeća, već okruženje u kome preduzeća mogu da propadnu, kao i da se pojave nova.

Inače si potpuno omašio poentu, a to je da u kopirajt sistemu ne možeš očekivati masovnu navalu proizvođača na FOSS model jer znaju gde ih vodi jednostrano odricanje od mogućnosti koje imaju konkurenti, a takvu perspektivu ne žele.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.182.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 15:46 - pre 65 meseci
@Nedeljko

Citat:
Da ne budu ovi primeri kao pod 2 (FOSS model je inferioran u okruženju vlasničkih programa).


Ako zaista mislis da je ovako zasto podrzavas inferioran model, i zasto bi iko podrzavao losiji a ne bolji model?
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.net138.selfnet.at.



+2789 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 17:37 - pre 65 meseci
Pa, inferioran je u ovom sistemu. U RMS-ovom sistemu bi davao bolje rezultate nego što sad daje, možda i bolje nego vlasnički model u ovom sistemu.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.182.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 17:49 - pre 65 meseci
A ako nisi siguran zasto ga podrzavas? Kako ocekujes da tvoj stav utice na druge?

Umesto da se fokusiras na stvari po kojima je open source superioran, potenciras nedostatke.
 
Odgovor na temu

dule_ns
Novi Sad

Član broj: 123863
Poruke: 257
87.116.182.*



+690 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 18:00 - pre 65 meseci
Citat:
Nedeljko: I još nešto. Kako to misliš da prihodi po RMS-u ne zavise od kvaliteta proizvoda?

1. Softverski porez - dobićeš više ako je tvoj program više korišćen.
2. Donacije - prikupićeš ih više ako ima više zadovoljnih korisnika.
3. Prodaja podrške - što je više ozbiljnih korisnika, biće više prihoda.
...

1. Ne. Dobićeš više ako prilikom kupovine hardvera se neko seti da mu je baš tvoj softver valjao. Onaj ko bude imao bolji marketing će recimo proći bolje.
2. To imaš i sada, na vidim da ovaj tvoj predlog išta menja u vezi donacija.
3. Ne mora da znači. Source si poklonio. Ako neko ima dovoljno sredstava i ljudstva i razvijenu bazu klijenata lakše i bolje će to uraditi od tebe. Sem toga, to imaš i u sadašnjem modelu - napravi dobar program, prodaj ga, nemoj pokloniti source, ako program ima potrebu za podrškom imaćeš prihode.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
88.116.108.*



+2789 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%21.11.2018. u 20:18 - pre 65 meseci
@bojan_bozovic


Glavna prednost modela slobodnog softvera je upravo u slobodi koju korisnici imaju. U RMS-ovom sistemu bi se softver razvijao možda brže, a možda i sporije nego u ovom sistemu. Verujem da bi išlo brže zbog vrsta produktivnosti kojih nema u svetu vlasničkog softvera. Međutim, pravo pitanje je zapravo u kakvom svetu želimo da živimo.


@dule_ns


Nisi razumeo moju poentu, a to je da nije tačan tvoj stav da bi u RMS-ovom sistemu prihod autora bio potpuno nepovezan sa time koliko je dobro napravio program, odnosno da je tačan moj stav da je RMS-ov sistem takođe tržišan.

1. Ne znam koja bi tačno bila pravila bila oko raspodele softverskog poreza, ali u svakom slučaju bi išlo po nekim pravilima i na osnovu merljivih parametara, a ne kako se dune nekim komitetlijama. Ipak, moja primedba se odnosi na nešto drugo. U postojećem sistemu kvalitet reklamiranja itekako utiče na prihode, ali utiču i cena kvalitet. Isto i u RMS.ovom sistemu.

2. Da, RMS-ov sistem se ne razlikuje od postojećeg po pitanju donacija. Dakle, prihodi zavise od kvaliteta.

3. Kada je sors javno dostupan, moguća je konkurencija u pružanju podrške za isti program (što je prednost slobodnog softvera). Ako proizvođač dobro organizuje podršku, može biti bolji od drugih u tome. Takođe, ima početnu prednost u tome što će se većina klijenata za podršku prirodno obratiti baš proizvođaču. Dakle, prihodi zavise od kvaliteta rada.

Dakle, nije tačno da je u RMS-ovom sistemu visina prihoda nepovezana sa kvalitetorm rada.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

bigvlada
bgd

Član broj: 41095
Poruke: 325
87.116.190.*



+94 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%23.11.2018. u 21:23 - pre 65 meseci
Citat:
Nedeljko:
Dobro, ako šund nije umetnost, odgovori mi na jednostavna pitanja:

1. Koliki procenat svih muzičkih dela dela su umetnička?
2. Koliki procenat svih video igara su umetničke?
3. Kada bismo u toku godinu dana sabrali minute koje su svi igrači sveta odigrali u šund igrama i u umetničkim igrama, koliki bi procenat pripao umetničkim igrama?
4. Da li se umetnost može tržišno finansirati?


1. Možda par procenata, kao i u bilo čemu drugom.
2. GOTO 1
3. Ne shvatam poentu pitanja, ja iznosim tvrdnju da video igre jesu umetnost poput književnosti, stripa ili muzike, ne koliki procenat istih spada u tu kategoriju. Treba li onda ja tebe da pitam koliko su pre pola veka ljudi proveli minuta čitajući petparačke romane a koliko Tolstoja i Prusta?
4. Naravno da može. Dao sam više primera kako se može finansirati (i kako se finansira) razvoj video igara, što je najsličnije aplikativnom softveru. To važi za bilo koju umetnost. Baci pogled na online prodavnicu Britanskog muzeja, oni maksimalno koriste to što imaju. Pre više godina sam video npr. podlogu za miša u obliku kamena iz Rozete (proizvod namenje širem ržištu a zasnovan na umetničkom delu). Poenta je da umetnik nešto stvara jer ima potrebu za tim, ne da bi zaradio milione dolara (mada se neće buniti ako ih zaradi). Ako je autoru cilj prvenstveno zarada onda njegova kreacija spada u onih 97-98% koji nisu umetnička dela, već isključivo proizvod za tržište.

Citat:
Branimir Maksimovic:
bigvlada:"Elem, možda bi Linuks i imao više od 2% da se developeri vode idejom Distroi svih zemalja, ujedinite se. Kako? Već su probali? Šta reče? United Linux? Ništa, ne gine im 2% i ubuduće. "

To je standardna prica. Linux ima vise od 2% iz zove se Android. E sad, koliko ti se svidja Android, a koliko GNU Linux? Da li bi hteo da GNU Linux postane kao Android?
Ili kad smo vec kod toga, da postane kao Windows? Ili macOS?


Android je zasnovan na Linuksu ali nije Linuks (uzgred, previše reklama za moj ukus). Kao što je ReactOS zasnovan na Windows-u ali nije Windows. I Linuks je zasnovan na Juniksu ali nije Juniks. Da li bi ti hteo da pod haubom svaki linuks izgleda isto a da se distroi razlikuju po GUI-u i softveru koji drže u repozitorijumima? Ja ovo kuckam iz Vivaldija koji za osnovu ima Chrome i može da koristi sve njegove ekstenzije i dodatke ali je prilagođen ljudima koji su bili ljubitelji Opere 12. Ako bi sve veće distribucije bile iste pod haubom onda bi Linuks imao više od 2%. Tim pristupom se ne bi niko ograničavao da mora to da koristi ili da ne može da pravi distribuciju po svom ukusu i za svoje potrebe ali bi svakako imao koristi od npr. zajedničke baze drajvera. Linuks svet sada podseća na Sveto Rimsko Carstvo sa 300+ država koje imaju neku zajedničku osnovu u vidu imperatora (kernela) ali gde svako vodi svoju politiku carina, tarifa i propisa.

 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
88.116.108.*



+2789 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%23.11.2018. u 23:53 - pre 65 meseci
@bigvlada

Ček, ček... Kako se umetnost može tržišno finansirati? Objasni van video igara. Da li se tržišno može finansirati umetnost ili samo kič?

Citat:
bigvlada: Android je zasnovan na Linuksu ali nije Linuks (uzgred, previše reklama za moj ukus). Kao što je ReactOS zasnovan na Windows-u ali nije Windows. I Linuks je zasnovan na Juniksu ali nije Juniks.


Mislim da su poređenja neodgovarajuća.

Delo A je zasnovano na delu B (odnosno, delo A je izvedeni rad iz dela B) ako delo A uključuje delo B ili njegov deo u originalnom ili izmenjenom obliku. Izmena nekog dela podrazumeva transformaciju primerka tog dela. Ti pojmovi su precizno definisani Zakonom o autorskom i srodnim pravima.

1. Android je zasnovan na Linux-u jer uključuje Linux u izmenjenom obliku.

2. ReactOS nije zasnovan na Windows-u jer ne sadrži niti jedan deo Windows-a niti u izmenjenom, niti u neizmenjenom obliku. Samo je kompatibilan sa Windows-om. Zapravo, ReactOS nije zasnovan ni na jednom drugom delu, već je napisan od nule.

3. Linux nije zasnovan na Unix-u iz istih razloga iz kojih ReactOS nije zasnovan na Windows-u. Poput ReactOS-a Linux nije zasnovan ni na jednom drugom delu. Samo je u nekoj meri kompatbilan sa Unix-om.

4. GNU/Linux distribucije su zasnovane na svemu i svačemu.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
109.72.51.23



+1064 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%24.11.2018. u 00:57 - pre 65 meseci
Unix je samo paytoll. Linux je vec registrovan Unix
https://www.opengroup.org/openbrand/register/
"
Inspur Co., Ltd: Inspur K-UX 3.0 on Inspur TS K1 system
Inspur Co., Ltd: Inspur K-UX 2.0 on Inspur TS K1 system
"

To je Unix baziran na RHEL.

 
Odgovor na temu

Space Beer
ISS

Član broj: 325788
Poruke: 107
*.



+93 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%24.11.2018. u 06:53 - pre 65 meseci
@Nedeljko
Ubuntu je uspešan FOSS proizvod, a Canonical kompanija. Sigurno 10 miliona korisnika, godišnji prihod od preko 100 miliona €, preko 600 zaposlenih...

Libreoffice je uspešan FOSS proizvod. U rangu mnogih komercijalnih proizvoda (WPS, Softmaker, Corel office), a u nekim aspektima ispred njih

Nextcloud je uspešan FOSS proizvod. Prema mogućnostima i kvalitetu ispred mnogih komercijalnih proizvoda. Zapravo, teško je naći proizvod koji je bar u nekim aspektima bolji.

Svi gore navedeni su se odrekli mogućnosti da naplaćuju svoj kod, ako ništa drugo. A ne ciljaju usku grupu korisnika, već se trude da njihov proizvod odgovara (skoro) svima.

Withcer 3 je postigao izuzetan uspeh. A CDPR se odrekao DRM zaštite (Denuvo) koja AAA igrama donosi veći profit kada je napotrebnije (u prvih nekoliko meseci). Tako da su svesno pustili da se njihova igra nađe na torrent sajtovima. I pored toga su imali neverovatnu prodaju. Ljudi koji su odigrali piratsku verziju su kasnije plaćali original jer su želeli bukvalno da se zahvale i podrže neverovatno dobar proizvod. Takođe su se odrekli svih moderih gluposti za povećanje profita, koje su danas standard u industriji (DLC, mikrotransakcije, epizode...). Zapravo su gomilu dodatnog materijala koji su kasnije pravili, dali besplatno,

Purism se kao prodavac hardvera, odrekao mogućnosti koje koriste ostali - povećanje profita pomoću blotware-a. Zbog toga je cena njihovih proizvoda veća, ali i to je način za uspeh (bar za sada su uspešni, pošto su im prihodi veći od rashoda)

Protonmail, Signal... su se odrekli mogućnosti prodaje korisničkih informacija kao izvora prihoda. Inače, ne znam kako misliš da je email/IM/VoIP servis inferioran u odnosu na vlasnička rešenja? Šta ima inferiorno u slanju mejla ili poruke? Fale im stikeri?

I tako dalje, ima još primera uspešnih kompanija koje svoje poslovanje baziraju na FOSS-u, i/ili koje se odriču pogodnosti koje ima konkurecija.

I ne razumem to sa uskom ciljnom grupom? Ti zaista misliš da 98% PC korisnika ili 100% smartphone korisnika imaju iste zahteve, pa im je potaman ono što nude MS, Apple i Google? Pa upravo je svrha prilagoditi svoj proizvod određenoj grupi koja bi se otarasila njihovih usluga. Baš kao što bismo i mi mesožderi ponekad otišli u veganski restoran. I baš kao što prodavci patika imaju 100 različitih modela. I to nije 2%, to je mnogo više. Ali ta priča je prežvakana sto puta na ovoj temi, ne znam zašto i dalje raspravljamo.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
88.116.108.*



+2789 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%24.11.2018. u 13:15 - pre 65 meseci
OK, Ubuntu je uspešan na desktopu sa 0.62% tržišnog udela (po netmarketshare-u za oktobar 2018), a Windows je neuspešan na desktopu sa 87.27% tržišnog udela (u istom periodu, prema istom izvoru). Canonical je uspešna firma sa godišnjim prihodima od preko 100 miliona dolara, dok je MS neuspešna firma sa ko zna koliko milijardi godišnjeg prihoda.

Koliko vidim, proizvođači koji se ne odriču mogućnosti koje im sistem pruža su uspešniji. Nije nemoguće uspeti odričući se mogućnosti koje konkurencija ima, ali su mogućnosti smanjene i uspešniji će biti oni drugi. Ne svi, ali najjači igrač nije iz FOSS sveta.

Izuzetaka ima, kao što pokazuje primer iz sveta šahovskih programa, gde je najjači program FOSS (Stockfish). Takođe, na polju razvojnih alata ima FOSS programa u rangu komercijalnih ili po nečemu boljih od komercijalnih ili koji ne zaostaju značajno za komercijalnim.

Međutim, to je tako u nekim segmentima, koji trebaju IT gigantima koji žele da se oslanjaju isključivo na svoja rešenja + FOSS, pa su spremni da guraju odgovarajuće FOSS projekte. Šta sa drugim segmentima u kojima to ne funkcioniše?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Space Beer
ISS

Član broj: 325788
Poruke: 107
*.



+93 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%24.11.2018. u 14:31 - pre 65 meseci
Odakle sad izvlačiš te tvrdnje? Kad je bilo ko rekao da je MS neuspešan. S tim što to treba da shvatiš da uspešan != najuspešniji. Uspešna firma je ona koja posluje sa dobitkom, koja ima dovoljan udeo na tržištu da joj omogući razvoj, koja raste.... Canonical jeste takva firma. Uostalom, kada je Canonical izbacio prvu verziju svog OS-a, MS je imao udeo od 95%. Od tada je Ubuntu zabeležio rast, a Windows pad udela, zar ne :)

Takođe, naveo sam ti primere FOSS rešenja koja su uspešnija od nekih komercijalnih. To znači da je u trenutnom sistemu, ovakvom kakav je, sasvim moguće uspeti sa FOSS-om. Seafile se ne odriče licence za svoj server (professional), pa nisu uspešniji od Nextcloud-a. WPS ili Softmaker se ne odriču licenci za svoje pakete, pa nisu uspešniji od Libreoffice-a. Threema se nije odrekla naplate svoje aplikacije, pa opet nisu uspešniji od Signal-a. Square Enix se nije odrekao zaštite i dodatnih izvora prihoda, pa Deus EX:MD nije prošao uspešno kao Witcher 3... Takođe, u ponudi postoji brdo komercijalnih/vlasničkih alata od kojih su bolji neki FOSS programi kao što su Blender, Krita, VLC, Freefilesync, qBittorrent, Keepass(XC), Wire, Jitsi, kdenlive, Firefox, Gnome Recipes... Ko hoće, nađe način, ko neće, nađe izgovor ;)
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
88.116.108.*



+2789 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%24.11.2018. u 16:41 - pre 65 meseci
Da, ubuntu je narstao do glamuroznih 0.62%.

Što se tiče primera FOSS rešenja koja su bolja od nekih komercijalnih, u većini segmenata je najbolji FOSS bolji od najlošijeg komercijalnog. Ako si to hteo da kažeš, onda se slažemo. Na download.com-u (i verovatno na Windows Store-u) imaš gomilu jeftinog komercijalnog softvera niskog kvaliteta. Ipak, ne nalazim da je suština u trkanju sa njima.

Ja sam naveo mnogo bolji primer za to - Stockfish, koji je bolji od svih komercijalnih konkurenata (a ne samo od nekih). Međutim, u većini segmenata je najbolji komercijalan softver bolji od najboljeg FOSS.

Ako je tvoja poenta da može FOSS da se razvija i da se pritom leba jede od toga, slažem se i sa tim.

Međutim, hajde da vidimo koje su najuspešnije FOSS firme, a koje najuspešnije firme koje prave komercijalan softver (MS?), pa da ih uporedimo po uspešnosti.

Biće da je FOSS model u ovom sistemu poslovno i tehnički inferioran.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Bradzorf012
Mile i ortaci LLC

Član broj: 334105
Poruke: 466



+1020 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%24.11.2018. u 19:20 - pre 65 meseci
Shadowed
Citat:

Dakle, da li si za to da se na nivou drzave uvede zakon da se mora vrsiti zrtvovanje jedne osobe za spasavanje vise od jedne.


Celokupna civilizacija je izgrađena na takvom zakonu. Od južnoameričkih zajednica koje su žrtvovale ljude da bi umilostivile bogove do judaizma, gde Avram vodi Isaka da ga prinese na žrtvu Bogu. Na kraju imamo hrišćanstvo gde Božji sin prinosi sebe kao žrtvu za sve koji u njega veruju.

Branimir
Citat:

Imas mnogo igara koje su umetnost, evo ti jedna...


Samo ako se kao kriterijum uzme zabava korpjuterske igre se mogu smatrati za umetnost. Umetničko delo može imati funkciju da zabavi, ali i ne mora. Osim zabave, knjiga, film, muzička numera ili slika trebalo bi da u čoveku pokrenu neka pitanja i/ili osećanja, da obogate ličnost potrošača/konzumenta. Dakle, umetničko delo ima pre svega estetsku vrednost. Često se može čuti kako se za neki auto kaže da je pravo umetničko delo, u smislu dizajna naravno. Za dizajnera koji je nacrtao auto se može reći da je umetnik, ali tu postoji jedan mali problem. Taj automobil će biti umetničko delo čak i ako nema motor i menjač i ne može da se koristi kao prevozno sredstvo. Dakle, u pitanju su različite funkcije.

bigvlada
Citat:

Podržavao ti to stanovište ili ne, video igre su vid umetnosti, isto onoliko koliko su to književnost, slikarstvo, film, muzika ili stripovi.


Kao što vidimo, nisu.

Citat:

One ih sve objedinjuju a njihovi uživaoci nisu samo pasivni posmatrači već aktivno učestvuju u pričanju priče.


Pasivnost ili aktivnost konzumenta nisu ne mogu biti opredeljujući kriterijumi.

Citat:

Konzumiranjem kulturnih sadržaja ljudi postaju svestranije i obrazovanije ličnosti.


Ne znam baš za obrazovanje, ali je otprilike tako.

Citat:

Koliko je igranje video igara značajno i za isključivo poslovne primene se vidi i u brojnim primerima hmm igrizacije (eng. gamification) pojedinih poslovnih ili obrazovnih procesa.


Kriterijum poslovne primene je nebitan. Mnogi veliki umetnici su umrli u bedi i siromaštvu, a slavu stekli tek posmrtno.

Citat:

A sve to je moguće jer je većem krugu ljudi dostupan jeftin kompjuterski hardver.


Hardver je takođe nebitan. Da potrošim brdo para na najopremljeniji atelje, platna, četkice i boje i dalje bih mogao da nacrtam/naslikam samo ono što i sada mogu: čiča glišu. Ako bih se potrudio, uložio trud i vreme u proučavanje istorije slikarstva, možda bih postao vrstan kritičar, možda najbolji na svetu, ali me to ne bi učinilo umetnikom. S druge strane, to što sam dobar kritičar ne garantuje da ću umeti na pravi način da doživim sliku/umetničko delo.

Citat:

Više od igre ...


Hm, tekst je dobar, ali su zaključci pogrešni. Kada se u kontekstu umetnosti govori o igri misli se na izvođača na sceni koji igra. On ne pritiska dugmiće da bi pokretima oživeo neki virtuelni lik. Možda bi se paralela mogla povući sa lutkarskim pozorištem, ali ni to nije dovoljno. Ne znam da li postoji neko ko uživa da gleda likove u igrici koju igraju drugi. Čak i da postoji, ne vidim u tome nikakav estetski doživljaj. Publika u ovom slučaju može samo da navija, nešto kao u sportu.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
88.116.108.*



+2789 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%24.11.2018. u 20:24 - pre 65 meseci
Citat:
Bradzorf012
Citat:
Dakle, da li si za to da se na nivou drzave uvede zakon da se mora vrsiti zrtvovanje jedne osobe za spasavanje vise od jedne.


Celokupna civilizacija je izgrađena na takvom zakonu. Od južnoameričkih zajednica koje su žrtvovale ljude da bi umilostivile bogove do judaizma, gde Avram vodi Isaka da ga prinese na žrtvu Bogu. Na kraju imamo hrišćanstvo gde Božji sin prinosi sebe kao žrtvu za sve koji u njega veruju.

Južnoameričke zajednice na koje se to odnosi više ne postoje. Ne znam znam da li Izrael ima zakon po kome država može da žrtvuje jednoga da bi spasla više njih, ali primer sa Isusom Hristom ti je potpuno pogrešan.

Isusa Hrista nije žrtvovala nikakva zajednica, već se radi o samopožrtvovanju, to jest o ličnoj odluci. Svaka savremena država slavi hao junake one koji se žrtvuju za zajednicu, ali to niodkoga ne zahteva.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.181.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%25.11.2018. u 05:48 - pre 65 meseci
@Bradzorf

Hajde, reci, kako soundtrack igre nema estetsku vrednost, kada ga komponuju i sviraju profesionalni muzicari? Kako artwork nema estetsku vrednost? Recimo u igrama tipa Hearthstone/MtG Online, mada vazi za sve? Kako mislis da se igra prodaje, ako graficki i muzicki ne zadovoljava?
 
Odgovor na temu

Space Beer
ISS

Član broj: 325788
Poruke: 107
*.



+93 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%25.11.2018. u 08:10 - pre 65 meseci
@Nedeljko
Ako je jednoj kompaniji primarni cilj profit, a drugoj da napravi dobar proizvod, onda je logično da je prva poslovno superiornija. Npr. mnogi igrači američkog fudbala su toliko atletski sposobni da bi bez problema mogli da osvajaju medalje na olimpijadi. Ali im je verovatno zarada ispred medalje na OI.

Ali isto tako ne znači da je proizvod druge kompanije tehnički inferiorniji. Baš kao što mnogi smatraju da je atletika, a ne američki fudbal, kraljica sportova ;)

Ima još FOSS programa koji su egal sa najboljim vlasničkim. A da bi ih bilo još više, moraju dobiti podršku pre svega od svojih korisnika. Ako Jabučari nemaju problem da za aplikativni softver izdvajaju više od Android i Windows korisnika, onda i Linuksaši treba da pronađu način da ubede svoje korisnike da bar delom finansiraju razvoj FOSS-a. Npr. opencollective.com je jedna od novi(ji)h ideja, koja i nije tako loša, mada ja sam više za direktno plaćanje i "donate" tab na stranici programa. Naravno, za veliki i ozbiljan softevr, tu su još i podrška, obuka, implementacija...
 
Odgovor na temu

Bradzorf012
Mile i ortaci LLC

Član broj: 334105
Poruke: 466



+1020 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%25.11.2018. u 12:52 - pre 65 meseci
Nedeljko

Danas ne postoji ni jedna kultura u smislu i na način na koji je postojala u antičkom svetu. To ne znači da mi danas nismo naslednici(baštinici) te kulture, Aristotel i Platon su svetsko kulturno nasleđe.

Sad, što se tiče pogrešnog primera, nisam govorio o prinudi ili slobodnoj volji žrtve. Očigledno da se pre dve hiljade godina shvatilo kako civilizacija ne može da ide napred uz tako primitivne(ili "primitivne") obrede, pa je zato sve prebačeno na simbolički nivo.

bojan_bozovic

Ne znam šta su soundtrack igre, mogu da pretpostavim, ali to ne menja suštinu. Da ponovim, razlika je u nameni. Umetničko delo ima estetsku vrednost i u skladu sa tim primarno sasvim drugu namenu. Jedino što igrica i umetnost (mogu) da imaju zajedničko je zabava. Znači, mogu da komponuju profesionalni muzičari, to što oni stvaraju može biti(verovatno i jeste) umetnost, ali krajnji proizvod nije umetnost. Na primer, na početku utakmice se intonira himna(umetničko delo), ali samu utakmicu to ne čini umetničkim delom. Što se tiče prodaje, već sam rekao da je to nebitno. Tu se radi o vrednovanju, ono kada se pitamo u čemu je razlika između Jelene Karleuše i Radmile Bakočević.

Space Beer

Ne postoji kompanija kojoj profit nije cilj. Svi ostali ciljevi(dobar proizvod) su podređeni tom cilju.
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.181.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux prebacio 2%25.11.2018. u 14:33 - pre 65 meseci
I stolica na kojoj sediš Bradzdorf ima estetsku vrednost i delo je primenjene umetnosti i automobil koji voziš i tvoja šoljica za kafu, sve se to profesionalno dizajnira iako nema veličinu jednog Mikelanđela. Slično i muzika u igri za kompjuter ne mora da bude Mocart da ima vrednost.
 
Odgovor na temu

[es] :: Advocacy :: Linux prebacio 2%
(TOP topic, by flighter_022)
Strane: << < .. 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 340901 | Odgovora: 3052 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.