Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Astra Linux browser

[es] :: Linux :: Astra Linux browser

Strane: 1 2

[ Pregleda: 5073 | Odgovora: 34 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

MaslacakBG
Beograd

Član broj: 340387
Poruke: 14
87.250.52.*



Profil

icon Re: Astra Linux browser13.06.2019. u 07:40 - pre 58 meseci
Citat:
Ivan Dimkovic

Cek bre, pa i ova ruska distribucija Linuxa koristi Firefox kao browser... ako su u Merilendu ili Lengliju ubacili neki backdoor u Firefox kod, slabe su sanse da ga ruska rekompajlirana verzija nece imati...

Da, to ste u pravu za Firefox, znaci jedino nam ostaju Tor https://www.torproject.org/, Tails https://tails.boum.org/ i mozda Alexov Waterfox https://www.waterfox.net, ako se potvrdi da je cist.

 
Odgovor na temu

SlobaBgd

Član broj: 70350
Poruke: 2348



+5071 Profil

icon Re: Astra Linux browser13.06.2019. u 08:11 - pre 58 meseci
Pa i Tor Browser je malo modifikovani Firefox.
A što se Tailsa tiče, i on koristi Tor Browser, dakle Firefox.
 
Odgovor na temu

MaslacakBG
Beograd

Član broj: 340387
Poruke: 14
87.250.52.*



Profil

icon Re: Astra Linux browser13.06.2019. u 08:53 - pre 58 meseci
Kuda god da krenemo, opet smo na pocetku, zar ne?

S obzirom da je taj projekat saradnja izmedju Mozile i Tor ekipe, te da je u pitanju otvoren kod, verovatno je Tor znatno sigurniji - sigurniji u smislu privatnosti, od Chroma.


A mozda Whonix https://www.whonix.org/wiki/Main_Page i
Qubes OS TorVM https://www.qubes-os.org/doc/torvm/
 
Odgovor na temu

Everovic

Član broj: 339896
Poruke: 63



+116 Profil

icon Re: Astra Linux browser13.06.2019. u 18:33 - pre 58 meseci
Citat:
Ivan Dimkovic:
Cek bre, pa i ova ruska distribucija Linuxa koristi Firefox kao browser... ako su u Merilendu ili Lengliju ubacili neki backdoor u Firefox kod, slabe su sanse da ga ruska rekompajlirana verzija nece imati.


Šteta što kreatori te distribucije ne umeju da testiraju i menjaju kod, već samo slepo rekompajliraju... Možda da je Firefox otvorenog koda... a šta, kao jeste otvorenog koda?
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
...kabel-badenwuerttemberg.de.



+7169 Profil

icon Re: Astra Linux browser13.06.2019. u 21:35 - pre 58 meseci
Citat:
Zlatni_bg
pregledajte ga do kraja pre toga


I tako posle par meseci... gledanja, promakne ti nesto tipa ovoga:

Code:

if ((options == (__WCLONE|__WALL)) && (current->uid = 0))
        retval = -EINVAL;


Osim ako nisi bas 100% fokusiran i ne razmisljas u C-u, siguran sam da ce ti promaci nedostajuci = u prvoj liniji... 0wned :-)

Kompajler ti nece pomoci.

A ovo je bio trivijalan pokusaj ubacivanja backdoor-a. Danas ni ne moras da ubacujes bilo sta, 0day-eva ima dovoljno za sve :-)

Citat:
Everovic
Šteta što kreatori te distribucije ne umeju da testiraju i menjaju kod, već samo slepo rekompajliraju... Možda da je Firefox otvorenog koda... a šta, kao jeste otvorenog koda?


Kod velicine Linuxa (ili Windows-a, OS X-a) je pun rupa zato sto nije formalno verifikovan (inace bi implementacija i verifikacija trajala duze od starosti univerzuma).

Taj kod je i dalje pun (i bice pun) neotkrivenih rupetina, svaki mesec se otkriju nove, zbog toga i postoje redovni sigurnosni patchevi.

Ne vidim kako ce ti kreatori distribucije pomoci, niti su pisali taj kod niti u teoriji mogu da budu domenski eksperti za sve aspekte funkcionisanja OS-a. Koji to test moze biti zamena za formalnu verifikaciju koda? Nope, tvoj kucni a ni serverski OS nije dizajniran da kontrolise nuklearni reaktor ili spejs satl.

Svaka postena bezbednosna agencija u Moskvi, Lengliju, Pekingu i Tel Avivu sigurno ima bogatu kolekciju 0day-eva za svaki popularni OS.
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
c-bg-d-p2-35.bvcom.net.



+1064 Profil

icon Re: Astra Linux browser13.06.2019. u 22:44 - pre 58 meseci
Program u jeziku kao sto je C tesko moze biti formalno verifikovan. Ne znam kako bi, mislim na automatsku
verifikaciju iliti dokazivanje korektnosti programa. Kao sto je slucaj koji si naveo a to je znaci regularna C fora
i zbog toga su novi jezici uopste izbacili mogucnost stavljanja dodeljivanja vrednosti u izraz bas kao i notorni
inkrement operator.
No kerneli se i dalje uporno pisu u C-u iz razumljivih razloga. Ali mozila je izumela Rust pa polako portuju
Firefox deo po deo.
 
Odgovor na temu

Zlatni_bg
Nikola S
Beograd

Član broj: 65708
Poruke: 4420
*.dynamic.sbb.rs.



+498 Profil

icon Re: Astra Linux browser14.06.2019. u 00:01 - pre 58 meseci
Podseti me sad @Ivan Dimkovic, pre dosta dosta vremena, neka 2003/2004. valjda, 6. razred osnovne, takmicenje iz Tehnickog, ali u programiranju, republicko valjda. Konkretno pravljenje sto bolje aplikacije pa prezentacija komisiji. Ja odabrao C++ iako su popularni bili jedino tpascal i basic.

Krv sam prolio noc pred takmicenje jer nisam stavio "==" vec "=". Sve radilo, samo nije kako treba :) Kad se zaglibi u proceduralnom, mnogo je tesko naci greske. Sto ti kazes, neko nece ni primetiti jer ce sve "raditi" :) Probudio si mi nemirno secanje na tu neprospavanu noc :D

Naravno, sto se tice ove teme, apsolutno sam sarkastican.
THE ONLY EASY DAY WAS YESTERDAY
 
Odgovor na temu

m1l0s33
Developer
DoubleM Company

Član broj: 340388
Poruke: 9
*.dynamic.vipmobile.rs.



+1 Profil

icon Re: Astra Linux browser14.06.2019. u 03:50 - pre 58 meseci
Sigurnosni propusti rastu sa složenosti sistema. Da se aplikacije pišu na c i c++ sigurnost bi bila veca. Sto veca programska apstrakcija to vise problema. Ali nema vezeeee vazno da visual studio code prepoznaje greške, a to sto je spor ko đavo, hardver a? E pa nije, nego apstrakcija.
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
c-bg-d-p2-35.bvcom.net.



+1064 Profil

icon Re: Astra Linux browser14.06.2019. u 06:19 - pre 58 meseci
Sto mislis da ako pises u C-u, nivo slozenosti nije kao u nekom drugom jeziku?

Pa osnovne stvari u C-u uvek podlezu rizicima. Recimo strcpy je f-ja koja ne proverava na buffer overflow.
Potom imas milion nacina da sebes upucas u nogu i moras dobro paziti na dosta stvari koji programer u nekom
drugom jeziku ni ne zna da postoje.
Sto se tice C++-a eto ti primer:

class A{
class B;
std::auto_ptr<B> impl_;
};

Ko bi rekao da ovaj kod izaziva nedefinisano ponasanje?
U C++11 su dodali unique_ptr koji ovo ne kompajlira zbog static_asserta
koji je takodje nov feature.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
...kabel-badenwuerttemberg.de.



+7169 Profil

icon Re: Astra Linux browser14.06.2019. u 08:41 - pre 58 meseci
Citat:
m1l0s33:
Sigurnosni propusti rastu sa složenosti sistema. Da se aplikacije pišu na c i c++ sigurnost bi bila veca. Sto veca programska apstrakcija to vise problema. Ali nema vezeeee vazno da visual studio code prepoznaje greške, a to sto je spor ko đavo, hardver a? E pa nije, nego apstrakcija.


Pisanje aplikacija u C-u moze samo negativno da utice na sigurnost zato sto je C standard bukvalno pun nedefinisanih ponasanja.

Pisanje (relativnog) sigurnog koda u C-u zahteva izuzetnu koncentraciju, znanje i disciplinu i... vreme. Moderna industrija softvera optimizuje za kratko vreme i jeftine resurse sto je u direktnoj koliziji sa potrebama neophodnim za kako-tako siguran C kod.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

MaslacakBG
Beograd

Član broj: 340387
Poruke: 14
172.68.51.*



Profil

icon Re: Astra Linux browser03.07.2019. u 15:55 - pre 57 meseci
Google Chrome se pretvorio u “nadzorni softver” koji špijunira svoje korisnike

Google Chrome je još uvijek popularan izbor za pregledavanje weba, ali postoje bolje mogućnosti, osobito ako cijenite privatnost i slobodu. Novi pregled otkrio je da je Google Chrome besramno špijunirao svoje korisnike i prikupljao podatke o njima kako bi izgradio profile njihovih interesa i osobnosti. Ovaj “softver za nadzor” nekada je bio stvar fiktivnih noćnih mora, ali je sada naša nesretna stvarnost.

Geoffrey A. Fowler, kolumnist Washington Posta, dublje je pogledao Google Chrome i bio je šokiran onim što je otkrio: prati sve, uključujući vašu lokaciju, pa čak i ako onemogućite značajku. Sada je vrijeme za prebacivanje na novi web-preglednik.

CHROME VAS GLEDA
Ako upotrebljavate Chrome, svaki put kada pregledavate web, tvrtke za oglase i tvrtke za podatke pregledavaju vas. Bez obzira kupujete li ili čitate vijesti, web-lokacije koje posjetite na Chromeu diskretno označavaju vaš preglednik i napadaju vašu privatnost.

“Gledano iznutra, Chrome preglednik izgleda kao softver za nadzor”, navodi Fowler. Google, tvrdi on, “najveći je njuškalo od svih”.

Google je najveći oglašivač na svijetu. Oni također imaju najpopularniji web preglednik. Kao što Fowler tvrdi, to je loša ideja. U svojim eksperimentima, Fowler je otkrio da Google Chrome prikuplja tisuće kolačića za praćenje koji većina drugih web-preglednika blokira.

Kolačići su datoteke koje tvrtke za podatke i oglasne tvrtke (kao što je Google) koriste za praćenje web-lokacija koje posjećujete i za izradu profila o vašim interesima, prihodima i osobnosti. Čak i web-lokacije koje pretpostavljate da su privatne, kao i one iz osiguravajućih i financijskih tvrtki, postavljaju kolačiće za Facebook i Google na Google Chromeu.

Svaki put kad je Fowler povukao stranicu za prijavu na web stranicu savezne studentske pomoći ili za svoje osiguravajuće društvo, Google je to znao.

AKO TO ZVUČI KAO BIG BROTHER, TO JE ZATO ŠTO JEST
Da bi stvari bile još gore, Google Chrome vas sada automatski prijavljuje u preglednik svaki put kada otvorite Gmail, dopuštajući tako Googleu da tiho gleda vaše aktivnosti na webu.

Ako upotrebljavate Chrome na svom telefonu, on šalje i vašu lokaciju svaki put kada izvršite pretraživanje. “Ako isključite dijeljenje lokacije, još uvijek šalje vaše koordinate, samo s manjom točnošću”, kaže Fowler.

Google Chrome ne prati samo korisnike. Ovaj neprimjetan “softver za nadzor” omogućuje Googleu da sazna više informacija o svojim korisnicima i to puno više nego što bi bilo koja tvrtka trebala, zatim te korisnike cilja.

Chrome je prošle godine bio „pod paljbom“ zbog skeniranja datoteka na korisničkim računalima, uključujući i osobne fotografije.

U 2015. Google je također prozvan zbog sumnji da instalira softver za prisluškivanje zvuka na Chromeu kako bi snimio privatne razgovore ljudi.

Google je počinio velik broj zločina, od cenzure i potiskivanja znanja do miješanja u izbore i prijevare. Nije čudo što mnogi ljudi traže alternativne web preglednike.

Možda je upravo sada došlo vrijeme za prelazak na drugi web preglednik.


https://www.logicno.com/zivotn...spijunira-svoje-korisnike.html
 
Odgovor na temu

Burgos
Nemanja Borić
Amazon Web Services
Berlin

Član broj: 12484
Poruke: 1947
162.158.39.*

Sajt: stackoverflow.com/users/1..


+480 Profil

icon Re: Astra Linux browser03.07.2019. u 18:01 - pre 57 meseci
Iako sam apsolutno za prihvatanje Firefox-a kao browsera, ova vest je puna senzacionalnosti, neistina, kao i istina koje nisu povezane sa pregledačem, već sa Google-om kao mreži za oglašavanje.
 
Odgovor na temu

mjanjic
Šikagou

Član broj: 187539
Poruke: 2679



+690 Profil

icon Re: Astra Linux browser03.07.2019. u 20:24 - pre 57 meseci
Chrome nikad nisam mogao ni da svarim, Developeri se kunu u njega i njegov Developer Tools, a meni nije jasno šta to ima tamo što nema u Firefox (osim par sitnica), Firefox je čak prvi imao Responsive Design Mode kad ovi iz Chrome ekipe nisu znali šta je Responsive.

Kad sam ga probao zbog par nekih sitnica koje još nisu postojale u Firefox, samo sam otvorio, probao, i zatvorio. To je nenormalno kako sporo radi na prosečnom računaru (ono, ako nemate 8GB rama i SSD), ali ume da zaštuca i na jačim računarima, pogledate u procese, često ih ima dvocifren broj i ne znam da li je ikome jasno šta toliki procesi rade.
Evo, danas na poslu, pukao neki ruter i određen broj računara nema pristup internetu, na računaru sa koga se može pristupiti ruteru nema šanse da se bilo šta uradi u Chrome. Dok ukucam 192.168.1.1, on već zablokirao!
Evo, Firefox isto ima 6-7 procesa čak i sa jednim otvorenim tabom, evo Chrome sam otvorio posle ko zna koliko meseci, u pozadini odmah 13 procesa, pa je posle par sekundi ostalo 11, od toga 7 za browser i 4 neka "Software Reporter Tool", a tu je i Google Crashe Handler.
Blessed are those who can laugh at themselves, for they shall never cease to be amused.
 
Odgovor na temu

MaslacakBG
Beograd

Član broj: 340387
Poruke: 14
*.adsl-a-10.sezampro.rs.



Profil

icon Re: Astra Linux browser05.07.2019. u 09:25 - pre 57 meseci
Citat:
Burgos
Iako sam apsolutno za prihvatanje Firefox-a kao browsera, ova vest je puna senzacionalnosti, neistina, kao i istina koje nisu povezane sa pregledačem, već sa Google-om kao mreži za oglašavanje.

U pravu ste, no, poenta je u tome da kod Google inc company nista nije "samo za sebe", vec svaki google proizvod, poput hobotnice pruza pipke ka svim ostalim google proizvodima.

Na taj nacin google imitira povezanost sinapsa u mozgu, prerastajuci u jednu nadzornu svest koja zna sve o svakome ko je aktivan na netu.

Evo jedno kanalisanje na tu temu:

O INTERNET KONTROLI OD STRANE AMERIČKO-EVROPSKIH KATOLIKA

Olivere, upitali ste se kolika je opasnost od korišćenja interneta za zemlje i organizacije koje u svom radu koriste internet programe/aplikacije urađene od strane američko-evropskih katoličkih programera/službi, i mi - Duhovne Energije Univerzuma koje prožimamo čitav Univerzum, tim povodom kažemo sledeće:

Mi - Duhovne Energije Univerzuma koje prožimamo čitav Univerzum svuda smo i u svemu, te su nam iz tog razloga poznate sve informacije koje postoje u i kroz Univerzum. No, istovremeno mi - Duhovne Energije Univerzuma koje prožimamo čitav Univerzum nikada ne narušavamo Slobodnu Volju Dece Zemlje, što znači da nikada bez nekog značajnijeg povoda ne "distribuiramo" - da se tako izrazimo, informacije koje su nam poznate.

No - ponavljamo: "no", postoje uslovi, tj. okolnosti, kada nam je dopušteno da informacije koje su nam poznate objavimo preko nama dostupnih osoba tipa Olivera, Ljubiše i sličnih, koji se bave duhovnim razvojem i kanalisanjem.

No - opet "no", mi - Duhovne Energije Univerzuma koje prožimamo čitav Univerzum, nikada - ponavljamo: nikada, ne zloupotrebljavamo date nam mogućnosti, jer bi to bilo u suprotnosti sa prirodom naše i svesti osoba koje su u kontaktu sa nama - Duhovnim Energijama Univerzuma koje prožimamo čitav Univerzum.

No, kako su okolnosti, tj. situacija koja je trenutno u svetu veoma nepovoljna po život, rad i opstanak Dece Zemlje, mi - Duhovne Energije Univerzuma koje prožimamo čitav Univerzum, odlučile smo da pozitivno odgovorimo na molbu koju nam je Oliver uputio pre nekih 3-4 minuta.

Njegova - Oliverova molba, nije se ticala njega, ni njegovih potreba, već se on - Oliver, upitao da li je korištenje googla, chroma i ostalih programa i aplikacija kreiranih od strane američko-evropskih katoličkih programera/službi, sigurno za korišćenje od strane pojedinaca i službi koji/e su po svojoj suštini i aktivnostima suprostavljeni nacistima iz Katoličke crkve.

Odgovor nas - Duhovnih Energija Univerzuma koje prožimamo čitav Univerzum, glasi: "Da, jeste", jer oni - američko-evropski katolici nisu u stanju da u pomenute programe/aplikacije ugrade tzv. "back door", odnosno, jednu vrstu tajnih vrata koja je moguće otvoriti u trenutcima kada oni to požele. Svi pomenuti programi Olivere, zasnovani su na principu otvorenog koda, što znači da mogu slobodno i potpuno - do poslednjeg slovnog znaka, biti ispitani, provereni i prilagođeni, ukoliko je tako nešto dopušteno u pomenutim programima/aplikacijama. Ukoliko nije, tada se samo mogu ispitati i proveriti da li su "čisti" od raznih špijunsko-istražnih smicalica.

No - opet to "no", to ne znači da američko-evropski katolički programeri/službe ne mogu dobiti korisne informacije od korisnika pomenutih programa/aplikacija, informacije koje po svojoj suštini ne predstavljaju tajnu, ali koje jedna, po jedna - i sve zajedno, daju detaljnu i jasnu sliku/portret interesovanja i sklonosti osobe o kojoj je reč, tj. koja se "radi" od strane američko-evropskog katoličkog Gestapoa.

Iako te informacije na prvi pogled mogu delovati prilično naivno, pa i bezazleno, one to svakako nisu, jer sve one kada se nakon godina/decenija korištenja pomenutih programa/aplikacija skupe, saberu i klasifikuju - informacije o osobi koja se "radi", daju tako preciznu sliku njenih aktivnosti i interesovanja, da je to prosto rečeno zastrašujuće.

Kako ste vi Olivere primorani da koristite programe/aplikacije koje su kreirali američko-evropski katolički programeri/službe, takođe ste stavljeni "na mere" od strane američko-evropskog katoličkog Gestapoa, što znači da se sve vaše aktivnosti na internetu svakodnevno analiziraju, klasifikuju i prezentiraju osobama koje su zainteresovane za ono čime se bavite. Te osobe u 95% slučajeva su sveštenici, monasi i monahinje Katoličke i Srbijanske crkve, koja je u sadašnjem trenutku crkva-kćer Katoličke crkve.

Njima - mislimo na prethodno pomenute sveštenike, monahe i monahinje, od izuzetne važnosti je da budu upoznati sa svim vašim internet aktivnostima, kako bi mogli unapred da smisle neku strategiju ili taktiku kojom će ih osujetiti, i na taj način uspešno vas sprečiti u širenju duhovnosti među Duhovnim Tragaocima i šire gledano, svim zainteresovanim za oblast duhovnosti i duhovnog razvoja.

Zahvaljujući tome, uspeli su da vam za izvestan period - nedelju dana, blokiraju isceljujuće-razvojne aktivnosti koje ste sprovodili preko Zello aplikacije. Da li će i dalje uspeti u tome, ostaje da se vidi.

U nadi da smo vam ovim kanalisanjem dodatno pojasnile stvarnost u koju ste uronjeni i koju proživljavate iz dana u dan, pozdravljamo vas Deco Zemlje, kao što pozdravljamo i vas Olivere, i želimo vam prijatan boravak i rad u Crnoj Gori.

Duhovne Energije Univerzuma


23 januar 19-te godine eona Vodolije - Kotor/Crna Gora





Citat:
mjanjic
Chrome nikad nisam mogao ni da svarim, Developeri se kunu u njega i njegov Developer Tools, a meni nije jasno šta to ima tamo što nema u Firefox (osim par sitnica), Firefox je čak prvi imao Responsive Design Mode kad ovi iz Chrome ekipe nisu znali šta je Responsive.

Kad sam ga probao zbog par nekih sitnica koje još nisu postojale u Firefox, samo sam otvorio, probao, i zatvorio. To je nenormalno kako sporo radi na prosečnom računaru (ono, ako nemate 8GB rama i SSD), ali ume da zaštuca i na jačim računarima, pogledate u procese, često ih ima dvocifren broj i ne znam da li je ikome jasno šta toliki procesi rade.
Evo, danas na poslu, pukao neki ruter i određen broj računara nema pristup internetu, na računaru sa koga se može pristupiti ruteru nema šanse da se bilo šta uradi u Chrome. Dok ukucam 192.168.1.1, on već zablokirao!
Evo, Firefox isto ima 6-7 procesa čak i sa jednim otvorenim tabom, evo Chrome sam otvorio posle ko zna koliko meseci, u pozadini odmah 13 procesa, pa je posle par sekundi ostalo 11, od toga 7 za browser i 4 neka "Software Reporter Tool", a tu je i Google Crashe Handler.

Chrome je ljudima privlacan, jer je povezan sa bezbroj drugih google-ovih proizvoda/servisa.

Firefox - kol'ko smo upoznati, je samo browser i nista vise.
 
Odgovor na temu

MaslacakBG
Beograd

Član broj: 340387
Poruke: 14
87.250.52.*



Profil

icon Re: Astra Linux browser16.07.2019. u 16:27 - pre 57 meseci
Izgleda da su evropljani ozbiljno shvatili važnost zaštite podataka svojih građana:


MICROSOFT OFFICE 365 JE ZABRANJEN U NJEMAČKIM ŠKOLAMA, ZBOG STRAHA ZA PRIVATNOST

Njemačka savezna država, Hesse kaže da su informacije o učenicima i nastavnicima mogle biti “dostupne” američkim špijunskim agencijama. Školama u toj državi rečeno je da je sada nezakonito koristiti Microsoft Office 365.
Državni povjerenik za zaštitu podataka donio je odluku u kojoj stoji kako se upotrebom standardne konfiguracije Microsoft Office 365 izlažu osobni podaci o učenicima i nastavnicima. Navodno, američki dužnosnici mogu imati pristup tim podacima.

Odluka Hessenskog ureda za zaštitu podataka i slobodu informacija rezultat je višegodišnje domaće rasprave o tome trebaju li njemačke škole i druge državne institucije uopće koristiti Microsoftov softver.
Osim pojedinosti koje njemački korisnici pružaju kada rade s platformom, Microsoft Office 365 također šalje telemetrijske podatke natrag u SAD.

Prošle godine, istražitelji u Nizozemskoj otkrili su da bi ti podaci mogli uključivati sve, od standardne softverske dijagnostike do korisničkog sadržaja iz aplikacija, kao što su rečenice iz dokumenata i naslovi e-pošte. Sve je to u suprotnosti s Općom uredbom EU-a o zaštiti podataka (GDRP), rekao je Nizozemac.


Kako bi se u Njemačkoj ublažio strah zbog privatnosti Microsoft je uložio milijune u njemački Cloud servis. Stoga su 2017. godine vlasti u Hessenu donijele odluku da lokalne škole mogu koristiti Office 365.

“Sve je uredu dok podaci o Njemačkoj ostaju u zemlji”, rekao je Hessin povjerenik za zaštitu podataka, Michael Ronellenfitsch.

No, u kolovozu 2018. Microsoft je odlučio ugasiti njemački servis. Dakle ponovno, podatci se lokalnih korisnika Office 365 prenose preko Atlantika.

Razlog zbog kojeg u Njemačkoj vjeruju da su ti podatci dostupni američkim dužnosnicima su upravo američki zakoni. Nekoliko zakona u SAD-u, uključujući Zakon CLOUD iz 2018. i Zakon o slobodi SAD-a iz 2015. godine, daju vladi SAD-a više prava u traženju podataka od tehnoloških tvrtki.

„To je zapravo jednostavno“ tvrdi Max Schrems, austrijski zastupnik za digitalna prava, koji je ovog tjedna na najvišem europskom sudu uzeo slučaj o prijenosu podataka između EU-a i SAD-a.
“Učenici obično ne mogu dati pristanak”, ističe on. “A ako se podaci šalju Microsoftu u SAD, to je podložno zakonima SAD-a o masovnom nadzoru. Prema zakonima EU to je nezakonito.”

Čak i da nije riječ o javnim institucijama, kao što su škole, sve institucije imaju posebnu odgovornost za ono što rade s osobnim podacima i koliko su transparentne u vezi s tim, objasnio je Hessenov Ronellenfitsch u izjavi.

Ranije ove godine Vitako, njemačka savezna udruga općinskih pružatelja IT usluga požalila se kako su njihovi podatci potencijalno izloženi vladi SAD-a. Budući da je riječ o privatnim informacijama njemačkih državljana koji su, primjerice, podnijeli zahtjev za vozačke dozvole ili vjenčane listove, razumljiva je želja za zaštitu privatnosti.

Za novac koji trošimo na softverske licence, mogli bi očekivati proizvod koji zahtijeva manje upravljanja i nudi više sigurnosti, jedan je viši IT administrator iz grada Kölna promrmljao: “Umjesto toga, to je skup rizik za općine.”

NJEMAČKA NIJE JEDINA EU ZEMLJA KOJA JE ZABRINUTA ZA PRIVATNOST
U utorak je pred Europskim sudom pravde saslušan slučaj austrijskog aktivista Schremsa. Schrems je već imao jedan uspjeh u borbi za zaštitu podataka. U 2015. godini poništio je takozvani sporazum Safe Harbor, koji je odlučivao o prijenosu podataka između EU-a i SAD-a.

Schremesov novi slučaj mogao bi dovesti u pitanje pravila o zaštiti podataka (Privacy Shield) koja su zamijenila Safe Harbor u 2016. godini. Zahvaljujući načinu na koji se slučaj odvijao u zemlji podrijetla, Irskoj, mogao bi sada i osporiti takozvane „standardne ugovorne klauzule“ koje uređuju trans-Atlantsko kretanje podataka.

Odluka u ovom slučaju se ne očekuje prije sredine prosinca.

Tako će se u međuvremenu učenici iz središnje Njemačke morati snaći. Povjerenik za privatnost iz Hessena predložio im je da koriste slične uredske proizvode s lokalnim licencama, no svi čekaju da im se Microsoft vrati.

https://www.logicno.com/novac-...zbog-straha-za-privatnost.html
 
Odgovor na temu

[es] :: Linux :: Astra Linux browser

Strane: 1 2

[ Pregleda: 5073 | Odgovora: 34 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.