Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Linux i DRM na video on demand servisima

[es] :: Advocacy :: Linux i DRM na video on demand servisima

Strane: << < .. 3 4 5 6 7 8 9 10 11

[ Pregleda: 18510 | Odgovora: 211 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

nkrgovic
Nikola Krgović
Beograd

Član broj: 3534
Poruke: 2807

ICQ: 49345867
Sajt: https://www.twinstarsyste..


+655 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima25.12.2019. u 22:20 - pre 51 meseci
Ovo nije sistem, ovo je nacionalizacija autorskih prava i ukudanje kopirajta kao koncepta. Bilo koja pamet koju ja imam pripada drzavi i ja sam duzan da prepustim drzavi odluku da li cu ja moju pamet da delim ili ne? Ovo se zove diktatura. Mozda je diktatura proleterijata, ali je diktatura.

Zauzvrat je tu obecanje da ce drzava da sve naplati i posteno podeli. Posto je drzava poznata po postenju, naravno. Usput ce drzava i da prati ko sta koristi i za koje svrhe, naravno, sve posteno i bez da te informacije zlopupotrebi, jer kad je drzava zloupotrebila ....

Ne mogu vise. Ne znam sta je smehotresnije. Ovakav sistem bi za godinu dana doveo do NULA inovacija i totalitane diktature.
Please do not feed the Trolls!

Blasphemy? How can I blaspheme? I'm a god!'
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.177.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 08:57 - pre 51 meseci
Nedeljko

Dakle, ko bi vrsio evidenciju ko koliko upotrebljava autorska dela, recimo muziku i film, pa da razreze taj porez? Mislim, nije ok da ja placam isto koliko i neko drugi koji je veliki filmofil i ima na stotine DVD i Bluray sa filmovima, zar ne?

Dakle, ili ce drzava da spijunira, ili ce taj porez biti odredjen nepravicno.
Da li bi po tvom sistemu autori zaradjivali vise, nisi odgovorio na pitanje, i zasto? Ma strasno je sta predlazes, gori sistem od sadasnjeg.

Branimir

Autor je onaj ko ima copyright, tj autorska prava, ako je (C) by Microsoft onda je ta kompanija autor, a autorska prava su programeri preneli na firmu.
 
Odgovor na temu

nkrgovic
Nikola Krgović
Beograd

Član broj: 3534
Poruke: 2807

ICQ: 49345867
Sajt: https://www.twinstarsyste..


+655 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 09:22 - pre 51 meseci
Ja ovo moram da kazem:

Meni je slobodan sofver bio vezan za slobodu. Sloboda je meni ljudska sloboda, vezana i za slobodu govora, slobodu izbora, slobodu misljenja i slobodu privatnosti i to mi je bio glavni motivator podrske F/OSS zajednici.

Ovo sto Nedeljko predlaze ukida sve slobode izbora i privatnosti, ali nudi besplatan softver. Umesto slobodnog oni forsiraju besplatno. Ja mislim da je to losa zamena - odreci se slobode da bi nesto bilo besplatno.
Please do not feed the Trolls!

Blasphemy? How can I blaspheme? I'm a god!'
 
Odgovor na temu

Bradzorf012
Mile i ortaci LLC

Član broj: 334105
Poruke: 466



+1020 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 10:32 - pre 51 meseci
Citat:
nkrgovic:
Ovo nije sistem, ovo je nacionalizacija autorskih prava i ukudanje kopirajta kao koncepta. Bilo koja pamet koju ja imam pripada drzavi i ja sam duzan da prepustim drzavi odluku da li cu ja moju pamet da delim ili ne? Ovo se zove diktatura. Mozda je diktatura proleterijata, ali je diktatura.

Zauzvrat je tu obecanje da ce drzava da sve naplati i posteno podeli. Posto je drzava poznata po postenju, naravno. Usput ce drzava i da prati ko sta koristi i za koje svrhe, naravno, sve posteno i bez da te informacije zlopupotrebi, jer kad je drzava zloupotrebila ....

Ne mogu vise. Ne znam sta je smehotresnije. Ovakav sistem bi za godinu dana doveo do NULA inovacija i totalitane diktature.


Kako se zove sistem u kojem:

- država novcem poreskih obveznika finansira dugove propalih auto giganata u privatnom vlasništvu;

- država novcem poreskih obveznika finansira dugove/loše bilanse velikih banaka u privatnom vlasništvu, koji su nastali mešetarenjem na tržištu nekretnina, dok istovremeno ti isti poreski obveznici ostaju bez svojih nekretnina;

- istraživači na institutima koji se finansiraju iz javnih fondova, kada pronađu neki novi lek odlaze sa instituta, osnivaju svoje privatne kompanije i te lekove prodaju po basnoslovnim cenama;

- građani izdvajaju za zdravlje dva do tri puta više iz bdp-a, nego u nekim drugim(nazovi ih kako hoćeš) zemljama, a istovremeno imaju lošiju zdravstvenu zaštitu;

- velike, multinacionalne privatne kompanije dobijaju ugovore za snabdevanje vojske naoružanjem i opremom po dva tri pet ili deset puta većim cenama nego u nekim drugim zemljama?

Zove se kapitalizam. Čisti, neprskani, USA kapitalizam.

Da li je ovo smehotresno?
 
Odgovor na temu

Shadowed
Vojvodina

Član broj: 649
Poruke: 12846



+4783 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 10:42 - pre 51 meseci
Citat:
nkrgovic: Ovo sto Nedeljko predlaze ukida sve slobode izbora i privatnosti, ali nudi besplatan softver. Umesto slobodnog oni forsiraju besplatno. Ja mislim da je to losa zamena - odreci se slobode da bi nesto bilo besplatno.

Ne bi bilo besplatno. Placalo bi se uz posredstvo drzave.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.mediaworksit.net.



+2789 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 11:25 - pre 51 meseci
Citat:
nkrgovic: Ovo nije sistem, ovo je nacionalizacija autorskih prava i ukudanje kopirajta kao koncepta.

Kako misliš da promeniš sistem, a da sistem ostane isti. Po tebi je sistem samo ovaj ovakav, a sve ostalo nije sistem. Pre će biti da ovo nije sistem jer ga nije moguće sprovesti. Dizajniran je pre skoro dvesta godina za tadašnje uslove, a danas su ti uslovi sferni konji u vakuumu.

Citat:
nkrgovic: Bilo koja pamet koju ja imam pripada drzavi i ja sam duzan da prepustim drzavi odluku da li cu ja moju pamet da delim ili ne?

Softver možeš da zadržiš potpuno za sebe, da ga ne isporučuješ nikome, već da ga koristiš samo ti ili da ga isporučuješ sa sorsevima. Ako ga objaviš pripada društvu, kao što puteve mogu svi slobodno da koriste. Ima poneki sa putarinom, ali gro puteva nemaju putarinu. Građevinska preduzeća koja su ih napravila nisu njihovi vlasnici, već su vlasnici para koje su dobila za njihovu gradnju i održavanje.

Ti ne bi bio vlasnik softvera, već para za njegovu izradu i održavanje. Kako bi se određivala raspodela, neću da ponavljam. Očigledno niko ne čita. Nikakav komitet, nikakva špijunaža.

Inače, kada je kopirajt uvođen u SAD, u Ustav je upisano da se ne uvodi zbog ličnih interesa autora, već zbog interesa društva i opšteg napretka i da se kopirajt samo time može pravdati.
Citat:
nkrgovic: Mozda je diktatura proleterijata, ali je diktatura.

Opet potenciraš na imenima, a ne na suštini. Zovi kako hoćeš, a suština je sadržaj i da li je on dobar ili loš.

Sloboda podrazumeva sprečavanje pojedinca da ugrozi drugog pojedinca. Liberalni kapitalizam XVIII i XIX veka je imao mnogo šire zakonske slobode od sadašnjih sistema i zakoni su se sprovodili, ali je to dovelo do toga da najveći broj ljudi nije mogao da koristi te slobode. Kada su zakonske slobode preširoke, onda to dovodi do toga da moćniji pojedinci imaju slobodu ugrožavanja većine pojedinaca, tako da te slobode postanu drugima nedostupne. Znamo kako je većina živela u tim sistemima u XVIII i XIX veku.

Ja imam zakonske dozvole da letim na Mesec ako hoću. Međutim, ja nemam mogućnosti da letim na Mesec. Ilon Mask možda ima. Dakle, bespredmetno je govoriti o "slobodi" koja se ne može praktično iskoristiti. To je ono do čega dovode preširoke zakonske "slobode". Da bi što više ljudi moglo da ima što više praktičnih mogućnosti neophodne su regulative, koje su usmerene ka sprečavanju jačeg da ugrozi slabijeg. To je razlog zašto GPL daje manje dozvola od BSD.

Današnji sistem ej zasnovan na kontroli umnožavanja, koja je neostvariva, to jest za koju nema uslova. "Rešenje" je cloud, koji ugrožava privatnost. Branioci cloud-a će reći: "Ali ti sam pristaješ na te uslove, koji su ti prikazani. Ne moraš da ih prihvatiš ako nećeš.". Prethodno sam praktično doveden u situaciju da zapravo nemam alternative, tako da nisam imao mogućnost da ih ne prihvatim ako neću.

E, pa, onda ovo jeste rešenje. Primedbe vezane za špijunažu, komitete, smanjenje autorskih prihoda i narušavanje privatnosti su vezane za isključivo nečitanje onoga što sam pisao. Takođe, neki pod diktaturom podrazumevaju sve što nije anarhija.
Citat:
nkrgovic: Ovakav sistem bi za godinu dana doveo do NULA inovacija i totalitane diktature.

Zašto ne bi bilo inovacija kada se na njima može zaraditi? Važnost profesionalizacije intelektualnog rada nije upitna.
Citat:
bojan_bozovic: Dakle, ko bi vrsio evidenciju ko koliko upotrebljava autorska dela, recimo muziku i film, pa da razreze taj porez? Mislim, nije ok da ja placam isto koliko i neko drugi koji je veliki filmofil i ima na stotine DVD i Bluray sa filmovima, zar ne?

Šta je OK, to jest "pošteno" je osetljiv pojam, kojim se bavi etika.

Utilitaristički pravac u etici izučava norme na osnovu toga da li bismo dugoročno bili na dobitku ili na gubitku. Ako bi u sistemu A dugoročno svima bilo bolje nego u sistemu B, onda je sistem A "pošteniji" ili "više OK" od sistema B.

Deontološki pravac polazi od ljudskih osećaja da je nešto OK ili nije OK (to je ovo što ti pokušavaš) i onda pokušava da formuliše kriterijume iz kojih ti osećaju proističu i da takvim teorijama objasne i uopšte takve osećaje sa jasnih situacija na nejasne.

Pošto si primenio deontološki pristup, reci mi ko vodi evidenciju o tome ko koliko koristi puteve? Šta ako sam ja kućni pacov i slabo izlazim iz kuće, a ti si profesionalni vozač i koristiš ih mnogo više? Pa, porez iz koga se gradnja puteva finansira se naplaćuje jednako meni i tebi. Da li ti je to OK?

Eto, na etički osećaj sam ti odgovorio etičkim osećajem.
Citat:
bojan_bozovic: Autor je onaj ko ima copyright, tj autorska prava, ako je (C) by Microsoft onda je ta kompanija autor, a autorska prava su programeri preneli na firmu.

Nije. Pročitaj Zakon o autorskom i srodnim pravima. Autor je fizičko lice koje je stvorilo autorsko delo. Microsoft je pravno, a ne fizičko lice.

U navedenom slučaju je Microsoft vlasnik (nosilac svih imovinskih autorskih prava), a koautori su zaposleni koji su to napravili i ugovorom o radu se odrekli svih imovinskih autorskih prava u korist Microsoft-a.

Oni su i dalje autori. Autorstvo je neprenosivo, dok su imovinska autorska prava prenosiva.

Ti zaposleni su i dalje nosioci onih moralnih autorskih prava kojih se ugovorom nije moguće odreći (nekih je moguće, a nekih ne) i kad svi oni pomru i prođe 70 godina od smrti svih njih, imovinska autorska prava zastarevaju i nema ih više niko, pa ni Microsoft.
Citat:
nkrgovic: Ja ovo moram da kazem:

Meni je slobodan sofver bio vezan za slobodu. Sloboda je meni ljudska sloboda, vezana i za slobodu govora, slobodu izbora, slobodu misljenja i slobodu privatnosti i to mi je bio glavni motivator podrske F/OSS zajednici.

Ovo sto Nedeljko predlaze ukida sve slobode izbora i privatnosti, ali nudi besplatan softver. Umesto slobodnog oni forsiraju besplatno. Ja mislim da je to losa zamena - odreci se slobode da bi nesto bilo besplatno.

Obrnuto je. Obrazloženje sam dao, a osim toga ovo dugoročno dovodi do većeg napretka.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

ssi

Član broj: 305920
Poruke: 333
*.org.adsl.neobee.net.



+377 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 11:39 - pre 51 meseci
Citat:
nkrgovic:
Ovo nije sistem, ovo je nacionalizacija autorskih prava i ukudanje kopirajta kao koncepta. Bilo koja pamet koju ja imam pripada drzavi i ja sam duzan da prepustim drzavi odluku da li cu ja moju pamet da delim ili ne? Ovo se zove diktatura. Mozda je diktatura proleterijata, ali je diktatura.

Zauzvrat je tu obecanje da ce drzava da sve naplati i posteno podeli. Posto je drzava poznata po postenju, naravno. Usput ce drzava i da prati ko sta koristi i za koje svrhe, naravno, sve posteno i bez da te informacije zlopupotrebi, jer kad je drzava zloupotrebila ....

Ne mogu vise. Ne znam sta je smehotresnije. Ovakav sistem bi za godinu dana doveo do NULA inovacija i totalitane diktature.


Ako ti drzava plati za ideju ili realizaciju tvoje ideje novcem poreskih obveznika, to vise nije tvoje.
Vlasnik postaje drzava tj. njeni poreski obveznici.

Ti si novac dobio... ali bi da zadrzis i prava i proizvod. To ne ide tako.
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.177.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 12:10 - pre 51 meseci
Citat:
Pošto si primenio deontološki pristup, reci mi ko vodi evidenciju o tome ko koliko koristi puteve? Šta ako sam ja kućni pacov i slabo izlazim iz kuće, a ti si profesionalni vozač i koristiš ih mnogo više? Pa, porez iz koga se gradnja puteva finansira se naplaćuje jednako meni i tebi. Da li ti je to OK?


Nedeljko

Puteve koristi i onaj ko nije profesionalni vozac, i nije vozac uopste, jer necim mora da se doveze roba koju on koristi i kupuje u prodavnici. Tako sto ne postoji sa Holywoodom ili sa muzickom produkcijom, onaj ko ne gleda holivudske filmove ili ne slusa muziku ne treba bas nista da placa jer ni posredno to ne koristi. I u danasnjem sistemu ne placa, a u tvom bi morao da placa.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
..1a1:1700:84dc:6b0b:144c:e095



+7169 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 12:19 - pre 51 meseci
Citat:
Bradzorf012
Zove se kapitalizam. Čisti, neprskani, USA kapitalizam.


Kapitalizam nema nikakve veze sa tim, u pitanju je zloupotreba centara moci koji su u bilo kom slucaju entiteti sa najvise skoncentrisanih finansijskih resursa. Da li ce ti entiteti biti centralni komitet sa "drugovima i familijom" i, cesto, "dozivotnim vodjom" koji de-facto i de-jure pisu zakone, mega-korporacije koje se bore za distorziju zakona u njihovu korist i koje de-facto pisu zakone (USA) ili nesto deseto je irelevantno.

Isti problem bi mucili i komunizam, socijalizam ili sta god hoces.

Teorijski taj problem mozda mozes umanjiti u bilo kojem od tih socio-ekonomskih sistema kroz odredjene mere razdvajanja centara moci, uvodjenja nametnutog (ali ko namece? I ko kontrolise toga sto namece? :-) balansa izmedju grana vlasti itd. Ali glavni problem je uvek isti: pritisak centara moci za kontrolu i namestanje "igre" na njihovu korist i na stetu drugih. Patologije u kapitalizmu je primetio i Adam Smit, patologije u komunizmu i sl. su isto tako poznate i mnogo puta analizirane.

U praksi je problem vrlo tezak za resiti i imas ga u manjoj ili vecoj meri bilo gde, sa tendencijom da je problem nesto manji (ali ne nula) u specificnom skupu zemalja koje bi se mogle okarakterisati kao socijaldemokratske drzave sa kapitalistickim uredjenjem. USA je opet neki drugi ekstrem, bas kao sto su razne Kine i sl. ekstrem na drugoj strani.

Realnost je da ni jedna zemlja na ovoj planeti nije uspesno eliminisala taj problem. Neke se relativno uspesno bore sa istim da ga odrze na nekom nivou koji najmanje utice na zivot pojedinca, ali mislim da razlog zasto su te zemlje uspesnije od drugih ne lezi u konkretnoj formulaciji ekonomskog sistema (kapitalizam je tu optimalniji iz sasvim drugih razloga, koji su potpuno nebitni za ovu pricu) vec zbog nekih drugih faktora, mozda kulturnih ili zbog niza istorijskih koraka koji su se desili i doveli do danasnjeg statusa quo u tim zemljama. Ali u svakom slucaju sam ekonomski sistem ti nece nista pomoci u eliminaciji stetnog ponasanja (po drustvo) od strane mocnih.
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.177.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 12:20 - pre 51 meseci
Citat:
Današnji sistem ej zasnovan na kontroli umnožavanja, koja je neostvariva, to jest za koju nema uslova. "Rešenje" je cloud, koji ugrožava privatnost. Branioci cloud-a će reći: "Ali ti sam pristaješ na te uslove, koji su ti prikazani. Ne moraš da ih prihvatiš ako nećeš.". Prethodno sam praktično doveden u situaciju da zapravo nemam alternative, tako da nisam imao mogućnost da ih ne prihvatim ako neću.


Nedeljko

Ima resenja i to je DRM. Da je zastita softvera ili muzike ili filmova od kopiranja hardverska preko DRM, ne bi bilo moguce umnozavanje. Problem je sto se vecina koja ne zeli da koristi softver legalno, opire tome. Dakle iznosis neistinu recima da je to tehnicki nemoguce, tehnicki je moguce ali politicki nije izvodivo.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
..1a1:1700:84dc:6b0b:144c:e095



+7169 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 12:33 - pre 51 meseci
Za nekoliko godina, bar u razvijenim trzistima, ce svi uredjaji imati hardverski DRM (secure boot, atestaciju i revokaciju komponenti, TEE) i bilo ko ko zeli da gleda "premium" sadrzaj ce biti primoran da kontrolu nad sigurnosnim aspektima uredjaja prepusti proizvodjacu i OS vendoru. Verovatno ce se formulisati i neko medju-resenje za PC/workstation market gde ljudi zele da i dalje imaju kontrolu nad boot procesom, gde ce sigurnost biti garantovana sa odvojenim hardverom (tipa dGPU ili cipset) koji ce imati svoju memoriju i TEE i nece biti pod kontrolom primarnog OS-a.

Za sve ostale ce sadrzaj biti limitiran na SD, stereo ili sta god - sto je mozda i sasvim dovoljno za mase.

Dakle taj problem je manje-vise vec prakticno resen sa L1 Widevine i sl. DRM semama, samo ce trebati jos nekoliko godina da propagira u general-purpose PC trziste (koje i ovako i onako nije vise toliko ni bitno). Ostali hardver (TV uredjaji, telefoni i sl.) su vec zakljucani i pod kontrolom OEM-a. Otvaranjem bootloadera se gubi lanac sigurnosti i uredjaj se tretira kao nepouzdan za autora sadrzaja, koji onda servira SD.

Sto se softvera tice, i tu se vec vidi resenje - vecina softvera se seli na cloud, gde IP kontrolu ima cloud vendor i model postaje model "rentiranja" - za onaj % softvera koji ce trcati na uredjajima kupca tipa igrice i sl, verovatno ce se insistirati na istom hardverskom DRM-u kao i za sadrzaj. Sav ostali softver ce spadati ili u FOSS ili u komercijalni softver gde piraterija nije relevantna stvar zato sto vrednost dolazi iz necega drugog (podrska, kastomizacije i sl.).


DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.177.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 12:42 - pre 51 meseci
Ivan

MS Surface sa ARM nije imao mogucnost da iskljuci Secure Boot, novi MacBookovi mogu koliko ja znam jos uvek, za boot Linuxa, ali to nije moguce preko BIOS vec preko posebnog programa za OSX. Medjutim sve ce da bude bas kako kazes, za consumer uredjaje barem, a tu se vrte pare.
Da nije Linuxa imali bi to jos pre petnaestak godina.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
..1a1:1700:84dc:6b0b:144c:e095



+7169 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 12:48 - pre 51 meseci
Secure boot mora biti pod kontrolom vlasnika, bar za uredjaje koji se prodaju korporacijama, iz ociglednih razloga.

Tako da ce ih verovatno biti jos uvek na duze vreme, samo mozda ne u uredjajima koji se smatraju za "potrosacke" (jeftini laptopovi, desktopi i sl.) gde je pretpostavka da kupca uopste ne zanima nista drugo od zvanicnog OS-a i drajvera koji dolaze sa uredjajem i koji nema potrebu da bilo sta tu menja.

Ali onog momenta kada iskljucis secure boot ili dodas svoje kljuceve u firmware, taj sistem sa stanovista content provajdera vise nije "pouzdan" zato sto odstupa od sertifikovanog. Postoji tehnicko resenje za ovo, samo je pitanje koliko ce OEM-a uopste hteti da se sa tim zlopati, kao sto rekoh, mozes imati paralelni sistem koji je "trusted" i koji se, recimo, nalazi na dodatnom procesoru (recimo grafickom) ili ko-procesoru i koji je fizicki zasticen od modifikacije. Ali uzevsi u obzir da ce broj takvih uredjaja biti mali sumnjam da ce to da zazivi, tako da ce sve da se svodi na "o's 1080p+? - secure boot, za sve ostalo - 480p".

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.mediaworksit.net.



+2789 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 14:03 - pre 51 meseci
Ukoliko se secure boot nametne da bude van kontrole korisnika, to jest da ga on ne može isključiti, onda se tržište zatvara za ulaz novih igrača, koji recimo u garaži prave novi OS (što da ne). To nije baš kapitalistički, kada se već zalažete za kapitalizam.

Cloud sam već pominjao. Smeta vam narušavanje privatnosti od strane države (gde policajac ne može da bude osuđivano lice i gde postoji nekakva (kakva-takva) kontrola prekoračenja ovlašćenja), a ne smeta vam naručavanje privatnosti od strane privatne firme (gde zaposleni može da bude osuđivano lice i gde ne postoji nikakva kontrola prekoračenja ovlašćenja).

Dakle, "rešenja" kao što su DRM i cloud proizvode mnogo više štete po pitanju ljudskih prava i sloboda.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.177.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 14:27 - pre 51 meseci
Nedeljko

Prakticno, medjutim, nisi u pravu, jer Google ili Microsoft bas briga ko sam, dok drzavu mozda i nije, ako se umesam u neku visoku korupciju i pricam nesto protiv nekih bitnih ljudi.. Za vecinu je tako.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.mediaworksit.net.



+2789 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 14:40 - pre 51 meseci
Ma, da, briga ih, ko si, a briga ih i za tvoje podatke i sadr\aj koji si proizveo.

Šta misliš, odkud onolike "besplatne" cloud usluge? Vršimo transformaciju pdf dokumenata u word "besplatno"! (Nemoj mi sad o tome kako Word ima tu funkciju.)

Tu uslugu plaćaš svojim pdf fajlom. Eto, zato ti oni nude tu uslugu "besplatno".

U biografiji Bila Gejtsa, koju je izdao microsoft press, piše da je Bili učio iz programskog koda koji je nalazio u smeću ispred zgrada tadašnjih IT firmi. Bacaju ljudi listinge programa na papiru, on dođe, izvadi iz smeća, čita i uči iz toga.

Danas su ti informacije najvrednije. Ko ima informacije, taj poseduje moć. Dok je vlast pod nekakvom (kakvom-takvom) demokratskom kontrolom, privatna firma nije.

Takođe, ta firma se sastoji od ljudi. Ako ih ima više od 50, nemoguće je uspostaviti punu kontrolu nad tim šta zaposleni rade, ma šta generalni direktor želeo i mislio.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.177.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 14:50 - pre 51 meseci
Nedeljko

Informacije o cemu? Da li vise volim plavuse ili crnke?

Nikome ne trebaju tvoji ili moji podaci. A to sto se prodaju stvari i usluge koje nemaju trazenu vrednost, uvek bilo i bice, jer dok je ovaca bice i vune, kako narod kaze. Ako znas dovoljno da procenis sta ti treba, a sta ne, i nema trazenu vrednost, ne kupujes i nema problema.

Eto i svajcarski sat koji japanac prodaje za 50 evra ili dolara, pet hiljada evra! Ima ko kupuje, ne treba to zabranjivati.
 
Odgovor na temu

Shadowed
Vojvodina

Član broj: 649
Poruke: 12846



+4783 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 14:56 - pre 51 meseci
Citat:
bojan_bozovic: Informacije o cemu? Da li vise volim plavuse ili crnke?

Ako bih se bavio marketingom, svakako bi me zanimala ta informacija jer bih ti onda servirao reklamu u kojoj ti proizvod prikazuje ona koju preferiras.
 
Odgovor na temu

bojan_bozovic

Član broj: 29028
Poruke: 3292
87.116.177.*

Sajt: angelstudio.org


+392 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 15:10 - pre 51 meseci
Citat:
Shadowed: Ako bih se bavio marketingom, svakako bi me zanimala ta informacija jer bih ti onda servirao reklamu u kojoj ti proizvod prikazuje ona koju preferiras.


Mislis da Google ne moze da da vrlo dobru procenu takvih stvari za svakog od nas, prema pretrazi, klikovima, i pomocu AI? Prema svim podacima koje Google vec ima o svakom od nas, taj nije medju najbitnijima. Gde zivimo, gde idemo na posao i kad, sa kojim ljudima smo u kontaktu... I te podatke, te podatke ne treba Google, vec treba drzava, da se cuvaju u slucaju da neko ucini krivicno delo, recimo raznese se eksplozivom na javnom mestu i usmrti ljude, i mozda za jos ponesto. Ako bi postojala pravna regulativa da se ti podaci moraju brisati, Google ih ne bi cuvao, zar mislis da ce neko u Google da krsi zakon i ide u zatvor zbog takvih stvari? Medjutim drzava, tj. law enforcement trazi da se podaci cuvaju, i troslovne agencije.
 
Odgovor na temu

Shadowed
Vojvodina

Član broj: 649
Poruke: 12846



+4783 Profil

icon Re: Linux i DRM na video on demand servisima26.12.2019. u 15:41 - pre 51 meseci
OK, deluje mi jako nepovezano pa ne mogu da razumem sta zapravo hoces da kazes...
Ono sto si rekao je da Google-u ne trebaju takvi podaci. Trebaju mu, iz (bar) navedenog razloga. Upravo na osnovu tih podataka njihov AI i procenjuje kakve reklame da ti servira.
 
Odgovor na temu

[es] :: Advocacy :: Linux i DRM na video on demand servisima

Strane: << < .. 3 4 5 6 7 8 9 10 11

[ Pregleda: 18510 | Odgovora: 211 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.