Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Da li biti programer? Buducnost profesije

[es] :: Vodič za posao :: Da li biti programer? Buducnost profesije
(TOP topic, by Nebojsa Milanovic)
Strane: << < .. 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 263572 | Odgovora: 1523 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Whitewater
dummy workshop

Član broj: 339178
Poruke: 397



+137 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije07.07.2021. u 10:03 - pre 33 meseci
Tebe kao da su mnogo groundovali kad ti se gade hoppersi ?
I saw a USO last night.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
2a02:8071:31e1:dd00:5817:8f6..



+7169 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije07.07.2021. u 10:31 - pre 33 meseci
Citat:
B3R1
Naravno, postoje i roditelji koji sve to ignorisu i posmatraju sve to kao slatke pojave kod dece ... u poslovnom smislu takvi posle izrastu u one likove sto menjaju poslove svakih par meseci, jer im dosade ... job hoppers, kako to Ameri zovu. A neki recimo taj poriv lece isto tako frekventnim promenama partnera, opsesivnim kupovinama gluposti ... itd.


Uh nemoj tako B3R1, ovo posmatranje bi vazilo samo kada bi svako dete bilo isto - ono, monoklonalno izaslo iz fabrike.

Bez dodavanja "eksternih" stvari kao sto su ADD/ADHD, i bez ikakvih dijagnoza ono sto ljudi smatraju za "normalno" je prilicno siroko.

Ne kazem da "sirokost" treba da zameni dobro roditeljstvo, ali treba uzeti u obzir da stvari kao sto su duzina paznje, afiniteti i sl. nisu isti i imaju limite za svakog bas kao sto postoje limiti za fizicku aktivnost. Ako imas samo "landing zone" moguceg za svaki od parametara (u realnosti su stvari komplikovanije, imas zavisnosti + dzoker faktore poput genetike, okruzenja i sl.) onda moras ocekivati varijacije bez obzira na to sta roditelj radio ili ne (opet - ne iskljucuje dobro roditeljstvo, posto lose roditeljstvo samo moze stvari da ucini gorim od mogucih).

Plus, nezgodna stvar sa "normalitetom" je da "normalitet" ne postoji, vec je samo statisticka mera. Dzaba tebi sto imas Gausovu krivu ako i manja odstupanja za koje imas sanse tipa 1 u 5, vec daju primetne razlike.

I ne treba zaboraviti dodatni problem - vremena se menjaju. Recimo, filmovi koje mi gledamo su klincima danas dosadni (mahom - uvek ima izuzetaka) zato sto su im scene preduge "bez desavanja". Meni (pretpostavljam i tebi) novi filmovi deluju kao video igrice. Tako su i nama delovali filmovi iz 30-tih, 40-tih - inferiorno po nekim nasim standardima.

Verovatno tu dosta igra ulogu generacijska razlika izmedju roditelja i dece - ako je ona "samo" 20 godina, to je onda manje vidljivo od, recimo, 35-40 godina gde roditelj i dete odrastaju u vrlo razlicitom svetu.

Naravno da na nekom dubokom nivou svi mi i dalje odgovaramo na osnovne poput kazni, nagrada i sl pa je i logicno da ce deca da se "odazovu" na razne korekcije koje imaju konkretnu sankciju ili implicitnu pretnju sankcijom.

Ali hocu da kazem da krajnji rezultat svega toga ne mora biti "ocekivani proizvod" po zelji druge osobe. To nas cini ljudima :-)))) I dobro je da je tako, inace ne bi imali umetnike, disidente, "kreativce za koje ne znas da li su ludi" i sl... vec bi imali "khaki / 9-5" armiju obucenu u "business casual" koja dolazi i odlazi na posao u E klasi ili 3-seriji kao tvoj agent osiguranja ili bankar.
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

mr_bungle
Naissus

Član broj: 5488
Poruke: 236
176.104.108.*

Jabber: jabber_the_hutt@elitesecurity.org


+2 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije09.09.2021. u 10:45 - pre 31 meseci
vrlo me interesuje kakav izbor je napravio pokretač teme i gde je danas ?
bilo bi dobro da se javi.
Ma Meeshka Mow Skwoz !

 
Odgovor na temu

ssi

Član broj: 305920
Poruke: 333
*.dynamic.sbb.rs.



+377 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije15.09.2021. u 09:04 - pre 30 meseci
Nego, vi matoriji, sta kazete na ovo:

https://karpathy.medium.com/software-2-0-a64152b37c35

In Software 2.0 most often the source code comprises

1) the dataset that defines the desirable behavior and

2) the neural net architecture that gives the rough skeleton of the code, but with many details (the weights) to be filled in. The process of training the neural network compiles the dataset into the binary — the final neural network. In most practical applications today, the neural net architectures and the training systems are increasingly standardized into a commodity, so most of the active “software development” takes the form of curating, growing, massaging and cleaning labeled datasets. This is fundamentally altering the programming paradigm by which we iterate on our software, as the teams split in two: the 2.0 programmers (data labelers) edit and grow the datasets, while a few 1.0 programmers maintain and iterate on the surrounding training code infrastructure, analytics, visualizations and labeling interfaces.

Da se selimo na selo ?
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
2a02:26f7:c88c:700e:0:ebe:1737:e9a5



+1064 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije15.09.2021. u 09:25 - pre 30 meseci
Pa ono ok da ne moraš stalno da ppišeš iz početka, za tu vrstu problema nnet i služi
 
Odgovor na temu

ssi

Član broj: 305920
Poruke: 333
*.dynamic.sbb.rs.



+377 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije15.09.2021. u 09:50 - pre 30 meseci
Citat:
Branimir Maksimovic: Pa ono ok da ne moraš stalno da ppišeš iz početka, za tu vrstu problema nnet i služi


Mislio sam na ceo tekst. Ideja je da se kompletan SW zameni treniranim NN mrezama
 
Odgovor na temu

Branimir Maksimovic

Član broj: 64947
Poruke: 5534
2a02:26f7:c88c:700e:0:e32:4992:509d



+1064 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije15.09.2021. u 09:54 - pre 30 meseci
Ne piše to tamo. Tačno su napisali koje probleme to rešava. Da piše tako nešto to bi bilo van pameti. Pogrešno si razumeo.
 
Odgovor na temu

ssi

Član broj: 305920
Poruke: 333
*.dynamic.sbb.rs.



+377 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije03.02.2022. u 12:31 - pre 26 meseci
Imamo zanimljive vesti, cisto da se mozda jos malo uplasimo za buducnost profesije:

DeepMind says its new AI coding engine is as good as an average human programmer

https://www.theverge.com/2022/...m-automatic-deepmind-codeforce

So, da trazimo rezevnu struku/posao ?
 
Odgovor na temu

TheSpiridon

Član broj: 340665
Poruke: 436
*.dynamic.a1.rs.



+74 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije03.02.2022. u 15:38 - pre 26 meseci
Činjenica je da će AI pre da nauči da napiše program, nego da namesti zupčasti kaiš, što reče jedan automehaničar.
 
Odgovor na temu

ssi

Član broj: 305920
Poruke: 333
*.dynamic.sbb.rs.



+377 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije03.02.2022. u 17:12 - pre 26 meseci
Citat:
TheSpiridon: Činjenica je da će AI pre da nauči da napiše program, nego da namesti zupčasti kaiš, što reče jedan automehaničar.


Nije nemoguce da ce prvo ipak stradati rad koji se obavlja za racunarom, a teko zatim onaj koji se obavlja u realnom svetu
 
Odgovor na temu

TheSpiridon

Član broj: 340665
Poruke: 436
*.dynamic.a1.rs.



+74 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije03.02.2022. u 17:17 - pre 26 meseci
Sve je to "realni svet", samo još jedna činjenica... programiranje, kodiranje, podešavanje itd... je došlo skoro do svog vrhunca. Za ove sadašnje potrebe. Ali problem je što će "ONI" da nam izmisle nove potrebe i opet da nam serviraju bolji, lepši, korisniji softver. Koji će možda biti i DŽABE-BESPLATAN, ali zato će kamere i mikrofoni non-stop biti uključeni i neki tamo Indijac, može da uđe u tvoj kompjuter, koji je inače iščupan iz struje i da pozajmi par bitkoina i da ti pošalje mail i td, pa onda čipovanje na ruci, trista čuda može da se izmisli.

A vrhunac ćče biti onaj film kako se zove? Svi spavaju i žive život u mislima, probude se samo da šoraju ili jedu i vrate se u svoju "realnost"
 
Odgovor na temu

ssi

Član broj: 305920
Poruke: 333
*.dynamic.sbb.rs.



+377 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije03.02.2022. u 17:57 - pre 26 meseci
Citat:
TheSpiridon: Sve je to "realni svet", samo još jedna činjenica... programiranje, kodiranje, podešavanje itd... je došlo skoro do svog vrhunca. Za ove sadašnje potrebe. Ali problem je što će "ONI" da nam izmisle nove potrebe i opet da nam serviraju bolji, lepši, korisniji softver. Koji će možda biti i DŽABE-BESPLATAN, ali zato će kamere i mikrofoni non-stop biti uključeni i neki tamo Indijac, može da uđe u tvoj kompjuter, koji je inače iščupan iz struje i da pozajmi par bitkoina i da ti pošalje mail i td, pa onda čipovanje na ruci, trista čuda može da se izmisli.

A vrhunac ćče biti onaj film kako se zove? Svi spavaju i žive život u mislima, probude se samo da šoraju ili jedu i vrate se u svoju "realnost"


Probaj da napises ovo malo jasnije.
 
Odgovor na temu

mjanjic
Šikagou

Član broj: 187539
Poruke: 2679



+690 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije03.02.2022. u 19:48 - pre 26 meseci
Sad ćemo pored "NN lica" imati i "NN softver" :)
Blessed are those who can laugh at themselves, for they shall never cease to be amused.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
..1ae:c800:15b7:2b4b:d439:bdc6



+7169 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije04.02.2022. u 00:44 - pre 26 meseci
Citat:
ssi:
Nego, vi matoriji, sta kazete na ovo:

https://karpathy.medium.com/software-2-0-a64152b37c35

In Software 2.0 most often the source code comprises

1) the dataset that defines the desirable behavior and

2) the neural net architecture that gives the rough skeleton of the code, but with many details (the weights) to be filled in. The process of training the neural network compiles the dataset into the binary — the final neural network. In most practical applications today, the neural net architectures and the training systems are increasingly standardized into a commodity, so most of the active “software development” takes the form of curating, growing, massaging and cleaning labeled datasets. This is fundamentally altering the programming paradigm by which we iterate on our software, as the teams split in two: the 2.0 programmers (data labelers) edit and grow the datasets, while a few 1.0 programmers maintain and iterate on the surrounding training code infrastructure, analytics, visualizations and labeling interfaces.

Da se selimo na selo ?


Ovo pisalo neko dete ili sta? Cuj Software 2.0 - jedino ako si se rodio posle 2000-te.

Evo malo preciznije numeracije (nisam ukljucio slepa creva poput prvih neuronskih mreza ili ekspertskih sistema, ili nekada specijalnih namena poput ranog paralelnog racunarstva):

Software 0.0 - papir i olovka + alat i materijal, sta god da si zamislio, moraces da izvedes od nule --> primer: Difference Engine, 1820
Software 1.0 - sada vec kartice u kojima ces da ubusis svoj program koji se sastoji od logickih operacija, mada vrlo verovatno si ti i autor hardvera --> primer: https://en.wikipedia.org/wiki/Z1_(computer) - 1937
Software 2.0 - prvi visi programski jezici, gde mozes resenje implementirati u necemu sto je razumljivo sirim masama --> primer: FORTRAN, 1957
Software 3.0 - jos bolji visi programski jezici i operativni sistem koji apstrakuje komunikaciju sa uredjajima i I/O za tebe -> primer: https://en.wikipedia.org/wiki/C_(programming_language)] i Unix, 1973
Software 4.0 - jos apstrakcija: visi koncepti organizacije podatka i koda poput objekata, graficko programiranje -> primer: NeXT Computer, 1988
Software 5.0 - mrezni i online servisi -> primer: Web, Web 2.0 - 1990-te, 2000-te
Software 6.0 - SAAS/IAAS/Cloud - gde sama infrastruktura postaje programbilna -> primer: AWS, Azure, GCP - 2010-te
Software 7.0 - Deep Learning - neuralne mreze postaju siroko primenjive u oblastima analize podataka, obradi slike i zvuka, prepoznavanju slike i govora -> primer: AlexNet 2012, GPT-3 2020

Ako se posmatra evolucija softvera, moze da se zakljuci sledece:

1. Nivo apstrakcije se povecava: "vise ne busim kartice" - to si mogao da kazes u 1970-im, a u 2030-tim ce neko reci "vise ne dizajniram algoritme za obradu podataka".
2. Uprkos automatizaciji "nizih" poslova, industrija kao cela se povecava (i to strmo)

Bas kao sto bi danas bilo besmisleno traziti posao kao ALGOL programer, ili pre 30 godina - busenje kartica nije bila vestina za koju ce platiti - tako ce i 2030-te biti mozda bezvredno to sto si nekada pisao svoje CRUD aplikacije.

Ali posla ce biti, sve dok masine ne zamene ljude potpuno (ako se to ikad desi) - lepo je sto sad mozes da detektujes hot dog ili not-hot-dog sa python skriptom (koja zove NN framework) za <5 minuta, ali to je samo omogucilo da se bavis necim drugim.


DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

B3R1
Berislav Todorovic
NL

Član broj: 224915
Poruke: 794



+630 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije04.02.2022. u 12:01 - pre 26 meseci
Sjajna retrospektiva, Ivane, svaka cast.

Ja doduse nisam strogo gledano programer, vec "mrezista", ali stvari su veoma slicne i u mojoj struci. Da, danas svakako neces konfigurisati 1000 rutera koristeci ssh, conf t" i "copy/paste" komandi iz nekog MOP dokumenta. I na kraju dana obavezno "wr". I tako u krug ... Pa kada se u dokumentu potkrade greska, on stane i prijavi da nije mogao da odradi posao jer mu nije dobro napisan dokument. A u dokumentu na jednom mestu neko napisao intrefcae umesto interface ... sto bi i polupismeni seljak s 2 razreda osnovne ukapirao. Ali ne, njemu je lakse da ode kuci i okrivi onoga ko mu je poturio taj dokument ... i kaze: on je kriv, a ne ja. Vidjao sam kompanije s takvom kulturom rada ... mahom telco operatere (pogotovo mobilne operatere - oni imaju takav stil). I ne, nisu u Srbiji, cisto da se zna - nas inzenjer/tehnicar/majstor ce, uprkos predrasudama, retko sebi dopustiti takvu blamazu i uvek ce se truditi da odradi posao do kraja, kako zna i ume.

Medjutim, to je tako bilo pre 15-20 godina, mada ima toga i danas ... te dokumente pisu i izvrsavaju cak i inzenjeri (u Srbiji obavezno s master-diplomama). Ali - priznacemo - ozbiljne kompanije su vec odavno presle na automatske alate. Ako nista drugo - Ansible, Puppet, Chef ... i MOP koji se sastoji iz par redova: pokreni ansible-playbook za pre-check, proveri da li je sve [OK], pokreni playboook za izmenu, proveri da li je rezultat [OK], pokreni treci playbook koji radi post-check i poredi sa pre-check rezultatima, analiziraj da li je sve na mestu ...

Naravno, neko mora da napise (i testira!) Ansible Playbook. To rade oni koji su do juce tamburali conf t po vasceli dan (pardon, noc ... jer je posao mreziste nocni posao vec skoro 25 godina). Sada su oni prekvalifikovani u python programere. I ne samo sto pisu Ansible skripte, vec razvijaju i svoje, unapredjuju alate za automatizaciju mreznih poslova, sve to povezuju s sa alatima za monitoring mreze (OSS/NMS/BSS) ... i svi su nesvesno uvuceni u DevOps pricu, sada svi oni koriste Git i postali su de facto neka vrsta programera. Dok ssh direktno na rutere/sviceve koriste retko, samo ako treba da odrade neku dijagnostiku. Sve ostalo radi automatika.

Naravno, sada ce neko reci: taj priuceni pekar/mesar koji je radio "conf t" u vreme dot.com groznice i mlatio silne pare tada ce ostati bez posla. Paaaa ... jedino ako je prespavao 20 godina, onda svakako da. Ali nismo medvedi da spavamo po celu zimu ... jos uvek ... :-)))

AI/ML je logican nastavak te price - on samo zatvara petlju izmedju OSS s jedne strane i mreznih elemenata (rutera, sviceva itd.) s druge ... i raznih eksternih cloud-a (poput AWS) s trece, s kojima komunicira ta mreza. Znaci, sada umesto da tim ljudi ceo dan pravi razne skripte koji rekonfigurisu mrezu na osnovu KPI koje im dostavlja OSS - sada ce to parce AI raditi sve to: citace npr. podatke o saobracaju na linkovima iz OSS, na osnovu cega ce ponovo preracunati parametre raznih protokola u mrezi i automatski generisati nove konfiguracije za rutere koje ce pustiti u pogon u odredjeno vreme (npr. nakon ponoci). Prethodno ce analizirati impakt, generisati listu potencijalno ugrozenih korisnika i automatski im poslati obavestenje o radovima nedelju dana unapred. A jos naprednija verzija ce analizirati da li je tokom tih radova doslo do nekih drugih ozbiljnih kvarova ili problema, da li su se radovi zbog toga oduzili, pa ce iz CRM-a automatski pokupiti podatke o SLA koje korisnici imaju s operaterom, obracunati im obestecenje i generisati naloge za uplatu para na bankovne racune ostecenih korisnika. A potom automatski generisati nalog osiguravajucem drustvu za kompenzaciju tih para (jer svaka kompanija placa osiguranje od odgovornosti, gde kada napravi stetu osiguranje im isplati te pare ...). I ne, to nije neki SF ili daleka buducnost, takve stvari postoje i danas. Retko koja firma ima sve to u upotrebi, ali vecina je na dobrom putu da ima.

Na prvi pogled, tu bez posla ostaju: Ansible-majstori (script kiddies :-)), OSS-eksperti, razni "menadzeri" koji salju mejlove korisnicima, knjigovodjama, osiguranju ... Ali samo na prvi pogled!

Jer dok je softvera, bice i bagova. A neko ce morati da sve to kontrolise, ispravlja, nadzire ... i to ne jedan covek, nego mozda cak i stotine, ako ne i hiljade njih. Znaci, paper-pushers ce i dalje raditi svoje poslove. A programeri i inzenjeri? Dobice nova zaduzenja, jer ni AI nije svemoguc.

Uporedite to sa npr. knjigovodjama. Nekada davno ti ljudi su u rukama imali grafitne olovke, sveske i tabele. I sabirali brojeve rucno (ili kasnije uz pomoc racunaljki i digitrona). Danas imamo kompjutere, ali opet imamo knjigovodje. Ali oni vise ne sabiraju nista. Medjutim, i dalje moraju da postoje. I kontrolisu to sto softver izracuna. I uporede to sa zakonima koji se stalno menjaju. Znaci, on vise ne racuna, vec radi mnogo naprednije poslove nego sto je radila nekakva "Marica iz racunovodstva" pre 50 godina. Sada je "accountant" veoma skup i cenjen radnik!

[Ovu poruku je menjao B3R1 dana 04.02.2022. u 13:19 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Daniel Mauric
Software Architect
Novi Sad

Član broj: 3279
Poruke: 31
*.dynamic.kdsinter.net.



+17 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije04.02.2022. u 12:19 - pre 26 meseci
Citat:
2. Uprkos automatizaciji "nizih" poslova, industrija kao cela se povecava (i to strmo)


Nisam siguran da je u ovom slučaju prošlost dobar indikator budućnosti.
Tačno je da automatizacija jedne vrste posla proizvodi nove, do tada ne postojeće poslove, međutim nisam siguran da će to uvek tako i biti.
Odnosno, preciznije, novo nastali poslovi mogu biti tog tipa da se lako automatizuju, tako da nisu potrebni ljudi da ih obavljaju.

 
Odgovor na temu

djoka_l
Beograd

Član broj: 56075
Poruke: 3445

Jabber: djoka_l


+1462 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije04.02.2022. u 12:23 - pre 26 meseci
Softver koji je napisao AI je napisan na osnovu (vrlo precizne) specifikacije koju je napisao čovek, pa testiran na osnovu testnog skupa podataka koje je definisao čovek, pa se to uporedilo sa željenim rezultatom koje je , opet, definisao čovek.

Realni problemi su kao na donjoj slici:

Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

Impaler

Član broj: 89808
Poruke: 183



+33 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije04.02.2022. u 13:59 - pre 26 meseci
Ovo sto je Dimkovic slozio podjelu je prikaz koji u sebi sadrzi tehnologije, generacije programskih jezika, pa i hardwer, i nakraju ovo sto je ssi prikazao podjelu na programiranje i "treniranje"

Software je softwer nule i jedinice, a programski jezici se djele na 4 generacije.

1GL opcode nule i jedinice
2GL assembly
3GL c, fortran, java, javascript
4GL sve iznad toga. ( domain specific, generatori koda, dizajneri itd.)
5GL propali pokusaji. Hype

[Ovu poruku je menjao Impaler dana 04.02.2022. u 15:39 GMT+1]
NO FATE
 
Odgovor na temu

ssi

Član broj: 305920
Poruke: 333
*.dynamic.sbb.rs.



+377 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije04.02.2022. u 21:44 - pre 26 meseci
Citat:
Daniel Mauric:
Citat:
2. Uprkos automatizaciji "nizih" poslova, industrija kao cela se povecava (i to strmo)


Nisam siguran da je u ovom slučaju prošlost dobar indikator budućnosti.
Tačno je da automatizacija jedne vrste posla proizvodi nove, do tada ne postojeće poslove, međutim nisam siguran da će to uvek tako i biti.
Odnosno, preciznije, novo nastali poslovi mogu biti tog tipa da se lako automatizuju, tako da nisu potrebni ljudi da ih obavljaju.



Zavisi na koji nacin se obavlja automatizacija. Licno mislim da ce ML/AI zameniti sve osim mozda lekara u "white collar" skupu
ili bar drasticno smanjiti broj istih.

U "blue" svetu, mislim da ce vozaci stradati.

Bogati/Korporacije ce postati jos bogatiji, nesto kao u flmu Elysium
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.smin-1.sezampro.rs.



+7169 Profil

icon Re: Da li biti programer? Buducnost profesije06.02.2022. u 23:23 - pre 26 meseci
@Daniel Mauric,

Nije potrebno uopste ni da gledas u proslost - sta ce biti taj AI koder?

To ce biti zamena za N junosa koje ti, danas, kao senior - taskujes da ti raspisuju "fizikaliju" (ucitavanje podataka, implementaciju vec odredjenog i sazvakanog algoritma, upis podataka, korisnicki interfejs, ...).

Ako taj AI koder bude upotrebljiv, imaces armiju virtuelnih junosa dok se ti fokusiras na "mozak" operacije.

Bas kao sto danas neces pisati silinu trivijalnih stvari koje moderni IDE vec ima - ne samo u bibliotekama, vec i neki nivo inteligencije da ti predlozi da upotrebis neki od tih alata.

A nekada ranije si imao ljude koji su pisali te trivijalne stvari.

Evo jos jednog primera - OSS softver. Danas, bukvalno, imas OSS biblioteke/module/rutine za skoro sve zivo (osim za neke specijalizovane namene). Vise nego cesto je kvalitet tih OSS kreacija uporediv sa komercijalnim ili bolji od komercijalnog.

Da li je OSS ubio zanimanje programera? Ako koristimo istu logiku - trebalo bi. A to se nije desilo - ne samo da se nije desilo, vec je efekat jos vise softvera zato sto ljudi sad mogu da se fokusiraju na svoj problem (tj. problem koji njihog sw. resava) a ne na pisanje perifernih stvari.
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

[es] :: Vodič za posao :: Da li biti programer? Buducnost profesije
(TOP topic, by Nebojsa Milanovic)
Strane: << < .. 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 263572 | Odgovora: 1523 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.