Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

[Medicina]: Šta Vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?

[es] :: Nauka :: [Medicina]: Šta Vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?

Strane: 1 2

[ Pregleda: 16044 | Odgovora: 20 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworks.co.yu

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon [Medicina]: Šta Vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?03.02.2004. u 15:37 - pre 245 meseci
DONATORI ORGANA!

Dobrovoljni davaoci organa kod nas nemaju finansijsku nadoknadu, a ni pravo na besplatno lečenje na VMA


Zbog nedostatka organa za transplantaciju, u Srbiji mesečno umre 30-ak pacijenata, uglavnom od bubrežnih, srčanih i plućnih bolesti. Mi nemamo mogućnosti da od stranih klinika i institucija kupujemo organe, i zato je Vojnomedicinska akademija pokrenula akciju za dobrovoljno davanje organa.

Da bi neko postao donator, prvo mora da da lične podatke:
- ime,
- adresu,
- kućni i
- mobilni telefon.

Posle nekoliko dana stiže formular u kome se odgovara na pitanja o:
- opštem zdravstvenom stanju,
- preležanim bolestima, kao i
- zdravlju članova porodice.

"Kandidat" zatim prolazi lekarski pregled koji je besplatan.

Ako se kod nekog od potencijalnih donatora utvrdi dijabetes, maligno ili neurološko oboljenje, on ne može da postane donator.

Ako je sve u redu, "kandidat" dobija karticu dobrovoljnog davaoca organa koju je dužan da stalno nosi sa sobom.

Dnevno se u Srbiji javi između 100 i 150 zainteresovanih građana i da će VMA, osim postojećeg, uvesti još dva dežurna telefona. Uz napomenu da je Srbija, nažalost, siromašna zemlja i da nema para za beneficije dobrovoljnim davaocima.

U Americi je, na primer, praksa da dobrovoljni davalac dobija oko 1.000 evra mesečno, ali kod njih to subvencioniše federalna vlada. Ako se nama javi 150 ljudi dnevno, od njih mi izaberemo 50, to je 1.500 mesečno. Ako svako dobije po 500 evra, što je pola "američke" cifre, stižemo do 750.000 evra mesečno, a te pare nema ni Srbija, a kamoli VMA.

Dobrovoljni davaoci nemaju, dakle, finansijsku nadoknadu, a ni pravo na besplatno lečenje na VMA, a jedino im se nudi da oni ili članovi njihovih porodica imaju apsolutni prioritet pri transplantaciji nekog organa i da neće ići na listu čekanja.

Praksa na Zapadu

U SAD su davaoci organa najčešće iz najsiromašnijih slojeva društva: beskućnici, crnci i Hispanoamerikanci iz geta, azijatski ilegalni imigranti... Veliki deo njih su i narkomani, tako da novac koji dobiju od države brzo potroše na drogu. U Francuskoj, dobrovoljni davaoci organa "za života" imaju pravo na besplatno lečenje na klinici koju sami izaberu, a dve godine nakon smrti članovi porodice dobijaju oko 50.000 evra godišnje. Ako iz bilo kog razloga strahuju za svoj život, mogu da zatraže 24-časovnu zaštitu policije.

Stav SPC
Srpska pravoslavna crkva nema zvaničan stav o dobrovoljnom davanju organa - kaže otac Sava Jović iz Patrijaršije SPC.

- To je ozbiljno pitanje i ja sam razmišljao da ga iznesem na sledećem Saboru. Lično mislim da je to dobra akcija, ali samo ako je u korist čoveka, da se to ne komercijalizuje, da se ne umešaju mafija i bogataši i od toga naprave "biznis".

P.Milosavljević

[Ovu poruku je menjao secret dana 30.04.2005. u 14:52 GMT+1]
 
Odgovor na temu

sallle
Sasa Ninkovic
GTECH
Beograd

Član broj: 146
Poruke: 480
*.NBS.BG.AC.YU

ICQ: 20785904


+4 Profil

icon Re: [medicine]: Šta vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?06.02.2004. u 13:30 - pre 245 meseci
Krv mu dodje ko organ (tehnicki gledano).

Davaoci krvi "imaju" pravo na oslobadjanje placanja participacija kod doktora 1 god. od poslednjeg davanja krvi.
Davaoci koji su preko 10 puta dali krv imaju besplatno socijalno osiguranje (pretpostavljam do kraja zivota...).

Da li treba nagradjivati davaoce krvi... U cacku je nedavno uveden dodatni ispitni rok za ljude koji daju krv. Preko 50% studenata je doslo da da krv... Mnogi ljudi iz zavoda za transfuziju ne odobravaju ovaj vid stimulacije...

Elem, danas je u srbiji sledeca situacija. Meni treba neka operacija koja ce mi otkloniti uzrok za potencijalnu smrt. Ja odem u zdravstvenu ustanovu i oni me upisu na listu cekanja, moj termin se oceku je za nekih 6 meseci.(6 meseci iscekivanja ocul otici na onaj svet). medjutim ima varijanta da platim 1k eura i da stignem odmah na red...
I sta posle toga da covek misli o dobrovoljnom davanju krvi, organa i sl. kad mu njegov gest davanja krvi npr. ni na koji nacin nije uzvracen od sistema.
Ono oslobadjanje participacije sto sam spomenuo na pocetku, to je samo slovo u zakonu, u praksi je normalno drugacije.
Ja bih npr najzadovoljniji bio da me oslobode cekanja u redu kad jednom u 6 meseci odem kod doktora (nista ne kosta, njima malo znaci a meni mnogo).

Postoji jos jedan aspekt (robni) davanja krvi, da bih bio u stanju da dajem krv, moram da se hranim, hrana kosta. Od zavoda se dobije sokic i sendvic nakon davanja krvi (i ponekad karta za pozoriste ili hemijska).

Elem^2 zelim da pohvalim ljude iz zavoda za transfuziju, jer su daleko ljubazniji od obicnih doktora (sto je donekle razumljivo), a narocito cenim njihove gestove kad za novu godinu daju veliki oglas u novinama gde cestitaju novu godinu svim davaocima, kao i cestitke koje saju svim davaocima.

Jedini pravi razlog za davanje krvi ostaje to sto "nase malo nekom znaci jebeno mnogo" (tako otprilike rece jedan kolega sa faxa). Medjutim i vera u ljude se nekako topi... :(

do sledeceg davanja,
sale
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworks.co.yu

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [medicine]: Kako postati donator-dobrovoljni davaoc organa?13.02.2004. u 14:47 - pre 244 meseci
Kako postati donator?



Ukoliko neko želi da postane donator organa, sve potrebne informacije može dobiti na VMA ili putem telefona 011/ 3670784. Procedura je vrlo jednostavna.

- Zainteresovani građanin najpre se javi telefonom na VMA i ostavi lične podatke, nakon čega mu na kućnu adresu stiže formular sa pitanjima o opštem zdravstvenom stanju. Potencijalni kandidat zatim prolazi besplatan lekarski pregled i dobija karticu dobrovoljnog davaoca organa, koju je dužan stalno da nosi sa sobom - kaže dr Maksić, dodajući da donator ne može postati osoba koja ima dijabetes, maligno ili neurološko obeljenje ili virusnu infekciju, kao što su hepatitis B i C ili je HIV pozitivan.

Od kralja do ministra

Donacija organa vrlo je rasprostranjena na zapadu, gde učešće u ovakvim akcijama često uzimaju i javne ličnosti. Dobrovoljni davaoci organa su španski kralj Huan Karlos, operski pevač Kareras, holivudske zvezde...

Od poznatih ličnosti, svoje organe kod nas za sada je jedino zavetovao Tomica Milosavljević, bivši republički ministar zdravlja. Na ovaj human čin odlučili su se i naši sagovornici - prof. dr Kovačević, prof. dr Maksić, prof. dr Kronja, kao i mnoge njihove kolege sa VMA.

Godišnje 60 operacija

U Srbiji se godišnje uradi oko 60 transplantacija, uglavnom od živih srodnih davalaca, a retko su davaoci nesrodne osobe (supružničke transplantacije).

Postoje dve vrste transplantacije: sa živog donatora, tzv. living transplantacija i kadaverična, odnosno sa osobe koja je doživela moždanu smrt I u jednom i u drugom slučaju rade se detaljne medicinske analize, kako bi se utvrdila podudarnost tkiva donatora i primaoca i isključile infektivne i druge bolesti koje onemogućavaju izvođenje transplantacije.

Po broju kadaveričnih transplantacija Španija je jedna od vodećih zemalja u Evropi, dok smo mi na poslednjem mestu, jer kod nas još postoje predrasude. Najčešći problem s kojim se sreću ovi vrsni stručnjaci je strah članova porodice da je njihov najmiliji zaista preminuo.

- Postoji velika razlika između moždane smrti i kome. Smrt kod čoveka nastupa kada dođe do potpunog i nepovratnog prestanka rada mozga, pri čemu srce i ostali vitalni organi mogu uz pomoć aparata da rade još izvesno vreme. Moždanu smrt može da konstatuje samo čitav tim stručnjaka, koji proveru vrši uz pomoć specijalnih aparata i mogućnost greške ne postoji. Takav pacijent postaje potencijalni donator, pri čemu je saglasnost porodice presudna, bez obzira na to da li je preminuli imao donatorsku karticu ili ne. Eksplantacija organa mora da se uradi u roku od nekoliko sati da ne bi došlo do nepovratnih oštećenja.

Nad svakim pacijentom ne može se uraditi transplantacija, niti će svaki potencijalni donator moći da budedonator, što prvenstveno zavisi od opšteg zdravstvenog stanja, godina i očuvanosti vitalnih organa, tvrdi dalje dr Maksić.

Jeftinije od hemodijalize

Transplantacija bubrega na VMA košta oko 16.000 evra, što je i godišnja cena hemodijalize za jednog pacijenta.

- Troškove operacije i lečenja snosi Republički zavod za zaštitu zdravlja, a prostom matematikom smo izračunali da je transplantacija i do tri puta jeftnija nego šestogodišnje lečenje hemodijalizom bubrežnih bolesnika. O kvalitetu života pacijenta da i ne govorimo - kaže dr Maksić.
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

majnam
Marija Milovanovic
Sabac

Član broj: 22162
Poruke: 14
*.ptt.yu

ICQ: 274343363


Profil

icon Re: [medicine]: Šta vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?08.03.2004. u 15:16 - pre 244 meseci
Povodom nekih od komentara na ovu temu, zelela bih da podsetim sve one koji se zale kako dobrovoljni davaoci organa nemaju prava ni na kakve beneficije i materijalnu nadoknadu, na reci Dostojevskog: "Ako pri svakoj...usluzi samo na zahvalnost mislis, onda nisi davao nego PROdavao." Kada sam poslednji put proveravala, trgovina ljudskim organima je bila zakonom zabranjena, i kod nas i u Americi, i u svakoj drugoj zemlji na ovom svetu. Uostalom, onaj ko zahteva i ocekuje da bude materijalno nagradjen za gest humanosti i dobre volje, ne bi trebao ni da se uzme u obzir prilikom odabira donatora. Meni je, na primer, sasvim dovoljna nagrada da znam da cu svojom smrcu doprineti da barem 3-4 osobe nastave svoj zivot (a meni, kao ni bilo kom drugom ljudskom bicu, organi posle smrti uopste nisu potrebni), i da, ne daj Boze, ako se, pre nego sto "odem na onaj svet", ja ili neko od mojih najblizih tesko razboli, imam prioritet za dobijanje organa za transplantaciju, bez stavljanja na listu cekanja. Obzirom da sebe ne smatram nekom super-zenom (odnosno devojkom, jer imam "samo" 21 godinu), iskreno se nadam da cu u najskorije vreme dobiti svoju karticu dobrovoljnog davaoca organa, i smatram da svako normalno i iole humano ljudsko bice deli moje misljenje po ovom veoma vaznom pitanju.
Srdacan pozdrav,
Marija
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Transplantacija organa06.02.2005. u 12:30 - pre 233 meseci
Više od 1.500 pacijenata na dijalizi u Srbiji čeka na transplantaciju bubrega. Za nekoliko desetina drugih kojima su, usled teških bolesti, oštećeni jetra, pluća, srce transplantacija organa takođe je jedini spas. Ukoliko nemaju novca za presađivanje u inostranstvu, ili sreću da im organ može „ustupiti” živi rođak, budućnost za njih nimalo nije svetla.

U našim bolnicama, iako imamo stručnjake, neophodnu opremu, godišnji broj transplantacija svrstava nas na poslednje mesto u Evropi. U Srbiji se obavi samo stotinak zahvata sa donora živih srodnika i tek nekoliko operacija kada se „dragoceni lek” uzme sa kadavera – osobe koja je doživela moždanu smrt.

Razlog ovakvog stanja je nedostatak preciznih zakona. Upućeni tvrde da deo odgovornosti, osim na državi, leži i na samim građanima koji još uvek nemaju razvijenu svest o humanosti zaveštanja svojih i ustupanja organa članova porodice, ukoliko dožive moždanu smrt.

Nacrt republičkog zakona o uzimanju i presađivanju delova ljudskog tela koji bi bio potpuna novina na ovim prostorima, u optimalnim uslovima, mogao bi da bude gotov do jeseni. Inace već dve godine se radi na izradi ovog propisa.

Poštovanje standarda

– To znači da ćemo morati poštovati standarde koje donose ovi dokumenti, i da u svoje zakone uvrstimo principe poput onih koji spadaju u domen ljudskih prava, kao i sve ostale segmente koji se odnose na transplantaciju. Na primer, sistem aktera koji učestvuju u postupcima konstatovanja moždane smrti, etičke timove, timove za eksplantaciju, način prenosa organa, pitanja promocije humanosti zaveštanja organa, transparentnosti postupka formiranja listi čekanja, donatorskih kartica i svih drugih, mnogobrojnih organizacionih delova, neizostavnih za uređenje ove oblasti.

Prve transplantacije su izvedene tek šezdesetih godina 20. veka. Problem kadaveričnih transplantacija (kada se organ uzima sa kadavera – mrtve osobe, odnosno, osobe u stanju moždane smrti kojoj zbog prestanka rada mozga ne postoje ni minimalne šanse za oporavak, praktično je mrtva) prisutan i u drugim državama. Tako se u Japanu, primera radi, iz tradicionalnih uverenja gotovo ne obavljaju. Sa druge strane, u državama Zapadne Evrope i Amerike ova terapija za određena stanja je postala standard.

Troškovi i dobrobit

U našoj zemlji aktuelni su propisi koji uređuju ovu oblast oslanjajući se na princip pretpostavljenog pristanka, što znači da ako neko nije bio izričito protiv davanja organa posle moždane smrti, pretpostavlja se da bi ih donirao.

Takođe, ne sme se zaboraviti da pri ovim operacijama, kao i living transplantacija, kada je donor organa živi srodnik, iziskuju velika sredstva. Transplantacije srca u zapadnoevropskim klinikama sa jednogodišnjim lečenjem u postoperativnom periodu su oko 70.000 evra. Operacija i lečenje jetre su još skuplji. Ne sme se zaboraviti da naša zemlja sa 160 dolara po stanovniku, koliko se na godišnjem nivou izdvaja za zdravstvo spada u red siromašnih. Ipak, kako ističu naši sagovornici, nadležni su svesni da transplantacija za određene pacijente znači život, nemerljivo povećava kvalitet života, a i da na duže staze donosi uštedu, pa samim tim ne žele da žurba presuđuje u donošenju novog zakona.

Prema rečima dr Radmile Blagojević-Lazić, načelnika transplantacione nefrologije Instituta za urologiju i nefrologiju KCS-a i predsednika Sekcije za transplantaciju Srpskog lekarskog društva, presađeni bubreg se, ekonomski rečeno, za godinu i po dana potpuno isplati u odnosu na troškove dvanaestomesečne hemodijalize.

– U razvijenim zemljama se, inače, teži da broju transplantacija ovog organa bude približan broju novootkrivenih bolesnika. To bi značilo da bi kod nas trebalo godišnje obaviti oko 400 operacija. Međutim, kod nas je od 1975. godine kad je urađena prva do sada bilo oko 1000, i kod kojih su najveći broj donora bili srodnici. A primera radi u Poljskoj je u 2003. obavljeno čak 997 transplantacija bubrega i to sa kadavera. U Mađarskoj je bilo 299 takvih zahvata, u Iranu 166.

Andrijana Cvetićanin
 
Odgovor na temu

Dark Icarus
Goran Lalić
Beograd

Član broj: 19775
Poruke: 428
*.nat-pool.bgd.sbb.co.yu.



+2 Profil

icon Re: [medicine]: Šta vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?10.02.2005. u 13:18 - pre 232 meseci
Posebno bih naglasio ovaj deo:
Citat:
presađeni bubreg se, ekonomski rečeno, za godinu i po dana potpuno isplati u odnosu na troškove dvanaestomesečne hemodijalize


Da znate samo kolika je jagma kod nas na aparatima za dijalizu.... pa još kada uzmemo u obzir da jedan bubreg može da podmiri čoveka i na petnaest godina bez dijalize... Pa kada uzmemo u obzir da svaki dan u ovoj državi umire na desetine ljudi... sve u svemu, lako dolazimo do zaključka da, uz malo dobre organizacije, i možda opšteg obrazovanja populacije, mogli bismo da transplantiramo bubreg u svakog bolesnika na dijalizi.

Nema nikakvog opravdanja za ovu lošu situaciju (u pogledu transplantacije) u našoj zemlji. Jer za eventualnu reformu sistema donacije organa nisu potrebne pare (naprotiv, kao što ste videli još bismo uštedeli gomilu para), nisu potrebni stručnjaci (jer već imamo fenomenalan hirurški kadar), ma nije potrebno ništa osim da ona nesposobna gomila obrijanih majmuna u skupštini izglasa tri-četiri zakona i odredbe i tako olakša finansijsku situaciju države i donese neviđeno olakšanje hiljadama bolesnih ljudi. Šta ćete kada bolesnici na dijalizi čine samo 0,1% biračkog tela...A kada treba da izglasaju povećanje sopstvenih plata, to može...

Što je najcrnje, nismo mi glup narod, nego zatucan, zato što prosečan Srbogorac (kako nam se ove nedelje zove država? Zaboravio sam...) zna samo ono što vidi na televiziji (po oprobanom sistemu monkey see, monkey do), a na TVu sedi ista bagra nazovi stručnjaka već dvadeset godina.

Sa transplantacijom drugih organa, već je druga priča. Cela transplantologija je jedna velika prevara, koja je ionako dogurala u svetu tu gde je sada zato što debeli bogati amerikanci ceo život žderu kao svinje, a onda kada srce počne da otkazuje ukapiraju da im se ne ide Bogu na istinu, pa bi platili svojom rođenom majkom za tih dodatnih tri do pet godina života.

A postoji i elegantnije rešenje. Po rođenju izdvojiti matične ćelije bebe i zamrznuti ih. Kada zatreba novi organ, klonirati ih i usmeriti da se razviju u traženi organ... pošto potiču od iste osobe, ne bi bilo odbacivanja, ne bi bilo imunosupresivne terapije...

A sve što nas deli od toga je dvadesetak godina istraživanja. Na žalost, i Amerikanci imaju svoje obrijane majmune u skupštini, a baš Amerikanci su ti koji diktiraju istraživačke trendove u svetu (kao što zna svako ko je igrao Civilizaciju, broj zlatnika je direktno proporcionalan broju kreativnih "lampica", iliti $ = research)...

Dosta i od mene vala.
In a game of chess you must never let your opponent see your pieces - Zap
Brannigan
 
Odgovor na temu

Mihailo
Mihailo Đorić

Član broj: 1016
Poruke: 2875
*.air.tehnicom.net.



+1 Profil

icon Re: [medicine]: Šta vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?10.02.2005. u 13:22 - pre 232 meseci
U Hrvatskoj je donet zakon da su svi donatori - ko ne želi da bude mora da ode u neku službu da se odjavi. Skroz dobro rešenje - malo ljudi ima motivaciju da gubi vreme po administraciji i pregledima, a većina nema ništa protiv da se njihovi ograni iskoriste kad im više ne budu trebali.
 
Odgovor na temu

neo01
BG

Član broj: 28764
Poruke: 564
*.106.EUnet.yu.



Profil

icon Re: [medicine]: Šta vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?10.02.2005. u 16:24 - pre 232 meseci
Citat:
U Hrvatskoj je donet zakon da su svi donatori - ko ne zeli da bude mora da ode u neku sluzbu da se odjavi.


Pametni ljudi... A ne ko ovde u SCG...

Svima kojima sam predlagao slicno, trabunjali su o nekakvim pravima mrtvog coveka, pravima na dostojanstvo licnosti i sl.?! Totalne nebuloze... umesto da se potpuno realno sagleda jedna cinjenica, da svi ti organi mrtvog coveka istrunu, umesto da budu (dodatno i) od neke koristi nama koji smo jos zivi, posto ce ionako propasti...

Ne vidim svrhe braniti nesto sto je vec predvidjeno da ce da istruli, kad to isto moze da doprinese zivima, a dobrobit je ogromna...
Welcome to the real (binary) world, neo(01)...
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.verat.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Lane u zdrastvenim ustanovama u Srbiji samo 85 transplatacija - VMA – KCS19.03.2005. u 13:44 - pre 231 meseci
Da li će biti promena nakon usvajanja novog zakona o transplantaciji

Tokom 2004. godine u Srbiji je obavljeno ukupno 85 transplantacija organa, među kojima je najviše operacija presađivanja bubrega, kada se dragoceni organ dobijao od bliskog rođaka.

Na Institutu za nefrologiju i urologiju Kliničkog centra Srbije u prošloj godini su urađene 33 transplantacije bubrega, a na Vojnomedicinskoj akademiji 26. Kada je reč o transplantaciji koštane srži, prednjači tim lekara VMA sa 22 obavljene intervencije, ali je i na novobeogradskom Institutu za majku i dete urađeno osam transplantacija koštane srži.

Osam transplantacija bubrega obavljeno je i u Kliničkom centru u Novom Sadu, a tri u Dečjoj klinici u Tiršovoj. Timovi ovih klinika jedini se mogu pohvaliti da su uradili takozvane kadaverične transplantacije. Lekari Dečje univerzitetske klinike su obavili transplantacije kod dva mala pacijenta od 11 i 16 godina i spasili ih doživotne patnje sa dijalizom.

U Ministarstvu zdravlja najavljuju da će transplantacije organa vrlo brzo biti sistemsko uređene i da će to najzad pokrenuti problem sa mrtve tačke, budući da u ovoj oblasti veoma zaostajemo za evropskim zemljama. U tu svrhu je nedavno formirana Republička stručna komisija za transplantaciju organa.

Naše zdravstvo opet nije napravilo „rez” i nije u zakon uvelo odredbe o takozvanom prezupcionom pristajanju, poput Španije, Italije ili Austrije, koje su, kao i mnoge zemlje Evrope, omogućile da transplantacije zažive. To podrazumeva da se organi od osobe u stanju moždane smrti mogu uzeti u svim slučajevima osim kada se ta osoba za života nije izričito izjasnila da se u slučaju njene smrti ne mogu uzimati organi za presađivanje.

Lekari koji su svakodnevno u kontaktu sa svojim bolesnicima koji čekaju srce ili jetru pitaju se da li će davanje organa koji bi poslužili za transplantaciju i spasavanje „otpisanih” života teško bolesnih ljudi biti i dalje zasnovano na dobroj volji bližnjih i rodbine.

Jedna od alternativa u ovoj oblasti, a koju su predložili prošle godine učesnici Prve jugoslovenske škole za transplantaciju, jeste da se u zakonu sroči formulacija da se dragoceni organ može uzeti od donatora ako se on izričito, za poslednjih šest meseci života, nije izjasnio da je protiv takvog postupka. Teško je da se može ostaviti prostor i za jedno i za drugo rešenje. Ovaj predlog odavno je pretegao u Evropi, ali naši stručnjaci, bar zasad, ovakvoj zakonskoj mogućnosti daju male šanse, jer to je daleko od našeg mentaliteta.

Pripreme za donošenje novog zakona o transplantaciji u završnoj su fazi. Suština najavljenih promena biće usmerena na jačanje svesti građana o važnosti zaveštanja organa, svesti da treba biti solidaran sa ljudima u nevolji kroz različite kampanje. Cilj je da se što više ljudi opredeli za zaveštanje organa i da se evidentiraju dobrovoljni davaoci koštane srži.

Striktno će biti zakonom definisano stanje moždane smrti i njeno prijavljivanje, a država je dala novac za opremu za utvrđivanje tog stanja kada je jedino moguće uzeti organe.

O. Popović

 
Odgovor na temu

yoko

Član broj: 52352
Poruke: 1
217.23.198.*



Profil

icon Re: [medicine]: Šta vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?20.03.2005. u 20:22 - pre 231 meseci
Dobrovoljini davaoci organa?
Idem na dijalizu od decembra 2002 i imam 28 godina,prema tome pratim šta se dešava na tom polju. Ja pak imam sreću pa ću sa sestrom na pretrage u BG da vidim moželi mi ona dati bubreg. Ovo sve lijepo zvuči!!! Ali želim da kažem sljedeće iako ercimo da imam donatora pojavlju je se problem broj jedan FINANSIJE. I sa donatorom to sve izađe jedna lijepa svotica novca,tako da mislim da bi država (mislim i na SCG I na RS) trebala da se pobrine makar za mlađe pacijente da to košta sve jeftinije.

Što se diče donorskih kartica prije svega to je jako humano. Kod nas u RS još niko u Skupštini nije ni pomenuo donorske kartice tako da je i ovo kod vas pomak. Mada mislim da kod nas još uvijek svjest nije na tom nivou. Možda bi poznati mogli da daju primjer!
SVe u svemu nije loše. Mada ja ne mogu da na to gledam objektivno.
 
Odgovor na temu

MyWay

Član broj: 25141
Poruke: 1263
212.200.19.*



+629 Profil

icon Re: [medicine]: Šta vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?20.03.2005. u 22:05 - pre 231 meseci
Citat:
neo01: Pametni ljudi... A ne ko ovde u SCG...
Svima kojima sam predlagao slicno, trabunjali su o nekakvim pravima mrtvog coveka, pravima na dostojanstvo licnosti i sl.?! Totalne nebuloze...

A pravo na sopstveni izbor?? Nekako si zaboravio ono najvažnije :)
Uostalom, gde se tu ogleda humanost? U tome što je nekog mrzelo da se odjavi?
Glupost...
Ko želi da bude davalac organa učiniće to iz humanosti a ne iz lenjosti. Ono što država može dodatno da učini je da nekakvim beneficijama stimuliše one koji se kolebaju.
Save time... see it my way.
 
Odgovor na temu

mrkidivx

Član broj: 15771
Poruke: 1932
*.sbb.co.yu.

ICQ: 207552161


+1 Profil

icon Re: [medicine]: Šta vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?21.03.2005. u 00:22 - pre 231 meseci
Eh kad će da uznapreduje genetski inžinjering pa da mogu da se uzgajaju organi po potrebi.Tada ne bi bilo potrebe za davaocima organa, problema sa "kompatibilnošću" organa itd.
I never wanna be a mod!
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [Medicina]: Šta Vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?30.05.2005. u 20:45 - pre 229 meseci
U toku su završne pripreme da se i u SCG sistemski reši problem presadjivanja organa sa umrlih davalaca (kadaravera) i da taj način lečenja počne da ulazi u širu primenu.

Do sada je oko 7.000 vojnih lica i civila dobrovoljno zaveštalo organe. Kod nas se gotovo isključivo svodi na uzimanje organa od živih srodnika, pa je Srbija poslednjem mestu u Evropi po primeni kadaveričnih transplantacija. Ove godine je obezbedjeno milion evra za 80 do 100 transplantacija bubrega, srca i jetre.

Na VMA je od 1996. uradjeno 166 transplantacija bubrega, od toga čak 152 sa živih davalaca, a tri su se pacijentkinje sa presadjenim bubregom porodile u ovoj ustanovi. VMA je prva ustanova u zemlji koja je u pripremi bolesnice za transplantaciju primenila novi metod imune adsorbetne plazmafereze. Tom terapijskom procedurom se postižu izuzetni rezultati u lečenju imunoloških poremećaja u raznim domenima - od nefrologije i neurologije i kardiologije.

 
Odgovor na temu

marijan_e

Član broj: 24969
Poruke: 376
*.cmu.carnet.hr.



Profil

icon Re: [Medicina]: Šta Vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?13.06.2005. u 17:28 - pre 228 meseci
To za hrvatsku:

Ako ti se rodbina ne složi a ti nemaš zabranu davanja oni ti neće uzeti tako da ti rodbina odlučuje osim ako izričito ne daš zabranu
 
Odgovor na temu

pppooo

Član broj: 61100
Poruke: 55
*.com.



Profil

icon Re: [Medicina]: Šta Vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?14.06.2005. u 09:51 - pre 228 meseci
Mislim da tim ljudima treba obezbjediti neke beneficije.Meni je draže da se pomogne čovjeku koji je toliko human da je spreman da daruje krv (pored toga što su sendviči loši) ili svoje organe. Živimo u kapitalističkom društvu koje pored humane strane transplantacije gleda i ekonomske efekte (zašto pare koje se troše na dijalizu ne potrošiti recimo na porodilje) tako da ne vidim zašto pojedinac ne bi posmatrao donatorstvo i sa ekonomskog aspekta (ja treba da darujem organe koji će zdravstvu da uštede novac, a ja treba recimo da se izvalim 1000 eura da napravim zube kod privatnika). Sa druge strane nisam siguran u sistem koji bi trebao obezbjediti da organe dobiju oni kojima su najpotrebniji. Nedavno sam gledao na hrt-u ispovjest čovjeka koji je otišao u Indiju i kupio bubreg od nekog šesnaestogodišnjaka, rekao je da drugu opciju nije imao.Druga priča bila je o nekom dečku koji je doživio moždanu smrt (iako majka sumnja u to), uzeti su organi, ali je jedan od organa dobio stariji uticajan i bogat muškarac. Pošto mi se čini da su neki od učesnika diskusije ljekari interesuje me koliki je procenat uspješnosti transplantacije organa (pojedinačno).
 
Odgovor na temu

sotis
Niš

Član broj: 61265
Poruke: 39
*.pat-pool.ni.sbb.co.yu.



Profil

icon Re: [Medicina]: Šta Vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?16.06.2005. u 22:51 - pre 228 meseci
A taj lekarski pregled koji je neophodno obaviti da li se vrsi iskljucivo na VMA?
"Tutto quello che vedete o sentite niente è ciò che sembra".
 
Odgovor na temu

cyberserbia
Dragan Djukic

Član broj: 60351
Poruke: 49
*.041net.co.yu.



Profil

icon Re: [Medicina]: Šta Vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?10.09.2005. u 13:55 - pre 225 meseci
A postojili li neki e-mail na koji mogu poslati podatke jer ne praktikujem da koristim telefon?
 
Odgovor na temu

abc..

Član broj: 31481
Poruke: 205
*.panet.co.yu.



Profil

icon Re: [Medicina]: Šta Vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?19.09.2005. u 13:03 - pre 225 meseci
Nisam upucen ali cuo sam ono da se zavestaju (valjda se tako kaze) organi posle smrti i vrlo sam skeptican prema tome. Mafijaska su to posla, lako se moze desiti da da ne umres star sa starim bubregom recimo moze se desiti da se slucajno okliznes na ulici i umres mlad i zdrav a mlad bubreg mnogo vise vredi.
 
Odgovor na temu

Prometheus

Član broj: 40067
Poruke: 12
195.252.113.*



Profil

icon Re: [Medicina]: Šta Vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?05.09.2008. u 04:34 - pre 189 meseci
Kao registrovani donor organa, kostne srži i krvi, uprkos činjenici o zloupotrebama (dokumentovanim od strane kompetentnih ljudi iz struke), ipak ne odustajem od stava da treba pomoći u okvirima mogućnosti. Smatram da postoji problem po pitanju iskrenosti u vezi sa zloupotrebama i gadi mi se marketinški pristup u kampanjama davalaštva. Ucena kojom se transfuziološke službe koriste pri običnom davanju krvi: Dovedite X davalaca BILO KOJE krvne grupe a mi ćemo tu krv zameniti za onu koja treba vašem srodniku itd.
Privatne klinike nikad ne ostaju bez zaliha jer kupuju te viškove iz dobrovoljnog davalaštva. Sve beneficije koje višestruki davaoci imaju (participacija i sl.) su mrtvo slovo na papiru. Ne očekujem nikakav benefit zbog davanja (čak ni dva slobodna dana), ali bi transparentnost u vezi sa tom temom bila poželjna, da ne kažem neophodna.
Uprkos kritičkom stavu primenjujem prvu rečenicu iz komentara. Kako kaže jedna latinska: Zloupotreba ne ukida upotrebu.

[Ovu poruku je menjao Prometheus dana 05.09.2008. u 06:06 GMT+1]
 
Odgovor na temu

IvanaIka
Ivana Ivanovic
Kraljevo

Član broj: 192744
Poruke: 1
79.101.136.*



Profil

icon Re: [Medicina]: Šta Vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?05.09.2008. u 20:00 - pre 189 meseci
Neznam baš, ali mislim da se tu veliki novac vrti, ali ne oko donatora već preprodavaca!
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: [Medicina]: Šta Vi mislite o dobrovoljnim davaocima organa?

Strane: 1 2

[ Pregleda: 16044 | Odgovora: 20 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.