Osnovna znanja više nisu dovoljna
Hrvatski poslodavci od zaposlenika više ne traže osnovna znanja, ona se podrazumijevaju. Cijene se interpersonalne vještine, poput vještine timskog rada, menadžmenta, prodajne vještine i dr. Pokazalo je to istraživanje o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije provedeno od strane portala MojPosao
Većina hrvatskih poslodavca (69 posto) smatra da njihovi zaposlenici moraju razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine. Oko 55 posto poslodavaca smatra da zaposlenici moraju razvijati vještine vođenja, 53 posto - prodajne vještine, 49 posto - vještine timskog rada, 47 posto - vještine managementa, 44 posto - znanje stranih jezika. Za napredne informatičke tečajeve, management - upravljanje ljudskim resursima i znanje o osobnoj učinkovitosti odlučilo se 44 posto poslodavaca.
Da su zaposlenici sljedećih struka za svoje radno mjesto 'odlično' ili 'vrlo dobro' osposobljeni svojim formalnim obrazovanjem smatra:
- 50 posto poslodavaca za tehničke struke;
- 65 posto poslodavaca za ostale inženjerske struke;
- 59 posto poslodavaca za ekonomiju - financije;
- 65 posto poslodavaca za ekonomiju – ostalo;
- 56 posto poslodavaca za telekomunikacijske struke;
- 33 posto poslodavaca za pravne struke.
Podaci iz istraživanja portala MojPosao pokazuju neadekvatnost školskog sustava u Hrvatskoj. Da za sljedeće struke formalno obrazovanje nije zaposlenike u zadovoljavajućoj mjeri dobro osposobilo ('nije ih dobro osposobilo' ili 'više im je štetilo nego koristilo' smatra:
- 56 posto poslodavaca za administrativne pozicije;
- 47 posto poslodavaca za struke trgovačkog posredništva;
- 41 posto poslodavaca za ekonomiju - financije;
- 35 posto poslodavaca za ekonomiju – ostalo;
- 40 posto poslodavaca za upravna zanimanja.
Za 89 posto poslodavaca e-learning je atraktivna opcija za učenje.
Ulaganje u edukaciju mnogi danas smatraju jednim od najboljih načina investiranja. Naime, 70 posto hrvatskih poslodavaca se slaže da je ulaganje u profesionalno obrazovanje zaposlenika najisplativije ulaganje, osam posto se donekle slaže. Svega dva posto poslodavaca se niti slaže, niti ne slaže s gornjom tezom.
Više od polovice poslodavaca njih 51 posto smatra da ulaže u edukaciju svojih zaposlenika ali ipak nedovoljno a samo četiri posto smatra da ulaže i više nego što je njihovom zaposlenicima potrebno.
Nasuprot ovome posloprimci tvrde kako poslodavci ne ulažu dovoljno u njihovu edukaciju, 71,7 posto poslodavaca nema uopće ili ima svega 1 sat edukacije mjesečno koju plaća poslodavac. Samo 13,3 posto posloprimaca ima plaćeno 1 do 3 sata profesionalne edukacije mjesečno o trošku poslodavca, dok za 5,2 posto posloprimaca poslodavac plaća 3 do 5 sati edukacije mjesečno.
Zanimljivo je kako bi 86 posto posloprimaca participiralo u trošku svoje edukacije, kada bi njihov poslodavac platio ostatak.
Omjer participiranog iznosa za edukaciju ovisi i o godinama radnoga iskustva posloprimaca. Tako se sa porastom godina radnoga iskustva posloprimaca povećava i postotak sudjelovanja u cjelokupnom iznosu za vlastitu edukaciju, naime posloprimci do 18 godina radnoga iskustva su spremniji sudjelovati sa do 50 posto iznosa vrijednosti cjelokupne edukacije, dok posloprimci iznad 18 godina radnoga iskustva svoju spremnost sudjelovanja u trošku edukacije izražavaju manjim postotcima.
Izvor: Tportal.hr
 |  |
 |
