Citat:
Za pasivnu solarnu kuću funkcija čvrstog, stabilnog i dobro zaptivenog staklenika je isto što i funkcija plastenika za gajenje povrća tj. bez termoizolatora na podu staklenika.
Vidi, kad se u plasteniku uzgaja povrce onda je ta stabilizacija temperture bitna jer to povoljno utice na biljke. Bolje rastu kada nocu temperatura tla i temperatura vazduha ne budu hladne kao vani.
Medjutim mene uopce ne interesuje grejanje zemlje, u plasteniku kojeg sam ja zamislio ne bi niko ziveo i ne bi bi bilo povrca. Moj cilj je da toplotu koja nastane u plasteniku sto brze trabnsportujem u akumulator toplote. Jednostavno ne zelim da velik deo zraka svetlosti protracim na grejanje zemlje. Naravno izolacija kakvu sam zamislio ne bi bila idealna pa bi se zemlja ipak malo ugrejala. Ali ipak postigao bih da cena tog plastenika bude jeftina a uhvacena toplota besplatna. To sto bi se zemlja ipak malo ugrejala me ne zabrinjava jer tu toplotu ionako nista ne bi platio. Ali opet zasto da se zemlja greje vise nego sto je mora, kada ja zelim tu toplotu da smestim u akumulator toplote a ne u zemlju.
Jos moram malo da pojasnim ovo. Kod uzgoja povrca zemlja se u plasteniku tokom dana greje a nocu se hladi ali tokom dana se vise ugreje nego sto se nocu ohladi pa se postize da je tlo nocu ipak toplije nego van plastenika i to je ono sto godi povrcu. Vazna cinjenica je da se zemlja u plasteniku nocu hladia to znaci da se uhvacena toplota traci. Kada bi tu toplotu spremio u akumulator toplote umesto dozvolio da ode u zemlju onda ne bi bilo tog tracenja.
Nadam se da je jasno da bi toplota spremljena u akumulator toplote (sa izoloacijom) bila iskoristivija nego toplota koja ode u zemlju i izgubi se tokom noci.
U obicnim plastenicima se stvara velika temperatura ali dobar deo nje odmah odlazi u zemlju i kroz zemlju odlazi dalje. Jasno je da bi temperatura u plasteniku bila jos veca kada bi se sprecilo da dobar deo nje odlazi u zemlju.
Citat:
Tokom povoljnijeg sunčanog dana, vazduh u plasteniku se brzo zagreje, onda po nekoj logici, posle izvesnog vremena sve više topliji vazduh počinje da gura desni gornji ventil (viseća vrata) ka hladnijem akumulatoru toplote, i tako puni akumulator toplote.
Tacno.
Citat:
Istovremeno, sa druge strane, ulazni ventil i dalje ostaje zatvoren, jer je pritisak toplijeg vazduha uvek viši od pritiska hladnijeg spoljneg vazduha.
Ulazni ventil u plastenik i ne treba da se otvara dok u plasteniku ne usfali vazduha.
Osim toga, nemoj se zamarati razmisljanjem o pritiscima. Dovoljna je znati da je hladniji vazduh tezi i da zbog sile gravitacije pada na dno i istiskuj topli vazduh prema gore. Dakle donja vrata uvet teze da se otvore prema topijoj prostoriji a gornja vrata obrnuto. Video sam to mnogo puta. Nema potrebe od toga praviti veliku matematiku kada za 10 minuta mozes napraviti eksperiment i videti kako stoje stvari.
Citat:
Krajem dana ili tokom noći ili kad oblak zakloni Sunce, vazduh u plasteniku postaje sve više hladniji i zatvara se gornji ventil (ali još uvek ima viši pritisak vazduha u plasteniku od pritiska spoljneg vazduha tako da sa druge strane plastenika ulazni ventil ostaje i dalje zatvoren), a topliji vazduh iz akumulatora toplote počinje da gura donji ventil (viseća vrata) i greje plastenik ?!?
Kada je u plasteniku hladnije onda se donji ventil sigurno nece otvarati jer ce tezi hladniji vazduh iz plastenika nastojati da ga otvori u suprotnom smeru a u tom smeru ventil ne propusta protok.
E sad tacno je da bi gornji ventil bio malo nestabilan i ako je u plasteniku dosta hladno moguce je da bi ga gurajuci pomalo otvarao i da bi tako dolazilo do kruzenja vazduha kroz sam gornji ventil. Ali takvo kruzenje ne bi stvaralo prevelike gubitke jer ventil zbog same konstrukcije ne dozvoljava slobodno i brzo kruzno kretanje vazduha.
Taj (moguci) problem sa gornjim ventilom bi se verovatno mogao resiti drugacijom tehnologijom gornjeg ventila. Ja nisam mnogo mozgao oko toga vec sam jednostavno nacrtao ventil tipa visece krilo ali naravno da dolazi u obzir primena i neke druge konstrukcije ventila.
Vrlo moguce je i da bi se taj problem resio i tako da se na akumulatoru toplote napravi jedan mekani deo koji bi se se pod razlicitim pritiscima uvalcio ili ispupcavao i tako sam od sebe izjednacavao pritisak. Svaki put kada bi se taj mekani deo uvukao on bi smanjio zapreminu akumulatora i time povecao pritisak u akumulatoru sto bi sprecilo otvaranje gornjeg ventila. Verujem da osim ovog ima jos sigurno nekoliko resenja.
Citat:
Ne vidim onda kakvu funkciju ima ulazni ventil - viseća vrata sa druge strane plastenika.
Pa glavna stvar u celoj toj prici je akumulator toplote. Akumulacija toplote i upotreba iste kada zatreba je moj cilj. Na primer ako grejes neku fabriku koja ima 5 radnih dana nedeljno onda neces koristiti topli vazduh svih 7 dana vec samo 5. Posto se topli vazduh dva dana nece koristiti onda se ni ta vrata za ulaz nece otvarati ta dva dana. Isto tako moze biti par sati tokom dana kada grejanje uopste ne treba pa se ni tada nece uzimati toplota i nece se otvarati ta ulazna vrata.
Citat:
Drugo, ako se želi što jeftinije da napravi polukružan plastenik sa polukružnim šipcima - cevima koji se jednostavno zabode u zemlju, kako mislite da se postigne zaptivenost plastenika jer spoljni hladan vazduh ionako ulazi u običan plastenik na sve načine (kroz otvore, mesta spajanja folija-zemlja,....)
kod obicnih plastenika, najlon se zatrpa zemljom sa strana i to je koliko sam video efikasno sprecava bilo kakav prolaz vazduha. S druge strane uvek malo vazduha mpoze da prolazi kroz prednju i zadnju stranu jer one nisu idealno zatvorene. To samo govori da obicni plastenici nisu savrseni.
Ali jeftini su. Bolje je jeftino nesavrsenstvo nego uloziti milion dolata u savrsenstvo.
Opet zelim da ti skrenem paznju da manje razmilsljas teoretrski a vise prakticno da istrazujes. U praksi je vidljivo da i nesavrseni plastenici greju kao ludi. Cak i kada se potpuno otvore i prednja i zadnja vrata u plasteniu je i dalje nekoliko stepeni veca temperatura neko izvan. Cak i plastenici sa poderanim najlonom jos uvek stvaraju mnogo toplote. Dakle nema potrebe optrecivati se savrsenstvom kada i nesavrsena stvar finkcionise.
Citat:
Postavlja se pitanje od kog materijala trebaju da budu ventili - viseća vrata?
Po logici bi trebalo da budu od što lakših materijala odn. što manjih gustina materijala tj. što manjih masa
Da li topliji vazduh ima dovoljno snage da gura desni gornji ventil (viseća vrata) i plus da savlada uzdužne otpore zidova kanala, plus mesne otpore (kolena kanala) da bi stigao do akumulatora toplote?
Da konstrukcija ventila je zanimljivo pitanje. Posto znam da takvi ventili vec postoje, (koriste sa na gas maskama i ronilackim maskama) nisam se zamarao izmisljanjem tople vode.
Citat:
Da li topliji vazduh ima dovoljno snage da gura desni gornji ventil (viseća vrata) i plus da savlada uzdužne otpore zidova kanala, plus mesne otpore (kolena kanala) da bi stigao do akumulatora toplote?
To se mora videti u praksi. Ako zbog razlike u temperaturi nastaju vetrovi koji guraju jedrenjake ili okrecu krila vetrenjaca onda nije cudno da mogu da otvore jedan lagani ventilcic.
Naravno i unutrasnjost akumulatora toplote je bitna. Mora biti dovoljno supljina da ne bi suvise usporavao protok vazduha.
Osim toga nije topli vazduh jedini koji gura. Jos vise gura hladni vazduh sa dna jer je tezi i gravitaciona slila ga jace vuce. Verujem da bi dobro konstruisani ventili od lakih materijala sigurno sljakali.
A za vreme jako povoljnih trenutaka kada se stvara mnogo toplote, zasto ne pomoci se i ventilatorom. Ventilatore nisam razmatrao jer sam hteo da sistem bude totalno pasivan. Na primer farme se jeftino mogu napraviti van naselja ali dovesti struju van naselja je izuzetno skupo. cak i upotreba agregata je skupa jer agregat nije jeftin a trosi i gorivo pa je tako proizvedena struja jos skuplja od regularne. Zato sam razmatrao samo potpuno pasivan sistem, koji radi bez ventilatora i bez elektronike. Medjutim ako ti tako nesto treba u gradu gde vec imas elektricnu energiju, onda nema razloga da ceo sistem ne pomognes i sa ventilatorom bar u nekim momentima.