Moram sa vama da podelim recept za "prave" pljeskavice i "prave" ćevape (što ne znači da ih tako i prave u mesarama koje to prodaju i uslužno peku).
Pljeskavica se pravi isključivo od junećeg mesa i to tako što se meso uzme sa najmanje dva mesta i to oko 70% mesa od buta (ili nekog sličnog nemasnog dela) i oko 30% od grudi ili nekog drugog mesta koje sadrži najmanje 50% loja i masti. Cilj je da mešavina mesa ima oko 15% masnoće. Više ne valja, jer će previše da kalira kod pečenja, a ne valja ni manje jer će pljeskavice da se raspadaju.
Meso se jednom samelje na krupno i ostavi se u hladnoj prostoriji (ne u frižideru) najmanje 24 sata da fermentira (ili, ružnije rečeno, da truli).
Posle 24 časa se ponovo samelje, ali ovog puta finije, posoli se (u pljeskavice ne ide ništa od začina osim soli), promeša se i ostavi da se odmori još bar 4 sata.
Posle ta 4 sata, premesi se, formiraju se pljeskavice, a višak mesa ide u frižider za kasnije.
Dakle bitno je da meso fermentira i da se "odmori" pre pripreme.
Smesa za ćevape je drugačija. U ćevape najčešće ide mešavina junećeg i svinjskog mesa, ili ovčijeg, a retko se prave samo od junetine. U smesu za ćevape obavezno ide hleb natopljen u mleku (ili prezle), soda bikarbona (ili kisela voda - ovo daje "gumasti" osećaj kod ispečenih ćevapa, kao i "vazdušastost"), od začina so, biber, crni luk, beli luk, i drugi začini po želji (u Bugarskoj su ćevapi baš puni začina). Kod ćevapa nema onog obaveznog perioda odmaranja, mada budu bolji ako se to uradi.
Naravno, za kobaje se uzima najlošije meso, više masti, više začina (paprike i belog luka u ogromnim količinama), a ne "škode" ni nitriti da se sakrije manjak mesa (naravno, domaćin neće za svoju upotrobu da pravi kobaju sa nitritima).
Pljeskavica se pravi isključivo od junećeg mesa i to tako što se meso uzme sa najmanje dva mesta i to oko 70% mesa od buta (ili nekog sličnog nemasnog dela) i oko 30% od grudi ili nekog drugog mesta koje sadrži najmanje 50% loja i masti. Cilj je da mešavina mesa ima oko 15% masnoće. Više ne valja, jer će previše da kalira kod pečenja, a ne valja ni manje jer će pljeskavice da se raspadaju.
Meso se jednom samelje na krupno i ostavi se u hladnoj prostoriji (ne u frižideru) najmanje 24 sata da fermentira (ili, ružnije rečeno, da truli).
Posle 24 časa se ponovo samelje, ali ovog puta finije, posoli se (u pljeskavice ne ide ništa od začina osim soli), promeša se i ostavi da se odmori još bar 4 sata.
Posle ta 4 sata, premesi se, formiraju se pljeskavice, a višak mesa ide u frižider za kasnije.
Dakle bitno je da meso fermentira i da se "odmori" pre pripreme.
Smesa za ćevape je drugačija. U ćevape najčešće ide mešavina junećeg i svinjskog mesa, ili ovčijeg, a retko se prave samo od junetine. U smesu za ćevape obavezno ide hleb natopljen u mleku (ili prezle), soda bikarbona (ili kisela voda - ovo daje "gumasti" osećaj kod ispečenih ćevapa, kao i "vazdušastost"), od začina so, biber, crni luk, beli luk, i drugi začini po želji (u Bugarskoj su ćevapi baš puni začina). Kod ćevapa nema onog obaveznog perioda odmaranja, mada budu bolji ako se to uradi.
Naravno, za kobaje se uzima najlošije meso, više masti, više začina (paprike i belog luka u ogromnim količinama), a ne "škode" ni nitriti da se sakrije manjak mesa (naravno, domaćin neće za svoju upotrobu da pravi kobaju sa nitritima).