Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

[Ekonomija]:Kapitalizam

[es] :: Nauka :: [Ekonomija]:Kapitalizam

Strane: 1 2 3 4

[ Pregleda: 19390 | Odgovora: 69 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.dialup.neobee.net.



+105 Profil

icon [Ekonomija]:Kapitalizam20.11.2004. u 13:52 - pre 236 meseci
Pokrenuo sam ovu temu u nadi da ona nece biti jos jedan primer flame-a i u dogovoru sa Secret-om dogovorili smo se da se svaka poruka koja bude moguci izazivac flame-a i koja ne bude u skladu sa temom, brise. Takodje bi voleo da se ovde prodiskutuje o osnovnim prednostima i manama kapitalizma u odnosu na ostale socijalne sisteme. Ovde ce se raspravljati iskljucivo o ekomomskim aspektima a ne o politici.

Za pocetak, da li se slazete sa ovom definicijom?

Capitalism is a social system based on the principle of individual rights. The term capitalism is used here in the broader philosophical political sense, and not in the narrower economic sense, i.e. a free-market.

Da li mislite da se razvojem kapitalizma mora doci do jedne maximalne tacke u razvoju gde nece vise biti prostora za napredovanje u smislu novih trzista. Sta ce posle toga da usledi? Vec sada se mogu primetiti velike krize u vodecim kapitalstickim drzavama, jednostavno dolazi do velikog zasicenja trzista i rast nije vise moguc u onoj meri koja je bila trend pre 10-20 god. a ulaganja su nastavljena na istom nivou ako ne i vecem ali nedostaje profit koji je bio u tom periodu... Otpustaju se radnici i dolazi do socijanih potresa, od otpustanja radnika do toga da se fabrike zatvaraju zbog odrzavanja profita koji je bio u ranijem periodu...
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.sbs.auckland.ac.nz.



+3 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam21.11.2004. u 03:21 - pre 236 meseci
Citat:
Za pocetak, da li se slazete sa ovom definicijom?
Capitalism is a social system based on the principle of individual rights. The term capitalism is used here in the broader philosophical political sense, and not in the narrower economic sense, i.e. a free-market.

Ne slazem se. Gde si video tu definiciju? Ja sam do sada uvek kalitalizam smatrao vrstom ekonomskog sistema i sve definicije koje sam vidjao su se svodile na to. Kapitalizam nema veze sa individualnim pravima. Pa i komunizam je socijalni sistem baziran na individualnim pravima samo sto svako ima svoju definiciju sta su to individualna prava.
Jedna malo drugacija definicija sa kojom mogu da se zlozim:
An economic system in which the means of production and distribution are privately or corporately owned and development is proportionate to the accumulation and reinvestment of profits gained in a free market.

Citat:
Da li mislite da se razvojem kapitalizma mora doci do jedne maximalne tacke u razvoju gde nece vise biti prostora za napredovanje u smislu novih trzista.

Mozda za nekoliko hiljada godina kada iscrpimo sve resurse zemlje.

Citat:
Sta ce posle toga da usledi? Vec sada se mogu primetiti velike krize u vodecim kapitalstickim drzavama, jednostavno dolazi do velikog zasicenja trzista

To se desava svakih 10-20 godina. markom je lepo napisao u ovoj poruci kako se u stabilnim ekonomijama stalno smenjuju usponi i padovi (slicno sinusnoj funkciji).
Citat:
i rast nije vise moguc u onoj meri koja je bila trend pre 10-20 god. a ulaganja su nastavljena na istom nivou ako ne i vecem ali nedostaje profit koji je bio u tom periodu...

Bila je recesija pa ce posle opet profit da krene da raste. Vest sa b92:
Ekonomija SAD nastavlja rast
Vašington -- Uprava federalnih rezervi SAD saopštila je da je američka ekonomija nastavila da beleži zadovoljavajući rast. Industrijska proizvodnja, posle dugog zastoja, počela je da se oporavlja, a veoma uspešna je bila i prodaja kuća.

Citat:
Otpustaju se radnici i dolazi do socijanih potresa, od otpustanja radnika do toga da se fabrike zatvaraju zbog odrzavanja profita koji je bio u ranijem periodu...

Na zapadu nista novo. Bilo je to tako oduvek. Svakih desetak godina dolazi do neke recesije da bi se posle ekonomija oporavila.
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.dialup.neobee.net.



+105 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam21.11.2004. u 12:36 - pre 236 meseci
Citat:
Mozda za nekoliko hiljada godina kada iscrpimo sve resurse zemlje.



Nisam mislio na to. To je svakako izvesno, ali samo mislio na to da idalje imamo 5-6 stvarno kapitalistickih zemalja. Ostalo su prosto receno robovi. Uzmimo za primem Nemacku (primer stvarno kapitalisticke zemlje), ona je nivo svog razvoja dovela do jako visokog nivoa, u smislu da vise nije moguce ulagati u samu zemlju i unapredjivati je koliko je to bilo u periodu od kraja 1950 do danas. Sva infrastruktura (telekomunikaciona, transportna...) je dovedena do relativnog maximuma za danasnje pojmove. Profit vise nije toliki koliki je bio. Zamislite zemlju u kojoj ljudi imaju da kupe automobil svake 2-3 godine, dok su pre 20-30 taj auto kupovali na svakih 5-8. Jednostavno dolazi do zasicenja a sam proizvod (u ovom slucaju automobil) doveden je do vrhunskog nivoa kvaliteta tako da nema potrebe da se zamenjuje u narednom periodu za neki novi. Za taj novi proizvod fabrika automobila je ulozila novac u njegov razvoj i ocekuje da se taj novac vrati a kako je dostignut visok nivo tehnologije svaki sledeci tehnoloski pomak kosta sve vise i vise...dok je on sa aspekta potrosaca zanemarljiv da bi taj novi proizvod bio zamenjen starim u tako kratkom vremenskom periodu. Tada stvarne kapitalisticke zemlje u ovom slucaju Nemacka prosiruju svoje trziste, ovde treba obratiti paznju na rec SVOJE, gde plasiraju svoje proizvode da bi ostvarili dobit koja je izostala u matici i slicnom okruzenju. Naime po meni glavni problem kapitalizma je taj sto se vise ne stvaraju kapitalisticke zemlje nego samo njihovi zavisnici.


Citat:
To se desava svakih 10-20 godina. markom je lepo napisao u ovoj poruci kako se u stabilnim ekonomijama stalno smenjuju usponi i padovi (slicno sinusnoj funkciji).



Hm...pa lepo je receno da se za najmanji period u makroekonomiji smatra 20-25 godina. A ako je od rata proslo 50 godina to je tek dva perioda i nisam bas siguran da se tako pouzdano moze tvrditi da je to normalno... To je kao kada bi jedne cele nedelje bilo suncano i onda u ponedeljek padne kisa i to se desi dve nedelje zaredom mi ne mozemo reci da ce svaki ponedeljak biti kisan....zar ne?

Citat:
Svakih desetak godina dolazi do neke recesije da bi se posle ekonomija oporavila.


A koji su uzroci recesije...hm sigurno nisu ekonomske prirode....skoro uvek je u pitanju bio rat ili nesto slicno. Da nije bilo Drugog svetskog rata ko zna sta bi bilo sa kapitalizmom....
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.ec.auckland.ac.nz.



+3 Profil

icon Re: Kapitalizam22.11.2004. u 00:24 - pre 236 meseci
Citat:
STELLANOVA: A koji su uzroci recesije...hm sigurno nisu ekonomske prirode....skoro uvek je u pitanju bio rat ili nesto slicno. Da nije bilo Drugog svetskog rata ko zna sta bi bilo sa kapitalizmom....

Pa nisu u pitanju ratovi. Recesije su bile 1973, 1982, 1991, 2001 a tada nisu bili ratovi.

Citat:
Nisam mislio na to. To je svakako izvesno, ali samo mislio na to da idalje imamo 5-6 stvarno kapitalistickih zemalja. Ostalo su prosto receno robovi.

Ne slazem se. Ostale zemlje otkad su otvorile trziste napreduju strahovito brzo. Mi smo bili pod sankcijama i ratovima ali recimo Madjarska, Ceska, Kina napreduju jer kapitalisti iznose proizvodnju iz zemlje i ulazu u zemlje sa manjim standardom jer oni imaju veci profit. Porez od tog ulaganja ne uzima Nemacka i Amerika nego Madjarska, Kina, Ceska itd...Kada se tamo podigne standard onda ce doci na red i Makedonija, Srbija, Rusija itd...Da nema kapitalizma nego da je u tim zemljama komunizam onda ne bi bilo selidbe kompanija jer se en bi gledao profit vlasnika kompanije...Bas zahvaljujuci kapitalizmu dolazi do outsourcinga i ulaganja u zemlje sa otvorenim i stabilnim trzistem. Znaci da kapitalizam u stvari sprecava da ostale zemlje budu robovi (po tvojim recima) nego unapredjuju te zemlje i dizu im standard. Prosecna kineska plata je veca od nase a takodje maltene svako ima pristup internetu koji je strasno jeftin (imam ovde nekoliko dobrih prijatelja Kineza koji su internacionalni studenti). A racuni za mobilni su im isto strasno jeftini jer cena impulsa je samo neznatno veca od cene obicnog razgovora. Zato sve kompanije koje su u vezi sa mobilnim komunikacijama smatraju Kinu ogromnim trzistem.

Citat:
Uzmimo za primem Nemacku (primer stvarno kapitalisticke zemlje), ona je nivo svog razvoja dovela do jako visokog nivoa, u smislu da vise nije moguce ulagati u samu zemlju i unapredjivati je koliko je to bilo u periodu od kraja 1950 do danas. Sva infrastruktura (telekomunikaciona, transportna...) je dovedena do relativnog maximuma za danasnje pojmove.

Pa uvek se pojavljuju nove stvari, nikada nije maksimum. Sigurno bi to neko rekao i pre dvadeset, trideset godina. Sta u sustini sada ima bolje? Samo neke tehnoloske zezalice. Ali to ce biti i kasnije.
Citat:
Profit vise nije toliki koliki je bio. Zamislite zemlju u kojoj ljudi imaju da kupe automobil svake 2-3 godine, dok su pre 20-30 taj auto kupovali na svakih 5-8. Jednostavno dolazi do zasicenja a sam proizvod (u ovom slucaju automobil) doveden je do vrhunskog nivoa kvaliteta tako da nema potrebe da se zamenjuje u narednom periodu za neki novi.

Ali posto je veci standard onda su i automobili skuplji pa kostaju od 20.000 do 100000 i vise evra. Takodje industriju ne cine samo automobili. Desava se da neka industrija propadne a stvori se neka druga. Sada su u usponu telekomunikacije, internet, racunari itd...
Citat:
Tada stvarne kapitalisticke zemlje u ovom slucaju Nemacka prosiruju svoje trziste

Ali one ne mogu tolio da prosire svoje trziste na siromasne zemlje ako te zemlje nemaju para da daju 50 000 za novi Audi. To znaci da se tim kapitalistima najvise isplati da ulazu pare u te zemlje cime se tim zemljama povecava standard.

Citat:
Naime po meni glavni problem kapitalizma je taj sto se vise ne stvaraju kapitalisticke zemlje nego samo njihovi zavisnici.

Ali ti kapitalisti mogu da zaradjuju maksimalno koliko te siromasne zemlje imaju priliv kapitala. One ne mogu da kupe vise robe nego sto imaju para. Pre bi to dovelo do zasicenja, zar ne? Ali posto kapitalistio hoce vise para a ne manje to znaci da oni rade u stvari nesto drugo a to je ulaganje u te siromasne zemlje da bi smanjile troskove. Posle im se to ulaganje vrati jer te zemlje imaju para da kupe njihovu robu. U tome nema nista lose, kapitalista je srecniji jer ima vise para a i siromasne zemlje su srecnije jer imaju para da kupe bmw...
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.dialup.neobee.net.



+105 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam22.11.2004. u 00:49 - pre 236 meseci
Citat:
Pa nisu u pitanju ratovi. Recesije su bile 1973, 1982, 1991, 2001 a tada nisu bili ratovi.



Ratovi, nego sta nego ratovi...

za 1973 i 1982 ne znam,mislim da je uzrok Vijetnamska kriza (za 1973),a za 1982 trka u naoruzanju (Hladni Rat), ali znam da je 1991 bio rat u Iraku. A 2001. napad na WTC... i posle napad na Avganistan... Sve je bilo uzrocno posledicno...posle ovog napada povecani su troskovi za obezbedjenje, bezbednost i vojsku....sto je glavni uzrok recesije...

Citat:
Ostale zemlje otkad su otvorile trziste napreduju strahovito brzo. Mi smo bili pod sankcijama i ratovima ali recimo Madjarska, Ceska, Kina napreduju jer kapitalisti iznose proizvodnju iz zemlje i ulazu u zemlje sa manjim standardom jer oni imaju veci profit. Porez od tog ulaganja ne uzima Nemacka i Amerika nego Madjarska, Kina, Ceska itd...Kada se tamo podigne standard onda ce doci na red i Makedonija, Srbija, Rusija itd...


Mislim da nisi upravu i da je ovo klasicni primer zamazivanja ociju, naime jedna Nemacka nece dozvoliti da joj Madjarska bude konkurent nego ce je uvek drzati na odredjenom stepenu razvoja koji ce uvek biti manji od njenog. Kada kazem Nemacka mislim na sve zemlje koje se mogu smatrati kolevkama kapitalizma.
Sto se tice poreza koji uzimaju te zemlje u koje se ulaze ne smemo zaporaviti korupciju, naime svaki drzavni vrh ce se truditi da uzme nesto para i za sebe....bar u prvom periodu...
Sto se tice Kine ona se ne razvija kao kapitalisticka zemlja nego kao kapitalisticko trziste.


Citat:
Pa uvek se pojavljuju nove stvari, nikada nije maksimum. Sigurno bi to neko rekao i pre dvadeset, trideset godina. Sta u sustini sada ima bolje? Samo neke tehnoloske zezalice. Ali to ce biti i kasnije.


Mislim da u skorijoj buducnosti nisu moguca tolika ulaganja kao sto su kradnja putne i telekomunikacione mreze...


Citat:
Ali posto je veci standard onda su i automobili skuplji pa kostaju od 20.000 do 100000 i vise evra. Takodje industriju ne cine samo automobili. Desava se da neka industrija propadne a stvori se neka druga. Sada su u usponu telekomunikacije, internet, racunari itd...


Standard ne raste srazmerno napretku tehnologije....postoje mnogi dokazi za ovu tvrdnju... Sto se tice automobila to je bilo samo primer... A i ne znam primer neke velike industrije koja je skoro propala...tipa automobilske...

Citat:
Ali one ne mogu tolio da prosire svoje trziste na siromasne zemlje ako te zemlje nemaju para da daju 50 000 za novi Audi. To znaci da se tim kapitalistima najvise isplati da ulazu pare u te zemlje cime se tim zemljama povecava standard.


Koliko kompanije trebaju da se odreknu profita da bi podigle standard u jednoj zemlji istocnog bloka???
Zar mislis da se Nemackoj vladi svidja sto se fabrike izmestaju na istok i sto dolazi do nezaposlenosti?


Citat:
Ali ti kapitalisti mogu da zaradjuju maksimalno koliko te siromasne zemlje imaju priliv kapitala. One ne mogu da kupe vise robe nego sto imaju para. Pre bi to dovelo do zasicenja, zar ne? Ali posto kapitalistio hoce vise para a ne manje to znaci da oni rade u stvari nesto drugo a to je ulaganje u te siromasne zemlje da bi smanjile troskove. Posle im se to ulaganje vrati jer te zemlje imaju para da kupe njihovu robu.



Kada taj kapitaj dodje u neku zemlju on se mora izneti odnekuda, zar ne?


Citat:
U tome nema nista lose, kapitalista je srecniji jer ima vise para a i siromasne zemlje su srecnije jer imaju para da kupe bmw...



A sta mislis kako razmislja jedna vlada te kapitalisticke zemlje, da li je ona srecnija?
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.ec.auckland.ac.nz.



+3 Profil

icon Re: Kapitalizam22.11.2004. u 02:55 - pre 236 meseci
Citat:
STELLANOVA:Ratovi, nego sta nego ratovi...

Pa nisu u pitanju uvek ratovi. A i ratovi su cesto posledica ekonomije tako da su vise previranja u ekonomiji uzrok ratova nego obrnuto.
Citat:
za 1973 i 1982 ne znam,mislim da je uzrok Vijetnamska kriza (za 1973),a za 1982 trka u naoruzanju (Hladni Rat)

Nije samo vijetnamska kriza vec je vise zasluzan naftni embargo i frka sa arapskim zemljama clanicama OPEK-a.
1982? Hladni rat i trka u naoruzanju? Pa trka traje od '45. kako to da se posle skoro 40 godina osti kriza? Nije uopste zbog toga vec zbog stroge kontrole inflacije od strane americke vlade. Verujem da imamo na forumu nekog ko je zavrsio ekonomiju pa je sigurno ucio o tome.

Citat:
, ali znam da je 1991 bio rat u Iraku.

Recesija je pocela malo ranije i tu je kriv Japan i njegova recesija (tu se desilo zasicenje) a s obzirom da Amerika dosta trguje sa Japanom onda se oseti i kod njih.

Citat:
A 2001. napad na WTC...

Recesija je pocela jos krajem 2000. zbog propasti dot-com-a i pada akcija tih firmi na berzi. Taj pad je poceo 2000.
http://en.wikipedia.org/wiki/Dot_Com_Bubble
Ako vidis ovaj grafik:
http://en.wikipedia.org/wiki/I...XIC_-_dot-com_bubble_small.png
videces da je cena akcija maltene ista na pocetku 2001. i krajem 2001. Najveci pad se desio 2000. a napad na WTC se desio tek u septembru.

Citat:
i posle napad na Avganistan... Sve je bilo uzrocno posledicno...posle ovog napada povecani su troskovi za obezbedjenje, bezbednost i vojsku....sto je glavni uzrok recesije...

Pa uvek su neki ratovi i stalno mozes da kazes kad god da se desila recesija od 1945 - 1990 da je to zbog hladnog rata. A zasto bas 1982. a ne neke druge godine? Onda kasnije kada je bio kraj vijetnamskog rata 1973. recesija je bila zbog kraja rata a u ovom slucaju kazes da je zbog pocetka. Da se recesija desila 3 godine kasnije onda bi ispalo opet da je zbog rata u Iraku. Uvek mozes da kazes da je kriv rat. Ratovi su jednostavno povezani sa ekonomijom ali nisu oni uvek uzrok. Jednostavno postoji neki makroekonomski ciklus.

Citat:
Mislim da nisi upravu i da je ovo klasicni primer zamazivanja ociju, naime jedna Nemacka nece dozvoliti da joj Madjarska bude konkurent nego ce je uvek drzati na odredjenom stepenu razvoja koji ce uvek biti manji od njenog. Kada kazem Nemacka mislim na sve zemlje koje se mogu smatrati kolevkama kapitalizma.

Ali tamo nije komunizam i samoupravljanje pa da oni odlucuju sta ce firme da rade. Pa ako vlasnici i investitori AMD-a, Intel-a, BMW-a i sl. odluce da im je jeftinije da proizvodnju obavljaju u Kini ili Madjarskoj ne moze vlada Nemacke i Amerike da ih zaustavi jer tamo vlada slobodno trziste i kapitalizam. Gde se proizvodi najveci deo AMD procesora? U Kini. Eto vidis da bas zbog kapitalizma vlade ne mogu da sprece odliv proizvodnje u druge zemlje.

Citat:
Sto se tice Kine ona se ne razvija kao kapitalisticka zemlja nego kao kapitalisticko trziste.

Slazem se. Zato i kazem da je kapitalizam vise vezan za ekonomiju nego za neko socijalno uredjenje. Ali da nije kapitalizam u Americi i Nemackoj pa onda te firme ni ne bi iznosile proizvodnju u Kinu. Zato ne mislim da je to mazanje ociju. Ko nam maze oci? Mislis da vlade tih zemalja direktno upravljaju korporacijama i ne dozvoljavaju im da iznose proizvodnju? To se mozda nekad i desi ali to su retki slucajevi kada je trziste otvoreno i kada je ekonomski sistem kapitalizam.

Citat:
Mislim da u skorijoj buducnosti nisu moguca tolika ulaganja kao sto su gradnja putne i telekomunikacione mreze...

Pa dobro, gradice se nesto drugo. Ali ja verujem da je gradnja i dalje moguca. Stalno se pojavljuju nove tehnologije, opticki kablovi, video-telefoni koji zahtevaju veci protok, opticke kablove...sto opet znaci nova ulaganja itd..

Citat:
Koliko kompanije trebaju da se odreknu profita da bi podigle standard u jednoj zemlji istocnog bloka???
Zar mislis da se Nemackoj vladi svidja sto se fabrike izmestaju na istok i sto dolazi do nezaposlenosti?

Ali u kapitalizmu ne upravlja nemacka vlada korporacijama. Bas zato kazem da je kapitalizam u zapadnim zemljama mnogo bolji za istocne zemlje. Sve sto treba istocne zemlje da urade je da iskorene korupciju, usklade zakone koje ce da postuju i otvore trziste...

Citat:
Kada taj kapitaj dodje u neku zemlju on se mora izneti odnekuda, zar ne?

Da, znaci taj kapital iznose kupujuci te automobile, procesore itd.. Sta je lose u tome za istocne zemlje. Ionako bi te zemlje kupovale to a ne bi imale nikakav priliv novca. Ovako lepo imaju priliv novca pa mogu da kupe to sto im treba. Onu su zavisnici isto koliko su i druge zemlje zavisnici od njih. Ako je u recimo Nemackoj trziste prezasiceno to znaci da oni zavise od drugih zemalja zar ne? Mada ja ne verujem da je trziste prezasiceno jer iako se mozda automobili redje kupuju (mada ne verujem da je tako) automobili su takodje skuplji.

Citat:
Citat:
U tome nema nista lose, kapitalista je srecniji jer ima vise para a i siromasne zemlje su srecnije jer imaju para da kupe bmw...


A sta mislis kako razmislja jedna vlada te kapitalisticke zemlje, da li je ona srecnija?

Naravno da jeste jer oni te njihove proizvode prodaju i drugim zapadnim zemljama a i dalje su konkurentni jer imaju jeftinu proizvodnju zahvaljujuci istocnim zemljama.
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.dialup.neobee.net.



+105 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam22.11.2004. u 03:18 - pre 236 meseci
Sto se tice ratova i njihove povezanosti za ekonomijom slazem se sa tobom ali mi inaceresuje da li i ti imas misljenje da se ratovi vode jer su potrebni ekonomiji neke drzave? Ovde ne mislim na sve ratove koji su se vodili ali da li se slazes sa cinjenicom da mnoge zemlje kapitalistickog sveta namerno zele da se negde vodi rat tj. podstrekuju ga ili jos gore ucestvoju u njemu. Ovde ima mnogo ekonomski privlacnih mogucnosti... Ako uzmemo primer Iraka mozemo doci do zakljucka da je on na neki nacin dobro dosao USA jer su mnoge njihove gradjevinske firme ukljicene u obnovu, veliki je to apsurd...prvo su ga bombardovali da bi ga posle obnavljali. Naravno tu je i nafta ali mnogo para je potroseno na oruzije a jos vise ce biti potroseno na obnovu... Ko to finansira? USA vlada, ali cijim parama? Odgovor: parama poreskih obveznika koji su te pare zaradili tako sto im je multi-nacionalna kompanija u kojoj rade dala platu koju je ona opet obezbedila iz profita stecenog recimo (da bi apsurd bio veci) prodajom Iracke nafte Evropi....

Citat:
Pa ako vlasnici i investitori AMD-a, Intel-a, BMW-a i sl. odluce da im je jeftinije da proizvodnju obavljaju u Kini ili Madjarskoj ne moze vlada Nemacke i Amerike da ih zaustavi jer tamo vlada slobodno trziste i kapitalizam.


Ali zar to nije drzavni problem ako nekoliko hiljda ljudi ostane bez posla? Nije li to brutalno prema samoj drzavi ako je posmatramo kao instituciju... To je zatvoreni krug, Intel nema fabriku u USA zato sto su tamo minimalne zarade vece od prosecne u Kini i oni ce iseliti svoju fabriku, sta ce onda da rade ljudi koji ostanu bez posla u USA? Ne mogu kapitalisticke zemlje vecno da zive od tudjeg jeftinog rada.... I u Kini ce porasti zarade i gde ce onda da presele fabriku?? Nece ovaj kapitalizam na dobro da izadje na kraju...


Citat:
Sve sto treba istocne zemlje da urade je da iskorene korupciju, usklade zakone koje ce da postuju i otvore trziste...


Sta ce da rade zapadne zemlje?? Da gledaju kako im izbijaju socijalni nemiri? Ne verujem...


Citat:
Naravno da jeste jer oni te njihove proizvode prodaju i drugim zapadnim zemljama a i dalje su konkurentni jer imaju jeftinu proizvodnju zahvaljujuci istocnim zemljama.


I sta kada se taj krug zatvori? Kada vise ne bude jeftine radne snage u Kini i na istoku?
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.ec.auckland.ac.nz.



+3 Profil

icon Re: Kapitalizam22.11.2004. u 03:31 - pre 236 meseci
Citat:
STELLANOVA: I sta kada se taj krug zatvori? Kada vise ne bude jeftine radne snage u Kini i na istoku?

Imacemo stabilnu ekonomiju kao sto su imale zapadne zemlje i pre masovnog izvoza proizvodnje na istok. Ali u tom slucaju ce standard i na istoku i na zapadu biti priblizno isti i maltene nece biti razlika izmedju nacija.

[Ovu poruku je menjao srki dana 22.11.2004. u 05:23 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.dialup.neobee.net.



+105 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam22.11.2004. u 03:39 - pre 236 meseci
Citat:
Imacemo stabilnu ekonomiju kao sto su imale zapadne zemlje i pre masovnog izvoza proizvodnje na istok. Ali u tom slucaju ce standard i na istoku i na zapadu biti priblizno isti i maltene nece biti razlika izmedju nacija.


Cek cek, ako sam ja dobro shvatio osnova dobre ekonomije moze se zasnivati na profitu tj. zaradi. Ako uzmemo u obzir da se vecina sadasnjeg profita dobija iz razlike u ceni radne snage izmedju EU i istocnih zemalja da li mozes da mi kazes odakle ce da dolazi profit? Bez profita nema zarade a bez zarade (novca) nema ni istrazivanja i osvajanja novih tehnologija....dakle nema napretka... To je taj maximum koji sam spomenuo da kapitalizam moze da dostigne......
EU i USA nece imati od koga da zaradjuju tj. nece imati na osnovu cega da stvore profit....
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.ec.auckland.ac.nz.



+3 Profil

icon Re:Kapitalizam22.11.2004. u 03:57 - pre 236 meseci
Citat:
STELLANOVA: da li mozes da mi kazes odakle ce da dolazi profit?

Pa isto odakle je dolazilo i pre nego sto je bio izvoz proizvodnje u istocne zemlje. Profit ce biti od rada tih ljudi ali posto ce radna snaga biti skuplja margina profita ce biti manja.

Citat:
To je taj maximum koji sam spomenuo da kapitalizam moze da dostigne......

Pa pre je bilo napretka dok je trajao hladni rat pa ce biti i posle.

Citat:
EU i USA nece imati od koga da zaradjuju tj. nece imati na osnovu cega da stvore profit....

Pa zaradjivace od sebe kao sto su i pre zaradjivali dok nisu mogli da otvaraju proizvodnje u Kini. Ne znam sto bi se nesto promenilo. Ovde se menja samo to sto nece biti u pitanju Amerika nego ceo svet ce predstavljati kao neku drzavu. A ako ipak dodje do nekog zasicenja tako da srednja klasa postane niza radnicka i ako se produbi jaz izmedju te klase i bogatasa onda ce pretpostavljam da se ponovo digne kuka i motika pa ce doci do neke nove agrarne reforme, nacionalizacije imovine...i tako u krug.

Mozda si ti u pravu ali sve je ovo u domenu SBBKBB. Ja jednostavno ne verujem u takve apokalipticne prognoze.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16687
*.dip.t-dialin.net.



+7173 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam22.11.2004. u 18:19 - pre 236 meseci
Ukljucujem se u diskusiju malo kasno, nadam se da Stellanova nece zameriti ;)

Citat:

Za pocetak, da li se slazete sa ovom definicijom?

Capitalism is a social system based on the principle of individual rights. The term capitalism is used here in the broader philosophical political sense, and not in the narrower economic sense, i.e. a free-market.


Ne slazem se sa definicijom, ali problem je sto ne postoji jedna i striktna definicija kapitlizma, tako da i definicija koju si ti naveo moze nekom da bude validna - smatram da "principle of individual rights" je individualizam - ovde se ne prica o pravima, vec o svojini - prava su se izgradila na temelju te svojine, a ne other way around, po meni :)

Kapitalizam je, prosto, drustveni sistem koji je zasnovan na neotudjivoj privatnoj svojini pojedinaca koji su nosioci kapitala. Uz ovo idu i pravila i prakse koje su razvijane izmedju 16-20 veka i koji precizno definisu razmenu roba i usluga kao i promet kapitala.

Cilj kapitalizma je eliminacija drzavnih regulacija svojine i trzista (intervencionizam), ili bar svodjenje na minimalnu meru.

Kapitalzam je i vera da je takvo uredjenje stvari najpodesnije i da obezbedjuje stalan ekonomski rast na duze staze -- i drugi sistemi omogucuju ekonomski rast, ali imaju drugih mana koje su vece od prednosti u danasnjem stupnju prihvatanja prava individue.

Citat:
Da li mislite da se razvojem kapitalizma mora doci do jedne maximalne tacke u razvoju gde nece vise biti prostora za napredovanje u smislu novih trzista. Sta ce posle toga da usledi?


Ovo je validna sumnja, ali po meni vrlo malo realna u blizoj i srednjoj buducnosti.

Osnova modernog drustvenog sistema je cinjenica da je neophodan protok robe i usluge - Stellanova ne ume da napravi auto, ja ne umem da napravim viski, a sve i da to umemo, nemamo osnovne sirovine vec moramo da ih nabavimo.

Sumnja bi se ispunila ako u jednom momentu razvoja drustva prosecna jedinka bude imala sve sto joj treba za zivot potpuno besplatno ili po troskovima koji su beznacajno mali... Nisam siguran da je ovaj momenat blizu, ako je uopste ikad ostvariv.

Citat:
Vec sada se mogu primetiti velike krize u vodecim kapitalstickim drzavama, jednostavno dolazi do velikog zasicenja trzista i rast nije vise moguc u onoj meri koja je bila trend pre 10-20 god a ulaganja su nastavljena na istom nivou ako ne i vecem ali nedostaje profit koji je bio u tom periodu...


Apsolutni rast se smanjuje trenutno, ali dugorocno uopste nema dokaza za tvrdnju da ce taj rast da stane - kao prilog za ovo su "emerging technologies" - dakle, ono sto je sad novo prelazi u "commodity" a stvaraju se nova trzista i mogucnosti za protok robe ili usluga - danas je nova stvar informacija, dok je pre 80 godina to bila nafta.

Citat:
Otpustaju se radnici i dolazi do socijanih potresa, od otpustanja radnika do toga da se fabrike zatvaraju zbog odrzavanja profita koji je bio u ranijem periodu...


Tvoj problem je sto promatras jedan sektor, ili jednu zemlju - a sama priroda kapitalizma je da on ne poznaje sektore ni granice - dakle, da bi imao dokaz da nesto nije u redu sa zemljom morao bi da dokazes da globalno u vascelom kapitalistickom svetu nema rasta GDP-a i individualnog bogatstva, sto nije tacno. Dakle moras da posmatras 'big picture' .

Drugo, Nemci su odavno presli na nove tehnologije - to sto VW nije u stanju vise da zaradjuje koliko je planirao je samo posledica osobine industrije da predje iz buma u zrelu fazu i iz zrele faze u "commodity" fazu, kada opstaju samo najveci igraci dok ta tehnologija ne izumre totalno (objasnicu kasnije) - ali za to vreme u toj istoj Nemackoj su se rodile hi-tech industrije, genetska industrija, industrije igara i sl... koje su zaposlile priblizno isti broj ljudi u novim sektorima i donose vise para.

Radnici se otpustaju u jednom sektoru, dok se zaposljavaju novi u drugom sektoru - ukupan bilans je za sada pozitivan. Kao sto rekoh, to sto ti opisujes sa kolima i Nemackom je tipican problem kada jedna tehnologija iz stanja zrele tehnologije prelazi u "commodity' stanje, kada je to samo maltene sirovina - ali to je problem tehnologije, a ne i drustva.

Periodi razvoja neke industrije su:

- Faza rapidnog sirenja (IT 90-tih godina)
- Faza stabilnog odrzanja (automobilska industrija u II polovini XX veka)
- Faza kada je proizvod "commodity" (recimo industrija PVC-a danas)
- Faza izumiranja (recimo, industrija elektronskih cevi, iliti "lampi" za elektronske uredjaje)

Da bi se zadovoljio tvoj uslov, Stellanova, moraju postojati dokazi da se pojavljuje manje novih mogucnosti / industrija nego sto vec etabliranih tehnologija stari - do sad ne postoje dokazi za ovo, vodeci svetski ekonomisti se slazu da za ovo nema nikakvih dokaza danas.

Naravno, ovo jeste moguce - u nekom trenutku, ali u danasnjim uslovima to nije prognozirano u buducnosti.


DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.nspoint.net.



+105 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam23.11.2004. u 17:09 - pre 236 meseci
Trenutno nisam kod kuce tako da cu opsirnije odgovoriti ya 2-3 dana kada se vratim, ali bih pre toga postavio jedno pitanje...

Citat:
Tvoj problem je sto promatras jedan sektor, ili jednu zemlju - a sama priroda kapitalizma je da on ne poznaje sektore ni granice


Da li mislis da je kapitalizam moguc ako se zanemare granice i drzave, tj. drugim recima zar ne mislis da su oni (drzava i drustveni sistem) kao takvi nerazdvojivi i da zavise jedno od drugog...

Takodje bih da kazem da si sto se toga tice upravu, tj. da kapitalizam moze jedino tako da funkcionise, EU je primer za to. Zar ne? Slobodno trziste, slobodan protok, ljudi, kapitala i informacija... Da li je ovo osnovni cilj stvaranja EU? Ako je tako zasto je onda USA tako protiv EU i zar ni bi bilo bolje da se stvori ogromno trziste EU-USA koje bi se baziralo na sadasnjoj EU?
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16687
*.dip.t-dialin.net.



+7173 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam23.11.2004. u 17:25 - pre 236 meseci
Citat:

Da li mislis da je kapitalizam moguc ako se zanemare granice i drzave, tj. drugim recima zar ne mislis da su oni (drzava i drustveni sistem) kao takvi nerazdvojivi i da zavise jedno od drugog...


Mislim da nisu - zapravo jesu bili ali sve vise prestaju da budu usled pregrupisanja procesa proizvodnje i poboljsanja infrastrukture - evo recimo, zivimo u pocetku XXI veka, i gotovo sve drzave clanice UN funkcionisu na principu:

1. Trzisne ekonomije
2. Pridrzavajuci se globalnih pravila postavljenim od strane UN (manje vise, ali u sustini da)

Ko se ne pridrzava tih pravila? Nekoliko bantu zemalja sa beznacajnim brojem ljudi i jos beznacajnijim privredama.

Kakav god "drustveni sistem" bio u UN zemljama, razlike su minimalne - i svode se na nivo intervencionizma drzave u pitanjima robne razmene kao i u pravima/slobodama/obavezama individue i preduzeca. Nacine izbora vlasti ne racunam, ovde su irelevantni.

Dakle, sistem razmene dobara zasnovan na otvorenom trzistu de-facto postoji i nema veze sa granicama drzava - recimo, EU, APEC, NAFTA, ASEAN i sl - su regionalne unije drzava (na odredjenim nivoima) u kojima se obezbedjuje ili potpuna sloboda, ili bar vrlo visok stepen slobode - kod prometa robe.

Cak i za vreme najgoreg komunizma u SFRJ, i dalje je postojala trzisna ekonomija, obogaljena ali i dalje trzisna - ti si hleb i dalje kupovao za dinare, nisi ga dobijao na tackice (dobro, jesi par godina, ali to je zbog neceg drugog) - postojale su banke i akumulacija kapitala, kao i spoljna trgovina - dakle to je u biti bio "kapitalizam-lite" - razlika je bila u veoma velikom intervencionizmu drzave koji je zadirao i u pitanje elementarnih ljudskih sloboda, ali u samoj sustini se i dalje zasnivao na novcu i kapitalu kao nosiocu robne razmene.

Kako vreme ide - situacija se sve vise i vise komplikuje, i danas svaki proizvod koji imas u kuci je pravljen na nekoliko strana sveta - recimo sirovine su iz Juzne Amerike, proizvodnja je u Kini a patentni know-how i sales&marketing je, recimo, iz Zapadne Evrope - pojam drzave kao nekakve samodovoljne jedinke tu pocinje da igra sve manju i manju ulogu kako infrastruktura postaje bolja i kako ljudi sve vise zavise od svakog regiona u svetu.

Moras racunati i na to da komunikacija (transport i telekomunikacije) postaje sve laksa i jeftinija, da je radnu snagu moguce iznajmiti (i sirovine kupiti) bilo gde kako troskovi transporta opadaju, kao i poslovati sa gotovo svim regijama kao da su ti preko puta ulice - sto sve vise i vise obesmisljava ideju samodovoljne regije.

Za 100-njak godina ces moci iz Australije do New Yorka da stignes za sat vremena, ili da mag-lev vozovima svoj cargo posaljes od Spanije do Japana za nekoliko sati... Moguce je da ces ici 2-3 puta nedeljno iz Londona do NYC-a na sastanke i da ce ti to prolaziti uz jutarnje kafe i rucak nazad... mislim, kome ce tada trebati koncept malih nacija - postojace verovatno samo regije kao administrativne celine zbog organizacije vlasti, sve ostalo ce biti verovatno vrlo globalno - trziste, radna snaga, mesta za odmor, hrana i mesta za rad...

Dubogo sam uveren da ce ekonomski sistem i tada biti otvorena trzisna ekonomija, verovatno rapidno ubrzana i usavrsena u odnosu na danas.




[Ovu poruku je menjao Ivan Dimkovic dana 23.11.2004. u 18:31 GMT+1]
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.nspoint.net.



+105 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam23.11.2004. u 17:28 - pre 236 meseci
Sto pre dodje do toga bolje za sve....

P.S. Procitah danas ovo...


DOLAR "NA KOLENIMA"
Deficit u platnom bilansu Amerike je rekordan, priznao Alan Grinspin, šef Centralne banke SAD
VAŠINGTON - Predsednik SAD Džordž Buš izjavio je da je rešen da ojača dolar smanjujući rekordan budžetski deficit, ali se svetski monetarni stratezi i eksperti slažu u prognozi da će američka valuta nastaviti da slabi. To potvrđuju i prvi jučerašnji izveštaji sa finansijskih berzi u Aziji, gde je dolar osvanuo na rekordno niskom nivou u odnosu na evro - 1,3040 i najslabiji prema japanskom jenu u poslednje četiri i po godine - 103,20.

Delikatnost teme, koja postaje jedan od glavnih detonatora globalnog ekonomskog poretka, ilustruje i činjenica da oko ovog pitanja nisu mogli da se slože ministri finansija 20 vodećih svetskih privreda - sedam najrazvijenijih i 13 takozvanih narastajućih - na upravo završenom sastanku u Berlinu.

Upozorenje Vašingtonu uputio je i čelnik Međunarodnog monetarnog fonda Rodrigo Rato izjavom da se SAD ne smeju oslanjati isključivo na finansijsko tržište ako žele da izbegnu "traumatičnu situaciju" u koju svetsku ekonomiju može dovesti slabljenje dolara.

Buš je na juče završenom samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u glavnom gradu Čilea izjavio da će nastojati da preko Kongresa SAD obezbedi "smanjenje deficita na kratak i duži rok".

Dolar je izgubio bezmalo 40 odsto vrednosti u odnosu na evro, od pojavljivanja jedinstvene evropske monete pre četiri godine, što je za toliko poskupelo izvozne proizvode zemalja zone evra, a pojeftinilo američke.

Dodatan "udarac" dolaru izazvala je poslednja izjava predsednika Federalnih rezervi (centralne banke SAD) Alana Grinspina da treba očekivati dalje slabljenje američke valute zbog rekordnog deficita u platnom bilansu - razlici između novca koji ulazi i izlazi iz SAD (preko 640 milijardi dolara na godišnjem nivou).

Odmah posle te ocene "gurua globalne makroekonomije" dolar je pred minuli vikend otišao na nezabeleženih 1,3075 u odnosu na evro.

(TANJUG)


[Ovu poruku je menjao STELLANOVA dana 23.11.2004. u 18:30 GMT+1]
 
Odgovor na temu

vindic8or

Član broj: 13207
Poruke: 2960
*.mobtel.co.yu.

Jabber: vindic8or@elitesecurity.org


+1 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam23.11.2004. u 17:30 - pre 236 meseci
nope... drzavna uredjenja i drustveni sistemi ne moraju biti nerazdvojni/usko povezani i zavisni. narocito u kapitalizmu, gde se u smislu drustvenih normi propagira liberalna sloboda individue, i drzavno uredjenje, zakonima garantuje te slobode i stiti ih.
ekonomski princip, koji se poklapa i sa drustvenom normom, u kapitalizmu garantuje neotudjivo pravo na privatnu svojinu i neosporivo pravo na (legalno) poslovanje. a priroda trzista otvorene ekomonije je usko vezana sa expanzijom, ivan je objasnio neke od industrijskih faza u kapitalizmu, jedna od njih je rast, a taj rast je vezan i za nesto vise od same industrije, tj za skup industrija, tj celo trziste. drzavni sistemi u kapitalizmu imaju isprepletene interese i nikome nije cilj da spreci upliv stranog trzista u svoje, i obratno, kao i spajanje trzista u jedno veliko globalno trziste.
ono sto je vezano za drustvena uredjenja i sisteme, a u drzavama kapitalisticke, ekonomije je demokratija i garantovana prava gradjana, sto se pokazalo kao najefikasniji metod odrzavanja socijalnog mira, tj kao najbolje politicko uredjenje za pojedinca.
tako da je globalizacija neizostavna pojava, bas zato sto otvoreno trziste jednostavno NE POZNAJE drzavne granice.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16687
*.dip.t-dialin.net.



+7173 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam23.11.2004. u 17:38 - pre 236 meseci
To sa dolarom je interesantno pratiti - ali verovatno ce se stanje regulisati - tj. doci u "stanje minimalne energije" - nekog zajednickog common-grounda nekoliko dominantnih svetskih ekonomija.

Ameri naravno pokusavaju da "ucare" i da slabim dolarom ubiju konkurenciju u izvozu.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

vindic8or

Član broj: 13207
Poruke: 2960
*.mobtel.com.

Jabber: vindic8or@elitesecurity.org


+1 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam23.11.2004. u 20:53 - pre 236 meseci
yeah, moje je misljenje, da je slabljenje dolara/jachanje evra jedna ekonomska strategija pri kojoj jednostavno americki proizvodi postaju konkurentniji na trzistu od evropskih, zbog nize cene.
izgleda da im i los sticaj okolnosti ide u korist (amerima).
 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.dialup.neobee.net.



+105 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam25.11.2004. u 15:36 - pre 236 meseci
Citat:
drzavna uredjenja i drustveni sistemi ne moraju biti nerazdvojni/usko povezani i zavisni. narocito u kapitalizmu, gde se u smislu drustvenih normi propagira liberalna sloboda individue, i drzavno uredjenje, zakonima garantuje te slobode i stiti ih.


Jednostavno na nekoliko primera se vidi da je drzava snazno povezana sa ekonomijom, u ovom slucaju sa kapitalizmom kao drustvenim sistemom....

Sama sustina savremene faze razvoja drustva se pre svega ogleda u tome sto je prisutna velika uloga drzave i u ekonomsloj oblasti zivota. Takva uloga drzave narocito je dosla do izrazaja u toku velike svetske krize (1929-1933) i posle nje.
Razvoj u vremenu od 1925-1929 dovodi u prvi plan monopolisticki nacin poslovanja, velike kompanije i banke. Upravo oni pokusavaju daumanje ulogu drzave u privredi.
U tom periodu uticaj drzave se smanjuje i stvara se privid o mogucnosti daljeg odrzavanja i razvoja kapitalizma na principima laisser-faire - a.
Sve te iluzije su srusene izbijanjem velike krize...

Velika svetska kriza po mom misljenju predstavlja prekretnicu u odnosu drzava - privreda.
Desetine miliona radnika je ostalo bez posla a veliki broj preduzeca i banaka je pao pod stecaj... Tada je definitivno srusen mit o automatizmu i samoregulisanju kapitalisticke privrede...
Svakako najbolji primer za drzavno - monopolisticku fazu u razvoju savremenog kapitalizma predstavlja citav niz sistemskih mera u USA 1933. poznatiji kao New Deal.

 
Odgovor na temu

Slobodan Miskovic

Član broj: 4967
Poruke: 5814
*.dialup.neobee.net.



+105 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam25.11.2004. u 15:47 - pre 236 meseci
Inace dolar je danas na najnizoj tacki od pojavljivanja eura...

$1.3198=1e
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16687
*.dip.t-dialin.net.



+7173 Profil

icon Re: [Ekonomija]:Kapitalizam25.11.2004. u 16:37 - pre 236 meseci
Citat:
Jednostavno na nekoliko primera se vidi da je drzava snazno povezana sa ekonomijom, u ovom slucaju sa kapitalizmom kao drustvenim sistemom....


Mislim da ti podaci kasne malo, otprilike jedno 70-tak godina - objasnicu i zasto:

Citat:
Sama sustina savremene faze razvoja drustva se pre svega ogleda u tome sto je prisutna velika uloga drzave i u ekonomsloj oblasti zivota. Takva uloga drzave narocito je dosla do izrazaja u toku velike svetske krize (1929-1933) i posle nje.


Tacno, ali nisi naveo nastavak -

1. formiranje alijansi i saveza posle WWII koje otprilike idu ovom lestvicom:

- Zajednicko trziste (bescarinska zona) [slobodan protok robe]
- Ekonomska unija
- Slobodan protok ljudi
- Ujedinjenje institucija

Takvih regionalnih alijansi je sve vise i vise - EU je jedan primer, ali ih ima jos (NAFTA, APEC, ASEAN, ...) na razlicitim stupnjevima na toj skali - i u trgovini sve vise i vise igraju ulogu alijanse drzava, a sve manje drzave same, tj. njihova sloboda da formiraju pravila je suzena ali za opste dobro.

Recimo, EU - drzave u EU imaju suverenitet i dalje, ali monetarna politika im vise nije suverena pa i fakticka moc individualnih drzava.

2. Sve kompleksnija mreza proizvodnih i prodajnih lanaca

Dvadesete i tridesete godine XX veka su bile jednostavne, jer je proizvodnja bila centralizovana a jedino sto se outsource-ovalo je eventualno nabavka sirovina i to iz potpuno potcinjenih kolonija - i sam znas da danas to nije tako, i da je trziste to koje formira cene i odnose u proizvodima i industriji - tako da u principu samo trziste kontrolise drzavu koliko i ona kontrolise to trziste :)

Dakle, ako ne postoji nacionalna centralizovana privreda (a takvih ima sve manje i manje) - nerealno je ocekivati grupaciju kapitala na takav nacin da se izazove nacionani rat ili pretnja kao posle WWI

Citat:
Razvoj u vremenu od 1925-1929 dovodi u prvi plan monopolisticki nacin poslovanja, velike kompanije i banke. Upravo oni pokusavaju daumanje ulogu drzave u privredi.


Ali na drugi nacin, da kazem "grub" - danasnje stanje je prosto evolucija nacina na koji se roba razmenjuje, pa sama ideja drzave sve vise gubi smisao u kontroli prometa robe - osim nuzne regulacije lokalnih zakona i odrzavanja sigurnosti i sprovodjenja zakona...

Moderna USA ti je bas primer - privredni intervencionizam je vrlo mali, a ekonomski rast je bolji od EU gde je intervencionizam veci, ali i dalje mnogo manji nego ranije.

Citat:
U tom periodu uticaj drzave se smanjuje i stvara se privid o mogucnosti daljeg odrzavanja i razvoja kapitalizma na principima laisser-faire - a.
Sve te iluzije su srusene izbijanjem velike krize...


Sloboda kapitala je tada bila vrlo ogranicena i definisana kompleksnim carinama (koje je definisala elita u tim drzavama) i uloga drzava je upravo omogucila nenormalna grupisanja interesa i centara moci, probaj da zamislis takvu situaciju danas - malo teze.

Citat:
Velika svetska kriza po mom misljenju predstavlja prekretnicu u odnosu drzava - privreda.


Mislis na "New Deal" ? Ja to vidim kao samo jednu stepenicu, ipak vreme tad nije stalo, zar ne - kasnije su se desile neke stvari koje ne idu u prilog teoriji striktne drzavne kontrole (slobodnije trziste, WTO, ... )

Citat:
Desetine miliona radnika je ostalo bez posla a veliki broj preduzeca i banaka je pao pod stecaj... Tada je definitivno srusen mit o automatizmu i samoregulisanju kapitalisticke privrede...


Goto paragraf #1... mislim da si zaboravio neke cinjenice vezane za to vreme:

- Promet robe i ljudi nije bio slobodan (jedan od zahteva globalnog kapitalizma)

- Drzave su i te kako imale jaku kontrolu nad kapitalom - pa, pobogu, to je bio vrhunac nacionalnih drzava (Francuska, Nemacka, Engleska, ...) i bile su u stanju upravo da ga nacionalno grupisu i da forsiraju mere suprotne ekonomskom rezonu ako politika to nalaze.

Citat:
Svakako najbolji primer za drzavno - monopolisticku fazu u razvoju savremenog kapitalizma predstavlja citav niz sistemskih mera u USA 1933. poznatiji kao New Deal.


A sad vidim, mislio si na New Deal :)

Tacno, New Deal je bio interventna mera USA drzave kako bi se resili problemi u privredi, i to je svakako bio dobar korak - medjutim, kao sto rekoh, ti problemi su upravo nastali nepostojanjem mehanizama koji danas postoje i zatvorenoscu i ispresecanoscu trzista.

Danas je situacija potpuno neuporediva sa tom iz 1930-tih, recimo da bi drasticna promena ekonomske politike drzave SAD ili bila tesko moguca - jer u njihovoj ekonomiji strani faktor danas ima dosta uloge. Pominjao sam vec sta bi bilo da Kinezi prestanu da prodaju memorije :)


DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: [Ekonomija]:Kapitalizam

Strane: 1 2 3 4

[ Pregleda: 19390 | Odgovora: 69 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.