Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Budući ratovi će se verovatno voditi zbog vode

[es] :: Nauka :: Budući ratovi će se verovatno voditi zbog vode

[ Pregleda: 4811 | Odgovora: 9 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworksit.net.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Budući ratovi će se verovatno voditi zbog vode14.01.2005. u 14:38 - pre 233 meseci
Povećanje stanovništva praćeno smanjenjem raspoloživih količina sveže vode sigurno će dovesti do krupnih promena.

U SAD se troši daleko više vode nego u drugim zemljama", kaže Pimental, čije je istrazivanje objavljeno u mesečniku "BioScience". Poljoprivreda će morati da se odrekne vode kako stanovništvo raste. Kako poljoprivreda troši oko 70 osto sveže vode na svetu svake godine, njive će se naći u žiži svih napora očuvanja izvora.

Studija ukazuje da bi poljoprivrednici morali da usvoje metode navođavanja koje štede vodu u kombinaciji sa načinima očuvanja tla i vode kako bi se isušivanje svelo na najmanju meru.

Takođe se predlaže da se vlade odreknu davanja subvencija za vodu, kako bi podstakle bolje korišćenje, rad na smanjenju zagađenosti voda i zaštitu šuma i močvara.

U delovima Arizone, navodi studija, voda iz glavnih izvora se izvlači 10 puta brže nego što se može nadoknaditi padavinama. U Kaliforniji, poljoprivreda daje oko tri odsto dohotka te države, ali troši 85 proceneta sveže vode.

Ujedinjene nacije procenjuju da će se broj stanovika u svetu popeti na 9,4 milijardi do 2050 godine, sa današnjih 6,3 milijarde. Povećana potražnja za vodom već sad stvara nevolje.

Podzemni izvori u osam jugozapadnih država SAD, koji daju petinu vode za svo navodnjeno tlo u zemlji, danas imaju za trećinu manje vode nego 1950. godine.

Slični problemi se javljaju širom sveta, od severoistočnog Irana do Meksika. U najtežem polozaju je Azija, gde živi 60 odsto svetskog stanovništva, ali koja raspolaze sa samo 30 proceneta svetske sveže vode.

Stručnjaci kažu da efikasnost korišćenja vode mora da se udvostruči da bi se zadovoljile buduće potrebe. Problem se kreće brže od rešavanja.

- Do 2050. godine, voda će biti pitanje od najvećeg značaja sa kojim će se ceo svet suočiti, Budući ratovi će se verovatno voditi zbog vode. Već sad u nekim delovima sveta postoje pogranični sukobi između država oko vode - Bob Stallman, predsednik Federacije američkih farmera.

http://www.casperstartribune.n...83e3cecf0c87256f850070b527.txt

 
Odgovor na temu

Dark Icarus
Goran Lalić
Beograd

Član broj: 19775
Poruke: 428
*.nat-pool.bgd.sbb.co.yu.



+2 Profil

icon Re: Budući ratovi će se verovatno voditi zbog vode14.01.2005. u 15:33 - pre 233 meseci
E vala ti amerikanci su de facto opsednuti scenariom sudnjeg dana...
Ili možda polako pripremaju tlo da napadnu neku državu. Zbog vode.
Jesu li čuli ti ljudi za cirkulaciju materija u prirodi? Obradu kišnice? Ili misle možda da voda koja uđe u navodnjavanje ostaje zauvek u zemlji? I naravno, nikome ne pada na pamet da je 78% površine Zemlje prekriveno vodom.

E ako pored svega toga neko bude ratovao zbog vode to je da se čovek lepo obesi.

Bolje nisam ni očekivao od federacije američkih yokela... pardon, farmera.
In a game of chess you must never let your opponent see your pieces - Zap
Brannigan
 
Odgovor na temu

dalibord5
Dalibor Maksimović
Direktor
MAX SILVER DOO
Beograd

Član broj: 29223
Poruke: 695
213.137.127.*

Sajt: www.maxsilver.rs


+38 Profil

icon Re: Budući ratovi će se verovatno voditi zbog vode14.01.2005. u 22:42 - pre 233 meseci
Zar nije jeftinije preradjivanje morske ili neke druge vode u pijacu od vodjenja ratova?Africke zemlje nemaju vode u izobilju pa ne ratuju jer nemaju para ni za ratove :)
Mada Amerima svasta moze biti povod za rat,cini mi se da ratovi i pokrecu njihovu industriju.Padne zaposlenost a oni udare u nekakav ratic i eto novih radnih mesta...
Sada je tren velikih odluka...
bolje je zivjeti sto godina kao milijunas nego sedam dana u bijedi!!!

"Bog je mrtav"-NICE
"Nice je mrtav"-BOG

www.maxsilver.rs
 
Odgovor na temu

negyxo
Aleksandar Perkuchin

Član broj: 29751
Poruke: 898
*.sksyu.net.



+171 Profil

icon Re: Budući ratovi će se verovatno voditi zbog vode15.01.2005. u 09:47 - pre 233 meseci
Pa 2050 je mnogo daleko. Stvari poput nano tehnologije ce mnogo da izmene svet. Bice tu jos dosta novih tehnlogija. Mislim da voda nece biti problem.
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Budući ratovi će se verovatno voditi zbog vode29.04.2005. u 23:06 - pre 230 meseci
Da li će nestašica pitke vode biti uzrok ratova u dvadesetprvom veku? Svetska banka predlaže da se zbog „racionalizacije potrošnje“ upravljanje vodom preda u ruke privatnih kompanije. Organizatori demonstracija u Sijetlu se protive: „Voda je opšte dobro“. Ko bude kontrolisao vodu imaće u rukama moćno oružje kojim će moći da vrši efikasan pritisak i ostvaruje političke ciljeve.

Sa dramatičnim posledicama kvantitativnog i kvalitativnog pogoršavanja planetarnih resursa vode u XXI veku će se suočiti čitavo čovečanstvo. Te resurse ne ugrožava samo postepeno zagrevanje atmosfere, već na njih negativno utiču i demografski pritisak, intenzivna poljoprivreda i sve veća zagađenost. Statistički podaci su alarmantni. Gotovo 240 miliona ljudi raspolaže količinom vode koja je ispod minimuma od 1.000 kubnih metara godišnje po stanovniku; prema Programu Ujedinjenih nacija za životnu sredinu, dve milijarde ljudskih bića, što je trećina svetskog stanovništva, već sada žive u uslovima „vodenog stresa“, to jest vodu troše brže nego što se obnavljaju prirodni resursi. Dok „ponuda“ (44 miliona kubnih metara godišnje) ostaje stabilna, potražnja raste, navodi se u pesimističkoj statistici, koju donosi italijanski list „Panorama“.

U poslednjih 100 godina potrošnja slatke vode je usedmostručena i situacija će se sigurno sve više pogoršavati kako se bude uvećavalo stanovništvo, koje će 2050. dostići brojku od 9-10 milijardi. Doći će do demografskog buma koji će, prema predviđanjima, biti najveći upravo u regionima u kojima je nestašica vode već sada izvor ozbiljnih problema: broj stanovnika u Africi porašće sa 750 miliona na 1,5 milijardi, a u Aziji sa 3,5 na 5,2 milijarde. Indija i Kina, koje troše više vode nego SAD, EU, Rusija i Japan zajedno, takođe će se naći u situaciji „vodenog stresa“.

Svemu tome treba dodati posledice koje po ekosistem ima 36.000 brana viših od 15 metara, koliko ih ima na svetu, koje utiču na vodostaj i remete ravnotežu u vlažnim zonama, kao i upotrebu pesticida u poljoprivredi, koja apsorbuje 70 odsto raspoložive vode.

„Zagađivanje reka i rečnih korita“, kaže Ismail Seradželdin, potpredsednik Svetske banke i predsednik Svetske komisije za vodu za XXI vek, „imalo je prošle godine za posledicu 25 miliona „ekoloških izbeglica“ i njihov broj je prvi put premašio broj (21 milona) ratnih izbeglica. Najmanje 250 od 500 velikih reka na našoj planeti je zagađeno ili je njihov vodeni potencijal znatno smanjen.“

Međutim, kada je reč o politikama razvoja, kako je pokazao neuspeh samita Svetske trgovinske organizacije u Sijetlu, postoji duboko neslaganje između Severa i Juga. Lako se može predvideti da će u narednom milenijumu bitka za zalihe slatke vode biti izvor sve veće zategnutosti i sve brojnijih sukoba, čak i oružanih (kao što je to u ovom veku bilo zbog nafte).

Region najvećeg rizika opet je Bliski istok. Decenijama ja voda na dnevnom redu svih pregovora (zvaničnih i tajnih) između Izraelaca, Palestinaca, Sirijaca i Libanaca. Na Golanskoj visoravni, koju je Izrael zauzeo 1967, nalazi se izvor reke Jordan i njene najznačajnije pritoke, reke Jarmuk. Trideset sedam odsto vode koja se danas troši u Izraelu obezbeđuje reka Jordan, resurs čiji je strateški značaj još 1956. naslutio osnivač jevrejske države David Ben Gurion: „Sa Arapima vodimo rat oko vode i od ishoda te bitke zavisiće naša budućnost.“ Trideset pet godina kasnije hašemitski suveren Husein je ponovio tu ideju: „Voda je jedini razlog zbog koga će Jordan ući u rat.“

Nil, žila kucavica egipatske privrede (Egipat ima 120 miliona stanovnika, a 2020. imaće ih dvostruko više) u središtu je žestoke svađe.država kroz koje protiče

Korišćenje vode Eufrata u poljoprivredne i industrijske svrhe uzrok je velike zategnutosti u odnosima između zemalja kroz koje protiče ova reka. Irak i Sirija smatraju da ih ucenjuje Turska, koja preko brane „Ataturk“ može da kontroliše vodeni potencijal Eufrata i da ga koristi za političke i strateške ciljeve.

Voda kao strateški resurs sve više postaje predmet političkih bitaka. Za tvorce Svetskog saveta za vodu – koji organizuje Forum a jedan od inspiratora je Svetska banka – osnovni princip mora da bude „utvrđivanje cene vode“. Prema analizama, neophodnih sredstava za stvaranje ili modernizaciju distributivnih mreža; oprema za pročišćavanje, za nove sisteme za navodnjavanje, trebalo bi da dostigne sumu od 180 milijardi dolara do 2025.godine, dok se danas troši samo 75 milijardi doplara godišnje. Kako države neće moći da povećaju u velikoj meri svoje izdatke u tom domenu „privatna preduzeća će biti osnovni izvor finansiranja“ smatra „Vorld voter vižn“: biće potrebno da se utvrdi realna cena voda, kako bi se istovremeno sprečilo njeno rasipanje i kako bi se „u potpunosti pokrili troškovi investicijama, bar kad je reč o gradovima i industriji“, to jest da se investicije učine rentabilnim što je bitan preduslov za privlačenje privatnog kapitala. Očigledno je da predlog Svetske banke cilja da se zalihe vode pod „altruističkim izgovorom“ predaju u ruke velikih privatnih kompanija, čime bi se otvarila kontrola nad ovim strateškim resursom.

To priznaje i pariski „Mond“ koji navodi da „ovaj princi valorizacije vode osporava više nevladinih organizacija među kojima su inspiratori protesta protiv Svetske trgovinske organizacije u Sijetlu u novembru 1999. godine kao što je Mod Barlou, ali i ličnosti kao što su Danijel Miterna, Mario Suareš, nekadašnji predsednik Portugalije, i Rikardo Petrela“. Po mišljenju ove struje, postupci svetskog saveta za vodu su inspirisani brigom da se privatnom sektoru pruže prava „moć“ nad vodom, na štetu država i lokalnih zajednica.

U manifestu za vodu, Rikardo Petrela piše da se „ovaj ideološki zbir zasniva na afirmaciji tržišta kao osnovnog mehanizma“, iako je „voda jedistveni resurs poseban, savim drugačiji prirode od drugih resursa“. Nasuprot opciji „Vorld voter vižna“, kritičari se zalažu za ideju svetskog ugovora kojim bi se voda definisala kao kao „vitalno dobro, nasleđeno, zajedničko svetsko“.

„Osnovni problem ovog pristupa“, replicira Bil Kosgurov, direktor sektora „Vorld voter vižn“, se satoji u tome što oni ne predlažu neko konkretno rešenje. Rikardo Petrela odgovara na to: „Ako se ne reaguje sada, stvoriće se konstituvni elementi jedne političke filozofije na koju više nećemo moći da utičemo“. „Svađa nije isključivo semantičke prirode:borba za vodu očigledno krije političke igre“, zaključuje pariski „Mond“. Voda je sasvim izvesno postala resurs koji moćne nadnacionalne strukture žele da stave pod svoju kontrolu. Kome pođe za rukom da to ostvari imaće u rukama moćno oružje kojim će moći da vrši efikasan pritisak i ostvaruje političke i druge ciljeve.

GeoPolitika
 
Odgovor na temu

Downforce
Milan Milic
Beograd

Član broj: 56650
Poruke: 260
*.InfoSky.Net.

Sajt: www.mulsannescorner.com


Profil

icon Re: Budući ratovi će se verovatno voditi zbog vode02.05.2005. u 02:18 - pre 230 meseci
Ne brinite nista ljudi.Ratovi se vode zbog energije.A rat se moze pokrenuti i zbog komaraca ako ste dobro pokriveni medijima(radio,TV,internet). ;-)
Pametan covek uci i zaboravlja,inteligentan se podseca,a glup sve zna.

Covek koji se razume u sale jedini moze da shvati ideale.
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Budući ratovi će se verovatno voditi zbog vode23.06.2005. u 21:07 - pre 228 meseci
Nedostatak vode u Kini će, kako se očekuje, dostići svoj maksimum 2030. godine kada će, prema procenama stručnjaka, ova zemlja imati 1,6 milijardi stanovnika, a rezerve vode po glavi stanovnika iznositi 1.760 kubnih metara.

Trenutne rezerve vode u Kini su relativno male, u proseku 2.200 kubnih metara po stanovniku. U Kini živi 21 odsto svetskog stanovništva, dok njen udeo u ukupnim svetskim rezervama vode iznosi sedam odsto. U distribuciji rezervi postoji neravnoteža, budući da u severni deo zemlje, gde živi jedna trećina stanovništva, dospeva samo šest odsto ukupnih rezervi.

Sve veća zagadjenost vode još više otežava vodosnabdevanje, jer se svake godine u reke ispusti 200 milijardi tona otpadnih voda, zagadjujući u različitoj meri oko 90 odsto kineskih reka. Stručnjaci, takodje, upozoravaju na opasnost od sleganja tla usled prekomerne eksploatacije podzemnih voda, navodeći primer Pekinga, u kojem se, od početka pedesetih godina na ovamo, tlo sleže oko jedan metar godišnje.

http://www.guardian.co.uk/china/story/0,7369,1501342,00.html
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.dialup.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Zagađena voda predstavlja veću pretnju za ljudsku populaciju od rata ili terorizma27.04.2006. u 22:16 - pre 218 meseci
Zagađena voda predstavlja veću pretnju za ljudsku populaciju od rata ili terorizma, upozorio je direktor kancelarije Programa UN za razvoj Kevin Vatkins. Samo jednom danu umire oko 4.000 dece zbog dijareje prouzrokovane neispravnom pijaćom vodom, ali se u bogatim zemljama ovaj problem retko pominje u javnim debatama, primetio je Vatkins u članku, nedavno objavljenom u pariskom "Liberasionu".

Trenutno, skoro polovina stanovništva zemalja u razvoju je pogođena bolestima prouzrokovanim neispravnom pijaćom vodom koje ugrožavaju zdravlje mališana, lišavaju ih mogućnosti da opstanu i da odrastu. Zbog toga ova deca izgube godišnje oko 400 miliona školskih radnih dana. Preduprediti smrt dece samo je vidljiva strana ledenog brega, a statistike koje se kriju iza ove krize pokazuju mračnu sliku pravog stanja.

Na početku XXI veka, kada je svetska ekomomija u punom zamahu, oko 2,6 milijardi osoba kod kuće nema WC, više od milijardu ljudi nema dotok pijaće vode. Jedan od ciljeva "Milenijuma za razvoj" (OMD), koji su proklamovale UN, jeste da se do 2015. prepolovi navedeno stanje, ali svet je, na žalost, zaboravio na ovo obećanje. Da bi cilj OMD bio ispunjen, trebalo bi godišnje obezbeđivati oko četiri milijardi dolara tokom čitave naredne decenije. To iznosi otprilike onoliko koliko se u Evropi i SAD potroši za flaširanu mineralnu vodu za mesec dana.

U svetu vlada neravnopravnost u pogledu priključenje na vodovod, a to veoma dobro ilustruje disparitete koje su uzrok nejednakosti u svetu. Na primer, u Velikoj Britaniji - bilo da je kišni period, suša ili poplava - prosečna potrošnja je 160 litara pijaće vode dnevno po glavi stanovnika. U seoskim sredinama u Mozambiku ili Etiopiji, stanovništvo koristi vodu iz reka ili jezera koju donose žene ili devojke, a to iznosi oko pet do 10 litara dnevno po članu domaćinstva. Slika Afrikanke koja nose vodu je najogoljenija "ilustracija" problema sa vodom u svetu: pokušajte nositi krčag sa 20 litara vode koji je težak oko 25 kilograma po najvećoj žezi duž prosečnih 6,5 kilometara.

Što se tiče odvoda za fekalije, situacija je još gora. U Džakarti, Najrobiju, Manili i Lagosu, zbog ubrzane urbanizacije i nepostojeće infrastrukture, kao što su vodovod i kanalizacija, milioni ljudi žive u krajnoj bedi u prenaseljenim straćarama i zdravlje im je neprestano ugroženo, naročito najmlađih.

Za početnu fazu otklanjanja glavnih uzroka smrtnosti kod dece bilo bi potrebno manje sredstava nego za nacrt za dizajn nekog američkog proizvoda koji nije u medicinske svrhe. Svaki treći ili čertvrti dolar koji SAD izdvoje za investicije, mogao bi se uložiti za zaštitu zdravlja ljudi i za povećanje produktivnosti. Na planu investicija to jedno vrlo jednostavno rešenje. I donatori izdvajaju nedovoljna sredstva. Voda nije proizvod kao i svi ostali. Ona je izvor života, izraz dostojanstva i jednakosti što objašnjava zašto je ona suviše značajna da bi bila stavljena na tržište. Stoga su vlade najodgovornije da voda postane dostupna što većem broju stanovništva, a glavni princip bi trebalo da bude poštovanje osnovnih potreba čoveka a ne njegova kupovna moć, zaključio je Vatkins.

(tanjug)

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 27.04.2006. u 23:22 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.smin.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Budući ratovi će se verovatno voditi zbog vode06.08.2006. u 16:09 - pre 214 meseci
U Londonu se od kraja jula odigrava neobični rat vodom - više od 100 "boraca" naoružanih vodenim pištoljima jure svoje žrtve, uz obavezu da svake nedelje pokušaju da izvrše bar jedno "ubistvo". Ova višenedeljna bitka zadaje glavobolju londonskoj policiji koja mora da napravi razliku između šaljivdžija - učesnika igre i osoba koje predstavljaju bezbednosnu pretnju. Rat zbog vode, međutim, predstavlja znatno ozbiljniji problem u svetu, a analitičari su već izdvojili mesta na kojima je voda posebno osetljivo pitanje zbog kojeg se u svakom trenutku može rasplamsati sukob, preneo je Rojters.

Sa Tibeta u Indiju i Pakistan preko kašmirskih planina i dolina, koje su već i same predmet sporenja dve zemlje, teku reke i predstavljaju izvor čestih nesuglasica. Pakistan i Indija su još 1960. godine potpisali Sporazum o vodama reke Ind, kojim je utvrđeno da Indija ima kontrolu nad tri istočne reke - Ravi, Beas i Satledž a Pakistan nad tri zapadne reke - Ind, Dželam i Činab. Indija i Pakistan su u junu ove godine razgovarali o brani Valar koju Indija namerava da izgradi na reci Dželam. Pakistan tvrdi da bi brana omogućila Indiji da uspostavi kontrolu nad rekom, dok Indija naglašava kako joj je brana potrebna za poboljšanje rečnog saobraćaja. Sporovi oko vode jedna su od osam tema Procesa dijaloga između Indije i Pakistana, koji se vodi od 1988. godine. Kada je reč o pravu na korišćenje rečnih voda, Indija ne može da nađe zajednički jezik ni sa drugim susedom - Bangladešom.

Bangladeš optužuje Indiju da je branom Faraka, koja je izgrađena na severnoj granici Indije 1974. godine, promenila tok reke Gang bez dugoročnog sporazuma. Bangladeš se žali da zbog Indije ima pristup samo delu voda reke Gang, da nema pristup ni minimumu vodotoka i da je lišen snabdevanja u sušnim godinama. Sa druge strane, Bramaputra, Gang i pedesetak drugih reka koje teku iz Indije ka Bangladešu gotovo redovno izazivaju poplave zbog kojih hiljade stanovnika Bangladeša gube živote ili moraju da se iseljavaju. Reke doprinose i nesporazumima između Izraela, Jordana, Sirije, Libana i Palestine. Reka Jordan, u koju se ulivaju tri reke na granici Sirije i Libana, predstavlja značajan izvor vode za Izrael, Palestinsku teritoriju i Jordan. Sporenja oko promene toka reke u prošlosti su već bila varnica koja je izazvala rat. Bivši izraelski premijer Arijel Šaron tvrdio je da je arapsko-izraelski rat 1967. izbio zbog planova Sirije da okrene tok reke od Izraela, a potom je 2002. upozorio da to pitanje može ponovo da postane izvor ratnih sukoba.

Drugu eksplozivnu tačku predstavlja izraelska kontrola nad vodom u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali. Izrael tvrdi da Palestinci kradu vodu iz njenih cevi i da su iskopali hiljade ilegalnih bunara. Palestina, sa druge strane, optužuje Izrael da uz pomoć modernih pumpi krade vodu iz njenih podzemnih izvora. Najduža svetska reka - Nil - truje odnose Egipta, Sudana i Etiopije. Nil je glavni izvor vode za devet zemalja: Egipat, Sudan, Etiopiju, Keniju, Ugandu, Tanzaniju, Ruandu, Burundi i Kongo. Egipat i Sudan su 1929. sklopili Sporazum o vodama Nila kojim su utvrdili pravila korišćenja vode. Ovaj sporazum se sada preispituje. Etiopija, sa čije teritorije potiče 80 odsto vode Nila, lani je obznanila da želi da uzima više vode. Etiopija optužuje Egipat da blokira pomoć za projekte navodnjavanja. Egipat, sa druge strane, odgovara da zahtevi za promenom količine vode koja se uzima odgovaraju "objavi rata".

Komitet za kontrolu voda Nila sastao se u julu ove godine da razmotri planove Ugande i Tanzanije da koriste Nil za velike hidroelektrane i za projekte navodnjavanja. Reka Eufrat je izvor ozbiljnih nesporazuma Turske, Sirije i Iraka. Eufrat nastaje od reka u istočnoj Turskoj, teče kroz Siriju, spaja se sa Tigrom u Iraku i uliva se u Persijski zaliv. Sve tri zemlje imaju brane na rekama i jedna drugoj osporavaju pravo na korišćenje vode. Turska tvrdi da 90 odsto vode Eufrata potiče sa njene teritorije, i da ima pravo da više koristi reku. Sirija se žali na Tursku i tvrdi da je Jugoistočni anadolijski projekat - niz od 22 brane i 19 elektrana na Eufratu - lišava jedinog pouzdanog izvora tekuće vode. Irak se plaši da dok Eufrat stigne do njene teritorije u njemu neće biti dovoljno vode da podmiri sve potrebe. Irak se takođe buni zbog postojanja sirijske brane Asad, izgrađene 1978. godine. Turska je 1990. godine čak okrenula tok reke od Sirije i Iraka, uz obrazloženje da je to neophodno za testiranje najveće brane Anadolijskog projekta. Posle tri nedelje Turska je ponovo vratila vodotok, u strahu od potencijalnog rata ponovo ujedinjenih Sirije i Iraka.

megafonija
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.smin.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: Budući ratovi će se verovatno voditi zbog vode23.08.2006. u 20:49 - pre 214 meseci
Tražnja vode za proizvodnju hrane i biogoriva će se povećavati i svakako će stanjiti raspoložive zalihe vode, ali vodeni resursi na Zemlji nisu na izmaku i, ukoliko želimo da tako i ostane, treba da se držimo načela "proizvesti više zrna po svakoj kapi vode", pokazalo je najnovije istraživanje. Svaki treći stanovnik naše planete na neki način oseća nestašicu vode, što je više nego što je prethodno procenjivano, pokazao je izveštaj Međunarodnog instituta za upravljanje vodenim resursima, objavljen danas na konferenciji organizovanoj u Stokholmu povodom "Svetske nedelje vode". U sastavljanju izveštaja, koji su podržale Ujedinjene nacije, učestvovalo je 700 stručnjaka.

Približno 1,5 milijardi od ukupno 6,1 milijardi stanovnika naše planete živi na područjima na kojima nema dovoljno vode - u Severnoj Africi, severnoj Kini i pojedninim delovima jugozapada SAD. Jedna milijarda ljudi živi u područjima u kojima vode ima u rekama i drugim vodotokovima, ali nema infrstrukture za njeno korišćenje - u podsaharskoj Africi i na Severu Indije.

Borba protiv gladi i prognozirano povećanje stanovnika Zemlje na tri milijarde do 2050. godine povećaće potrošnju vode za 80 odsto na poljoprivrednim površinama koje se navodnjavaju ili dobijaju vodu od kiše. Navodnjavanje sada učestvuje sa 74 odsto u potrošnji vode, hidroelektrane i ostale grane industrije sa 18, a domaćinstva sa osam procenata. Proizvodnja biogoriva dodatno će pogoršati krizu, smatra stručnjak Molden David koji je vodio izradu studije.

Vodeni resursi, ipak, nisu na izmaku i ima dovoljno zemlje, vode i stručnih ljudi za rešavanje problema nestašica, navedeno je u izveštaju. Pravo rešenje je da se nađe način da se dobije više hrane uz korišćenje manje količine vode. Jednom rečju - više zrna po kapi vode. Najznačajnije je unaprediti sisteme za snabdevanje kišnicom u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji. Posebnu pažnju treba posvetiti područjima naseljenim ruralnim stavnovništvom, jer u manje razvijenim delovima postoji veći potencijal za napredak nego u Evropi i severnoj Kini, gde se već vodi računa o "štedljivosti" proizvodnje. Siromašnim zemljama u Africi i Aziji treba pomoći da dobiju veće količine hrane zahvaljujući jednostavnim, jeftinim merama koje će poboljšati snabdevanje vodom i zameniti staru skupu politiku brana i kanala.

Poboljšanje navodnjavanja, sakupljanje kišnice sa kroovova i korišćenje jeftinih pumpi mogli bi da doprinesu ublažavanju siromaštva u Africi. Za proizvodnju jedne kalorije hrane potrebno je približno litar vode. Međutim, za kilogram žitarica potrebno je 500 do 4.000 litara, znatno manje nego za kilogram industrijski proizvedenog mesa koji iziskuje 10.000 litara, navedeno je u izveštaju.

http://www.worldwaterweek.org/ + [ag.]
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: Budući ratovi će se verovatno voditi zbog vode

[ Pregleda: 4811 | Odgovora: 9 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.