Induktor je bio za struju od 5A. A razdelnik napona je bio taman za 2,27V, ali bez opterecenja. Kada se optereti napon je padao na 1,24V. A onaj filter u izlazu nisam ni koristio. Zavojnica se nije grejala. Namtao sam je zicom od 1mm na malom feritnom torusu.
12/77 macolakg @ 08.07.2012. u 00:15
@Papak01
Na kakvom torusu je namotana zavojnica, i koja dioda je upotrebljena kao zamajna dioda ispred zavojnice?
13/77 Papak01 @ 08.07.2012. u 00:28
U pitanju je feritni torus precnika 18mm na kome je bila zavojnica iz nekog dimera. Tu zavojnicu sam razmotao i namotao 4 navojka zice od 1mm sto je dalo 68,7uH induktiviteta. Dioda je 1N5819 kao sto je fabricki preporuceno.
14/77 ZAS011 @ 08.07.2012. u 00:58
Vidis, greska ti je u materijalu od koga je napravljen taj torus. Ne ume da se "ponasa" na visim frekvencijama.
15/77 Papak01 @ 08.07.2012. u 01:34
Sta mi preporucujete? Kako da nadjem odgovarajuci ferit? Da pokusam sa parcetom feritne antene iz radija (ako radi na 1MHz pretpostavljam da joj 50kHz nece biti problem..) ?
16/77 macolakg @ 08.07.2012. u 03:17
Citat:
Papak01: Sta mi preporucujete? Kako da nadjem odgovarajuci ferit? Da pokusam sa parcetom feritne antene iz radija (ako radi na 1MHz pretpostavljam da joj 50kHz nece biti problem..) ?
Nije sustina samo u ucestanosti.
Naime, vi pravite buck (step-down) konverter, gde kroz dati kalem tece jednosmerna struja.
Veoma mala jednosmerna struja moze zasititi jezgro.
Kod zasicenog jezgra, induktivitet opada do nivoa koji je blizak istom tom kalemu koji nema jezgro,
a to vec nije ocekivanih 68uH, vec nesto reda par uH.
Zbog toga vam proradi strujni limit, jer struja u induktivnosti narasta po zakonu: dI[A] = (U[V]/L[H]) x dt[sek]
Da bi buck konverter radio kako treba, neophodno mu je jezgro sa procepom.
Postoji puno vrsta jezgara, i kod onih koja su rasklopiva (sastoje se iz dva dela, EE, EI, UU, UI, ETD, itd... ), procep moze biti "fabricki", odnosno jezgru je izbrusen srednji stub na nesto kracu duzinu od bocnih stubova, ili ako je srednji stub istih dimenzija, procep pravite sami umetanjem nekog izolacionog, cvrstog materijala izmedju polovina jezgra.
Takodje postoje i torusna jezgra za takve namene, takozvani "distributed-gap toroids", kod kojih je procep dobijen na takav nacin sto su feritna zrnca "razredjeno" pomesana sa vezivnim materijalom, pa se na taj nacin dobija izvesno rastojanje izmedju feritnih zrnaca, cime se zbirom tih rastojanja dobija ukupni procep.
Takva jezgra su sposobna za rad sa jednosmernim magnetnim poljima.
Radi prakticnosti: Takva torusna jezgra mozete naci u izlaznom delu od nekog pregorelog ATX napajanja, i to je jezgro preko koga je namotano vise namotaja (prakticno za vecinu napona ATX, i obicno je precnika 26mm).
Kod nekih ATX napajanja postoji i jedno manje torusno jezgro za 3,3V, no tu treba biti oprezan da se ne pomesa sa "mag-amp" jezgrom, koje zbog pravougaone histerezisne krive uopste ne odgovara za tu namenu.
Kako cete razlikovati torus namenjen za DC bias od "mag-amp" jezgra: osim fizickog izgleda, po lokaciji gde je postavljeno. (mag-amp ima plasticnu oblogu i relativno ostre ivice, a DC bias jezgro je najcesce zute boje i ivice su mu zaobljene). "Mag-amp" stoji povezan ISPRED ispravljacke diode za 3,3V, dok DC bias akumulaciona jezgra stoje uvek posle dioda, i drugi kraj namotaja je vezan za filterske kondenzatore.
DC bias jzgra manjih gabarita mozete naci na pregorelim PC osnovnim plocama, gde rade u polifaznom buck konverteru.
Ima ih dva-tri, ponekad i vise, zavisno od ploce, torusna su, precnika 10-12mm, najcesce zelene boje, i namotana su sa nekoliko navoja veoma debele zice.
Za vase potrebe su to veoma upotrebljiva jezgra, jer mogu podneti vrlo snazna DC magnetna polja.
Jedino sto imaju veoma mali Al, pa je potrebno poprilicno navoja da biste dobili tih 68uH (inace relativno mali Al imaju sva jezgra sa procepom, ma koje vrste procep bio).
Tako cete izbeci pojavu zasicenja i vas buck ce postici KKD koji je naveden u proracunu, takodje se nista nece bitno zagrevati.
Inace, mozete kupiti jezgra za bas te namene, kod vise nasih distributera: "mikroprinc", "kelco" itd...
Inace slobodno mozete upotrebiti veci induktivitet bez bojazni da cete imati opadanje performansi napajanja, jedine posledice su veliki gabariti, i bolja filtracija. :-).
Ako vam se pojavi nestabilnost povratne veze (sto jedino osciloskopom mozete videti, ili cuti cudan zvuk iz napajanja), jednostavno smanjite radnu ucestanost.
Literaturu o DC bias induktiviteta ili transformatora (ista pravila vaze), mozete lako naci na internetu.
Pozdrav
17/77 Papak01 @ 08.07.2012. u 11:19
@ macolakg
Veoma sam Vam zahvalan na ovako detaljnom odgovoru objasnjenom teorijski i prakticno! Pokusacu da napravim zavojnicu ovako kako ste napisali, pa cu napisati rezultate.
P.S. Koliko se secam oni mali feritni transformatori (EE jezgra) koji se koriste u pomocnom napajanju i kao pobudni transformatori za tranzistore u ATX napajanjima imaju procep...?
18/77 Papak01 @ 08.07.2012. u 12:08
Ponovio sam eksperiment sa novom zavojnicom napravljenom na zutom feritnom torusu iz ATX-a. Induktivitet je bio 70uH. Medjutim proracunati kondenzator za ucestanost od 58kHz je bio 180pF. Sa kondenzatorom od 180pF pretvarac je radio na 200kHz. Za ucestanost od 60kHz bio je potreban kondenzator od 3.3nF!!!
Evo rezultata merenja:
Uin=10.34V
Iin=90mA
Uout=2.27V
Iout=250mA
fosc=60kHz
efikasnost=60%
Koliko se vidi iz eksperimenta uspeo sam da dobijem 2.5x bolju efikasnost, odnosno priblizavavam se zeljenoj efikasnosti od 75-80%. Jedina stvar koja me buni jeste ovo sa Ct. Sa kapacitetom koji se dobije kalkulatorom pretvarac radi na oko 100-200kHz uz malu efikasnost.
19/77 bogdan.kecman @ 08.07.2012. u 15:51
Citat:
macolakg:
Inace, mozete kupiti jezgra za bas te namene, kod vise nasih distributera: \"mikroprinc\", \"kelco\" itd...