Teorija Relativnosti

Dane, "skup atoma ( tvoji "mikroizvori") planu" i emituje "paket" (u svim pravcima i smjerovima) u trajanju 1∙10^-8s, i tako neprekidno (u svakom djeliću vremena zračenja tvog "makroizvora" "plane" ogroman broj atoma) u svakom trenutku u okolinu sa mjesta emitovanja širi-e se svjetlosni talasi brzinom c ≈ 3∙10⁸m/s , neovisno od mjesta emitovanja (prostor "makroizvora"), neovisno od brzine i pravca kretanja "mikroizvora" i "makroizvora" u trenutku emitovanja.
Nema (sa mjesta emitovanja) "polazne brzine" za brzinu prostiranja svjetlosti u okolinu c+v ili c-v (već samo c i takva će biti i ostati kroz homogenu optičku sredinu sve do trenutka detekcije). Za svjetlost ne važi "balistički impuls".
Nema viđenja (od istog "posmatrača" i u isto vrijeme) iste zvijezde na dva različita mjesta u prostoru, niti viđenja "prekoreda" (od istog posmatrača) slijeda događaja (sa istog izvora).
Na mjestu detekcije možemo govoriti o relativnim brzinama c+v i c-v svjetlosti i detektora, na mjestu emitovanja možemo govoriti o relativnim brzinama c+v i c-v svjetlosti i emitera svjetlosti (ma gdje Mi bili u prostoru i vremenu), ali nikad, nigdje i ni za koga o brzini svjetlosti c+v ili c-v.

Sve sam (ponovo) pročitao (od prve do poslednje poruke) i zaista "bi trebalo nešto menjati".

Zbog nečega (zbog čega?) je ova izjava važna?
- Uspostavlja relaciju Neko (neko ko pojma nema o svom stanju) i Mi (koji "sve znamo, sve vidimo i sve čujemo", imamo "božiji pogled"). Mi posmatramo (razmišljamo, mjerimo, računamo, zaključujemo) njegovo stanje, Mi uspostavljamo koordinatne sisteme, Mi određujemo šta je prava a šta kriva linija (putanja), Mi određujemo šta je objektivno a šta subjektivno, Mi procjenjujemo šta će ko "vidjeti", "mjeriti", "spoznati", "shvatiti",....
- Uspostavlja "relativno pravolinijsko kretanje" (padanje prema Suncu, u Svemiru može biti i "pravolinijsko" - ako se pravac kretanja Sunca (u drugim primjerima: Zemlje, voza, lifta, ...) i pravac "slobodnog pada" poklapaju i "krivolinijsko" - ako se pravac kretanja Sunca i pravac "slobodnog pada" ne poklapaju).
- Uspostavlja mogućnost da dublje i temeljitije od A. Ajnštajna razmišljamo i zaključujemo o "promjeni stanja" (uzroci, oslonci i veličine sila, vektori sila, .....), o "otporu promjeni stanja" (uzroci, veličine, pojam "tromosti") i razlikujemo pojmove: "teške", "trome" i "sopstvene" mase tijela.
- Uspostavlja mogućnost da dublje i temeljitije od A. Ajnštajna razmatramo pojmove: "relativno mirovanje" i "relativno kretanje", prostora i vremena,...

Leonard Mlodinov (Euklidov prozor, strana 209.): „Nikola Tesla takođe je ismevao Ajnštajna,...“.
Zašto je N. Tesla ismevao Albert-a Einstein-a?
Alberta Ajnštajna podržavaju obrazovani (čak i nobelovci), ali "plitkoumni" fizičari!

Ajnstajn je u pravu u potpunosti samo sto njegovo delo nije u stvari njegovo. Masa najumnijih fizicara tog vermena je radila na tome. Ajnstajn se samo prepisivao sa njima i podvalio im debeloooo.

Prethodno (moje) pitanje je glasilo:"Zašto je Nikola Tesla ismevao Alberta Einsteina"?
Nisam pitao dali je u pravu ili nije (u nečemu jeste u nečemu nije), dali je proturao tuđe radove kao svoje ili su drugi proturali svoje radove i ideje kao Ajnštajnove (prije će biti ovo drugo).
Pođite od relacije jedan - mnoštvo (jedna Zemlja - mnoštvo jabuka), jedan ISR - mnoštvo ISR i primijenite Ajnštajnove ("glupe") ideje o prostoru i vremenu.

Cemu ovo sluzi? A uz to i ne radi... :-)

Pristalice (pobornike) Ajnštajnove STR molim da malo bolje (dublje i temeljitije od A. Einstein-a) analiziraju Ajnštajnovo uvođenje, obrazloženje i korištenje pojma "relativnost istodobnosti". Zar za to nije bolji primjer koji je postavio i opisao D. Gaćeša ("čekićanje kolaca na livadi")? Ajnštajnov opis "relativnost istodobnosti" osporava "specijalni posmatrač" na Ajnštajnovom pokretnom vozu, smješten ne u S' (kako to opisuje A. E.) već u S''....(vidi prilog uz poruku).
STR nije naučno utemeljena i treba je poništiti (radi istine i, opet: ISTINE)!

Paradoks blizanaca predstavlja pokušaj da se metodom svođenja na protivrečnost ospori pojava dilatacije (produženja) vremena iz Ajnštajnove Specijalne teorije relativnosti.

U skladu sa ovom pojavom, ritam rada standardnih merača vremena (časovnika) trebao bi da se usporava kada se oni nalaze u ravnomernom pravolinijskom kretanju u odnosu na nepokretnog posmatrača (posmatrača iz nekog drugog inercijalnog sistema referencije koji smatramo stacionarnim). Slično tome, vreme ili starenje jednog blizanca koji se nalazi na ultrabrzom kosmičkom putovanju (kreće se brzinom bliskom brzini svetlosti) trebalo bi da izgleda usporeno za njegovog brata blizanca koji je ostao na Zemlji. Samim time, "putujući" blizanac kada se sa svoga putovanja vrati na Zemlju trebalo bi da izgleda mnogo mlađi od drugog blizanca koji je ostao na Zemlji, odnosno nije se kretao tako velikom-relativističkom brzinom. S druge strane, pošto je kretanje relativno, sasvim je ispravno reći da je blizanac koji je putovao po kosmosu u stvari mirovao, a da se drugi blizanac zajedno sa planetom Zemljom kretao u odnosu na njega velikom-relativističkom brzinom. U tom slučaju, iz istih, prethodno navedenih razloga, blizanac koji je sve vreme bio čvrsto vezan za Zemlju (ostao na Zemlji) treba da na završetku putovanja izgleda i da bude mlađi od svoga brata blizanca, što je u očiglednoj kontradikciji sa prethodnim zaključkom, i što čini suštinu ovog relativističkog paradoksa.

Paradoks je prvi formulisao Lanžven 1911. godine i od tada je više puta osporavan počevši od Ajnštajna lično. Danas preovlađuje mišljenje da paradoksa nema. Ekvivalenciju između blizanaca uklanja ubrzanje kojem se izlaže putujući blizanac pri zaokretu za povratak na Zemlju. Prilikom zaokreta putujući blizanac se izlaže dodatnom ubrzanju koje se, saglasno opštoj teoriji relativnosti, može smatrati ekvivalentnim gravitacionom polju. A u gravitacionom polju tok vremena zavisi od potencijalne energije. Pošto je potencijalna energija putujućeg blizanaca znatno niža to je i tok vremena sporiji od toka vremena na Zemlji, dakle, blizanac na Zemlji brže stari.


inace ovde mozete naci vrlo lepa objasnjenja http://www.phys.unsw.edu.au/einsteinlight/

http://www.phys.unsw.edu.au/ei...ht/jw/module4_twin_paradox.htm

Ja imam mali milion stvari koje nisam razumeo u vezi relativnosti, nadam se da cu bar na neka pitanja ukoliko budu dovoljno jasna dobiti i odgovor.

Da li je istina da je brzina svetlosti konstantna i pri samoj brzini svetlosti, tj. ukoliko se posmatrac krece brzinom svetlosti, svetlost bi se u odnosu na njega i dalje kretala svojom brzinom, sto znaci duplo brze?

Ako je tako onda se ova teorija moze povezati sa kvantnom teorijom da ustvari nista ne postoji dok nema posmatraca i koliko god posmatrac brzo ide, "svet" se oko njega stvara jednakom brzinom, ali zasto bi se samo svetlost ponasala u skladu sa kvantnim principom?

Ako E=mc2 kaze da je masa ustvari velika kolicina svetlosti spojena na jednom mestu ogromnom kolicinom energije, onda i jije cudno sto je samo svetlost obuhvacena relativitetom?

1. Da, u odnosu na njega se krece ali takodje 300 000 km/s a ne duplo brze
2. Nije tako pod 1 :)
3. E=mc² ne kaze to vec da ako je u nekom procesu masa smanjena za neko m onda se morala osloboditi energija jednaka E=mc² (i obrnuto ako se masa povecala morala se uloziti tolika energija).

Potpis

Nebojsa Milanovic:
-Trumpa smatram vrhunskim predsednikom i voleo bih da živim u državi na čijem je on čelu
-Rusija ne laže, ne vodi osvajačke ratove
-Trump je svetla tačka u USA blatu
-Elon Musk, možda najpametniji i najtrezveniji Amerikanac

Uh, sta sve ovde pise... Znaci otpadose mi oci, i ne procitah sve...
Vidim da ste spominjali casovnike... Ja nisam fizicar, ali imam jedno pitanje koje me kopka vec dosta dugo vremena... Ako su ti casovnici (mislim na dva casovnika sa kojom su hteli da dokazu TR) bili mehanicki, tj. imali su klatno, ako jedan ostane na zemlj, imace gravitacionu silu od npr 9.81, ako drugi leti avionom, normalno je da ce mu gravitaciona sila uticati na klatno... Jos sta ako je se sila menjala, ono ne znam, dune vetar avion ide brze sporije.... ????

Jasno je da bi sat sa klatnom stao ako nema gravitacione sile,ili ako
je centrifugalna sila ne poništi.Naprimjer u ovim sondama koje lete oko Zemlje.TR traži uporište u jednom slavnom eksperimentu sa atomskim satovima.http://www.bobkwebsite.com/cnfrmtnofTITI.html
Pošlo se od pretpostavke da ovi satovi rade neovisno od gravitacije.
A glavna zamjerka ovom "dokazu" TR je da je najprije napravljen
let oko zemlje (komercijalnim linijama od grada do grada),a tek onda
štimovana razlika referentnog sata na zemlji i onog koji su nosali
onaj profesor i ona cura.Običaj je u nauci da se teoretski proba
predviditi eksperimentalni pokus,pa ako to potvrdi ili ne potvrdi eksperiment onda se češkamo iza uva.

Potpis

________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]

Kvaka je upravo u ovome.Jasno je da sat sa klatnom ovisi od gravitacije.I sporije radi ako je na visokoj planini nego dole.To svi priznaju.Ali za atomski sat kažu da je apsolutno
tačan,a različito pokazuje vrijeme zato što ono teče različitom brzinom u različitim
gravitacionim uslovima.Nešto tom : http://www.elitesecurity.org/t...-0-Atomski-sat-koliko-je-tacan

Potpis

________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]

Često ljudi kažu: "Sve je relativno."

Ukoliko bi to bilo tačno šta je sa premisom "Sve je relativno."

Ona je apsolutna, ako je sve relativno, čime postaje netačna jer nije onda sve relativno.

Ukoliko je netačna, onda je možda sve apsolutno, ili je samo nešto apsolutno.

Pa moze se proveriti jednakost tih satova na zemlji.... Stavis jedan pored drugog, pustis da rade i posle godinu dana ako pokazu isto vreme u milijarditi deo sekunde znaci da su apsolutno isti... Naravno oni su relativno isti u nekom milijardu * milijardu delu sekunde, al da ne idemo toliko daleko...

Da, sad mi pade napamet nesto.... Sta ako vreme u zavisnosti od brzine ima logaritamsku podelu.... Znaci pri ovoj jednoj brzini ima jedno trajanje, ako se brzina povecava sat sve brze kuca...

Onda za dokaz ove teorije nije potrebno dostici brzinu svetlosti, vec samo uci u sledeci opseg....
(da li me razumete sta hocu da kazem ???)

By the way, da li volite Anstajna kao naucnika... Ja ni jednog koji se petljao sa nuklearnim stvarima....

Da pogresio sam hvala galet@world

Dane kaže : "Šta će atomski časovnici, ako se njihova tačnost dokazuje nečim drugim, tačnijim?"

Usavršavanje atomskih satova sa ciljem da budu još tačniji neće nikad biti prekinuto.Nije problem ustanoviti dostignutu klasu tačnosti.

Potpis

________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]