Prezimena su u najvećem broju slučajeva nastala iz imena nekog (muškog, mada može biti i ženski (Roksandić)) pretka, zatim od zanimanja, neke lične karakteristike(nadimak) ili porekla.
Sam izgled prezimena zavisi od sufiksa koji je dodavan, kao i od deminutiva koji je takodje primenjivan.
Pa tako Sin nekog Petra može biti Petrov, Petrović, Petrić, Petraš ili po nadimku Krivokuća, Kurćanov, Ludajić, Slepčev. Po zanimanju Kovač, Kovačev, Dunđerski, Popov ili činu Kapetanov, Hadnadjev, Stražmešterov. Ili po mestu odakle je neko dosao Bečejac, Horvatski, Segedinski i sl.
Meni lično, proučavanje mog prezimena i porekla je bilo jako interesantno, jer koren prezimena nema značenja u srpskom jeziku iako su moji srbi i slave slavu zadnjih 300g. Čeprkanjem po internetu sam našao veze u Rusiji, Češkoj Nemačkoj, Poljskoj i Americi. U Rusiji su neki rusi, neki tatari, a u češkoj i americi su jevreji, u Nemačkoj i Poljskoj su verovatno poljaci.
Šta se zapravo desilo i otkud neki moj predak u Vojvodini, verovatno neću nikad saznati, ali čar je u traženju.
Tako da sam što gledanjem u okolnim parohijama i njihovim knjigama, što kopanjem po arhivu u Novom Sadu stigao do 1726 godine kada se pominje moj prvi predak. Međutim prave čvrste dokaze imam samo do 1820, sve pre toga je samo teorija i mit.
Srećno kopanje po korenju...
www.subakov.com Jedini Visual FoxPro sajt u Srbiji