Da bi proizvodac dobio homologaciju za svoj model, odnosno dozvolu da ga prodaju na trzistu EU, on mora da prode kroz gomilu ispitivanja i da zadovolji odredene propise, npr crash-test itd.
Jedno od takvih ispitivanja je i mjerenje potrosnje goriva, cija je procedura strogo propisana i ista za sve proizvodace.Ali proizvodaci to mjerenje izvode na puno optimisticniji nacin, koji nema veze sa realnom voznjom.
Propis po kojem proizvodaci daju svoje podatke predvida da se potrosnja goriva i emisija stetnih gasova NE MJERE na asfaltu, na putu,(u stvarnim uslovima), VEC na valjcima u laboratoriji.Na taj nacin se eliminise uticaj vanjskih faktora. Automobil se na valjcima podvrgava uzastopnim kocenjima i ubrzavanjima po utvrdenoj semi, koja bi "trebala" da simulira situaciju iz realnog saobracaja.
Test potrosnje traje ukupno 1.180 sekundi.Od toga je 780s posveceno voznji koja simulira gradsku.Prosjecna brzina tog dijela testa je 19 km/h, uz blaga ubrzanja,(prikldana za mali automobil) tako da se koristi svega 20% potencijala jednog Fiata 500 1.2, a samo 10% mogucnosti BMW-a 335i.U stvarnosti i bicikli bi preticali takve automobile. Preostalih 400 sekundi je posveceno voznji van grada pri prosjecnoj brzini od 62,2 km/h. U tom se vremenu dostize max brzina od 120 km/h, koja je mozda prije vise desetaka godina i vise, bila visoka, ali danas ne impresionira.Uz to ta se brzina odrzava svega 10 sekundi od ukupnog vremena (400 s), i to bi trebalo da simulira voznju van grada.Znaci samo 1% vremena se potrosi na na simulaciju voznje autoputem.
Prica se tu ne zavrsava.
Propis predvida da je vozilo u najlaksoj varijanti, bez ikakve dodatne opreme, tako da je veoma optimisticna u odnosu na stvarnost.Test se izvodi sa iskljucenim klima uredajem, bez obzira sto se on danas sve vise serijski ugraduje u vise automobila, i sto njegov kompresor potrosnju goriva povecava do 20% na otvorenom putu.Kao masa vozila, tako ni otpor zraka nisu vjerno predstavljena,da li se potrosnja mjeri sa zagrijanim ili hladnim motorom to samo oni znaju...... vec veoma optimisticno, dakle Nema Prevare samo ono sto je po propisu koji je suprotan potrosnji goriva u stvarnosti. Tako da je nastao skandal pogotovo u Americi, posto svaki dan cijene goriva na svjetskom trzistu skacu, pocelo da se vodi racuna o vjerodostojnosti podataka o potrosnji goriva koju navodi proizvodac.
Tako da od ove godine u Americi, motori ce se testirati sa snaznijim ubrzanjima, sa hladnim motorima na startu, i sa ukljucenim svim ele. potrosacima u autu.Pa tako npr.
Chevorlet Malibu 2.2 je ranije trosio prosjecno "8.5 l" na 100km, a sada "9.5 l" od strane proizvodaca.
Dole cemo prikazati (na 24 modela) koji su proizvodaci bili priblizno naveli potrosnju goriva u odnosu na stvarne uslove.Razlike se krece od (najblizih 17%) - (katastrofalnih 47%) veca potrosnja goriva od navedene.
1.Toyota RAV4 2.2 D-4D sa 17% razlike- priblizno najblizi rezultat realnim uslovima.
2.Volvo V50 2.0 D sa 19%
3.WV Golf 5 2.0 TDI sa 20%
4.Fiat Panda 1.2 sa 21%
5.Ford S-maks 2.0 TDCi sa 22%
6.Fiat Croma 1.9 MJT sa 23%
7.Audi A6 3.0 TDI sa isto 23%
8.Fiat Punto 1.3 MJT sa 26%
9.Alfa Romeo 159 1.9 JTD sa 28%
10.Fiat Punto 1.4 sa isto 28%
11.Toyota Yaris 1.4 D-4D sa 29%
12.Citroen C1 1.0 sa 30%
13.Toyota Auris sa isto 30%
14.Toyota Auris 1.0 sa 33%
15.Fiat Bravo 1.9 MJT sa 34%
16.WV Pasat 2.0 TDI sa 34%
17.Lancia Ypsilon 1.4 16V 35%
18.Ford Mondeo 2.0 TDCi sa 36%
19.BMW X5 3.0d sa 37%
20.Fiat 500 1.2 sa 37%
21.Opel Corsa 1.3 CDTi sa 37%
22.Renault Twingo 1.5 dCi sa 37%
23.Nisan Qashqai 1.5 dCi sa 43%
24.BMW 118d sa 47%.
Izvor: Sat-plus br 180 6.mart.2008.