Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Malo komplikovanija "dioda"

[es] :: Elektronika :: Malo komplikovanija "dioda"

[ Pregleda: 2865 | Odgovora: 10 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

enaB
Beograd

Član broj: 59951
Poruke: 397
*.dynamic.sbb.rs.

ICQ: 276002814


+9 Profil

icon Malo komplikovanija "dioda"16.12.2012. u 14:55 - pre 138 meseci
Pozdrav


Evo o čemu se radi:

Treba mi napajanje 3.3V za mikrokontroler i audio kodek, ali u toku programiranja, sa isključenim ovim napajanjem, mikrokontroler se napaja sa 5V iz programatora. Tih 5V ne bi smelo da prođe do kodeka. To sam zamislio ovako kao na šemi



i to tako ja mislim da bi trebalo da radi, i simulacija kaže da radi.

Problem nastaje kada se izbaci LM317, ostavi codec Vdd na otpornicima prema masi, i dovede spolja napon za dsPIC. Iz nekog meni sada nerazumljivog razloga i Proteus i Multisim pokazuju da će BD140 da provede u inverznom smeru i tih 5V propusti na drugu stranu, nije mi jasno zašto? Da li simulatori brljaju ili sam ja nešto prevideo?
Kolo je prilično jednostavno, nije mi jasno ni zašto bi simulatori brljali, a ni zašto bi radilo tako kako kažu.


Update:
Samo da dopunim, greška. Proteus sa oko 12V i više na kolektoru BD140 provede, Multisim ispod 3V...


[Ovu poruku je menjao enaB dana 16.12.2012. u 16:07 GMT+1]
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Malo komplikovanija "dioda"16.12.2012. u 16:02 - pre 138 meseci
@enaB

Mogucnost inverznog provodjenja kod BJT se javlja na deonici emiter-baza.

Ta deonica se kod svih BJT ponasa kao standardna zener dioda.

Njen "zenerov" napon je priblizno obrnuto srazmeran strujnom pojacanju "beta" (nemam grcka slova).

Uobicajene vrednosti se najcesce krecu u ovim granicama:

- beta od 500-900, zaporni napon EB 5-3V
- beta od 250-500, zaporni napon EB 7-5V
- beta < 250, zaporni napon EB >7V, a moze biti i vise od 12V kod malih indeksa pojacanja, sto je posebno naglaseno kod snaznijih BJT za switching namene.

U tvom slucaju od tih 5V ti se oduzima 0.7V na spoju kolektor-baza, pa deonici baza-emiter preostaje 4,3V priblizno.

Nece ti inverzno provesti ni jedan jedini komad BD140, pa cak ni onaj sa najvecim indeksom pojacanja BD140-25.

Dakle, slobodno napravi sklop. Radice.

Simulatori obavljaju predvidjanja na osnovu modela tranzistora koje je neko stavio u njih.
Medjutim, zbog velike rasprsenosti nekih karakteristika, kao model se cesto ubacuje neka vrsta "osrednjenog modela", a to zavisi od forme do firme (mislim na kreatore simulatora).

http://www.electronic-engineer...iocontrol/datasheets/bd136.pdf

Strana 3. Garantovanih Vebo = -5V

Datasheet je za model BD140, kod koga nije uze selektovan indeks pojacanja (BD140-xx), pa vazi za citavu paletu pojacanja od 40-250.

Biranjem komada sa manjim pojacanjem, imaces veci -Vbeo.

Kako se vrsi selekcija? Jednostavno, serijski sa spojem emiter-baza vezes otpornik od par kilooma, prikacis to na ispravljac od 15-tak V, i sa DVM izmeris zenerov napon -Vbeo konkretnog komada tranzistora.

Mozes koristiti sve inverzne napone manje od tog za tvoj sklop.

--------------------------------------------------------------

Inace, kada mi u trenutku zatreba zener dioda koju nemam na lageru, cesto se posluzim tranzistorom, jer moze raditi kao zenerica (pod uslovom da ne prekoracis discipaciju spoja koja je nesto manja od discipacije celog tranzistora).
Inverzno polarisan spoj baza-emiter se cesto koristi kao generator suma. Zbog toga kada ga koristis kao referentni napon, moras mu parallno staviti decoupling od bar 100nF.

Eto neceg o tome...

Pozdrav!
 
Odgovor na temu

enaB
Beograd

Član broj: 59951
Poruke: 397
*.dynamic.sbb.rs.

ICQ: 276002814


+9 Profil

icon Re: Malo komplikovanija "dioda"16.12.2012. u 20:03 - pre 138 meseci
Hvala!


Poznato mi je da se spoj emitor-baza pri inverznoj polarizaciji sa otvorenim kolektorom ponaša kao zener dioda ali, biću iskren, i dalje mi nije jasno kako to objašnjava situaciju iz simulatora. Kako BD140 provede ako mu je baza "otkačena", odakle uopšte taj početni napon na njegovom emitoru koji bi ga dalje preko BC546 oterao u zasićenje?


 
Odgovor na temu

zica49
Ivica Antolović E74ZI
44°50′N 18°03′E

Član broj: 3011
Poruke: 4673
*.team.ba.

ICQ: -27


+1146 Profil

icon Re: Malo komplikovanija "dioda"16.12.2012. u 21:10 - pre 138 meseci
Provede jer tranzistor Q2 po ukljucenju napajanja nema beskonacan otpor nego nesto reda stotinjak kilooma,to je dovoljno da baza Q1 ode u nizi potencijal te tranzistor pocinje voditi odnosno ponasati se kao ta "cudna" zener dioda..
Izsimuliraj napon na kolektoru Q2 i sve ce ti biti jasnije...
Ja sam iz BiH sporo "kontam"pa molim za razumijevanje!
 
Odgovor na temu

Darko_zed
Aleksinac

Član broj: 137277
Poruke: 2312
*.dynamic.isp.telekom.rs.

Sajt: www.proelektro018.com


+98 Profil

icon Re: Malo komplikovanija "dioda"16.12.2012. u 22:23 - pre 138 meseci
Meni mnogo toga iz tih simulatora nije jasno zato sam odavno to batalio .
Imam proto board ploce naredjam na brzaka semu za test i simuliram sa pravim hardverom i onda je sve mnogo jasnije , zato probaj i ti .
Pozdrav
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Malo komplikovanija "dioda"16.12.2012. u 22:50 - pre 138 meseci
@enaB
Citat:
enaB: Hvala!


Poznato mi je da se spoj emitor-baza pri inverznoj polarizaciji sa otvorenim kolektorom ponaša kao zener dioda ali, biću iskren, i dalje mi nije jasno kako to objašnjava situaciju iz simulatora. Kako BD140 provede ako mu je baza "otkačena", odakle uopšte taj početni napon na njegovom emitoru koji bi ga dalje preko BC546 oterao u zasićenje?




Kada iskljucis napajanje sa emitera tranzistora Q1, tada na tom mestu napon treba da tezi ka nuli.

Q1 provede zato sto mu se kolektor-baza deonica ponasa kao obicna Si dioda koja je u tvom slucaju direktno polarisana, sa tipicnim padom napona od oko 0,6-0,7V.
Kroz tu "diodu" ti dobijas u deonicu baza-emiter napon sa kolektora, umanjen za pad napona na kolektor-baza deonici.

Seti se merenja ispravnosti tranzistora pomocu DMM, tranzistor se pri merenju poonasa kao dve diode, a u ovom slucaju (PNP), kao dve diode sa zajednikim katodama na bazi, ali onu b-e tretiraj kao zener diodu iz prethodnog opisa.

Pozdrav!
 
Odgovor na temu

enaB
Beograd

Član broj: 59951
Poruke: 397
*.dynamic.sbb.rs.

ICQ: 276002814


+9 Profil

icon Re: Malo komplikovanija "dioda"17.12.2012. u 01:12 - pre 138 meseci
@zica49
Jesam, ali opet...nije mi mnogo pojasnilo, struja koja teče kroz zakočen tranzistor je vrlo, vrlo mala

@Darko_zed
Nemam protobord kod kuće :)

@macolakg
Citat:
Kroz tu "diodu" ti dobijas u deonicu baza-emiter napon sa kolektora, umanjen za pad napona na kolektor-baza deonici.

Seti se merenja ispravnosti tranzistora pomocu DMM, tranzistor se pri merenju poonasa kao dve diode, a u ovom slucaju (PNP), kao dve diode sa zajednikim katodama na bazi, ali onu b-e tretiraj kao zener diodu iz prethodnog opisa.

Kad se posmatra pojedinačno spoj c-b i b-e to mi je jasno. Nisam očekivao da može da provede inverzno polarisan kroz oba spoja sa otvorenom bazom, ali sad sam proverio sa jednim i izgleda da ipak može, ako nisam nešto pobrkao?



Hvala svima!
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Malo komplikovanija "dioda"17.12.2012. u 01:22 - pre 138 meseci
@enaB

Ovako:(vidi pdf)
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

enaB
Beograd

Član broj: 59951
Poruke: 397
*.dynamic.sbb.rs.

ICQ: 276002814


+9 Profil

icon Re: Malo komplikovanija "dioda"17.12.2012. u 12:10 - pre 138 meseci
To mi je jasno kad se posebno posmatra spoj kolektor-baza i baza-emitor od početka, nego kažem, nisam znao ni očekivao da tako kao spojene dve "diode" (obična+zener) može da provede i od kolektora prema emitoru, kao na šemi


 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Malo komplikovanija "dioda"17.12.2012. u 13:18 - pre 138 meseci
Citat:
enaB: To mi je jasno kad se posebno posmatra spoj kolektor-baza i baza-emitor od početka, nego kažem, nisam znao ni očekivao da tako kao spojene dve "diode" (obična+zener) može da provede i od kolektora prema emitoru, kao na šemi




Svakako da ce provesti, i to bas svi BJT do poslednjeg.

Osim toga, evo neceg interesantnog sto se vec redje nalazi po literaturi.

Svaki BJT moze raditi kao pojacavac, kada mu se zamene mesta kolektoru i emiteru (kao na slici, vidi pdf).

Razlike izmedju "normalnog" spoja sa zajednickim emiterom, i tog istog sa zamenjenim mestima kolektora i emitera su sledece:

- maksimalni radni napon takvog pojacavaca je onoliki koliki je napon zener barijere emiter-baza.
- pojacanje takvog spoja je nekoliko puta manje nego kod "normalnog" spoja.
- i konacno, izuzetno korisna osobina da je napon saturacije (Vces) stotinak PUTA manji nego kod normalnog spoja.

Ova osobina "prevrnutog" pojacavaca se koristi kada tranzistor treba da bude blizak idealnom prekidacu, gde je vazno da pad napona na njemu bude minimalan.

Primera radi:

BC546B, u normalnom spoju, kada se koristi kao prekidac, ima Vces oko 90-250mV@10mA, i 200-600mV@100mA, pri tom mu je hfe (strujno pojacanje) reda velicine oko 250, i takav se pojacavac-prekidac moze koristiti sa napajanjem do sigurnih 60-tak V.

U "prevrnutom" spoju, pojacavac-prekidac ce imati svega 2-5mV za citav raspon struja iz prethodnog primera, dok ce mu hfe biti oko 50, a moze se koristiti sa napajanjem od max. 6-6.5V.

Jos nizi napon Vces imaju PNP tranzistori u "prevrnutom" spoju, ali su nesto sporiji, i takodje imaju nesto nizi zenerov napon baza-emiter.

Cemu sve ovo? Gde je prakticna primena ovog spoja?

Upravo kod SMPS cipova, gde je cesto potrebno neki pin (poput shootdown ili COMP), "povuci" veoma cvrsto ka masi sa beznacajnim preostalim naponom.

Onda stoji izbor: relej, mosfet, ili "prevrnut" BJT.

Svakako da cemo izabrati "prevrnut" BJT, kao najminijaturniju i najjevtiniju opciju, koja ce u takvom sklopu imati zadrsku od svega par stotina nS, od stimulacije do izvrsenja.

Posto je kod vecine SMPS cipova upravljacki deo napajan internim referentom <=5V, onda ce takav spoj veoma uspesno raditi.

Eto, to je svrha ovog "romana" o prevrnutom BJT, i nadam se da ce nekom koristiti ova "mala caka iz elektronicarske kuhinje".

Sedamdesetih godina 20-tog veka, prevrnut BJT je bio najcesci izbor za prekidace na ulazu "choped amplifier" i razna kola za uzorkovanje (sampe-hold), tj. primena toga je bila uobicajena u veoma zahtevnim mernim sistemima, tako da "ozbiljnost" ovog spoja ne treba stavljati pod sumnju.
Postojali su merni choper-amplifier, koji su obradjivali signale reda delova mikrovolta i na ulazu imali par prevrnutih BJT, a preciznost im je bila u najvisoj klasi.

Posle toga su se pojavili CMOS prekidaci koji su prakticniji za koriscenje, i koji kod nekih nacina upotrebe imaju izvesne prednosti, dok za neke druge primene "prevrnut" BJT je i dalje neprikosnoven, posebno kada je potrebna veoma mala promena Vces za siri raspon promene struje (kod CMOS prekidaca je to, na zalost, linearna zavisnost u funkciji struje i Rds_on).

Prevrnut BJT je i dalje u primeni unutar strukture mnogih biopolarnih cipova.
Najcesci izbor za tranzistor koji sluzi za praznjenje Ct kondenzatora u oscilatoru SMPS koji ima bipolarnu strukturu.

Pozdrav!

P.S.

:-) Vecina (ovih besplatnih) simulatora ce se tesko "izboriti" sa ovim spojem...

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 17.12.2012. u 14:31 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 17.12.2012. u 14:34 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

enaB
Beograd

Član broj: 59951
Poruke: 397
*.dynamic.sbb.rs.

ICQ: 276002814


+9 Profil

icon Re: Malo komplikovanija "dioda"17.12.2012. u 16:21 - pre 138 meseci
Hvala puno na pomoći i objašnjenju!

Imali smo jednu lab. vežbu gde se merilo pojačanje i Uce(sat) "normalno" spojenog i obrnutog tranzistora, napon proboja inverzno polarisanog b-e spoja, ali ne sećam se podatka da će provesti tako i kroz oba spoja pa sam, imajući u vidu da je tranzistor "tranzistor" a ne dve spojene diode, mislio da neće. Sad smo to razjasnili :)



Pozdrav!
 
Odgovor na temu

[es] :: Elektronika :: Malo komplikovanija "dioda"

[ Pregleda: 2865 | Odgovora: 10 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.