Citat:
Nedeljko:
Nisam primetio neke probleme u vezi korscenja video bima na primer.
Nisi razumeo. Ne kažem ja da to ne radi, već da su od muve napravili medveda. Svakodnevno prebacujem sliku sa monitora na TV i na Windowsu je za to potrebno 3 klika (ili tastera) dok je na linuxu (KDE) to akrobacija (otvori display manager, uključi drugi ekran, namesti ga gde treba da bude...), gde na kraju dobiješ nešto što ne liči ni na šta (raspored ikonica se promeni; wallpaper i conky se prebace na levi, iako je desni primarni; uključim da oba ekrana budu aktivna, primarni se ugasi a svi programi ostanu na njemu...). "Win+P" postoji kao prečica već 10 godina. Kako se niko nije setio uradi isto (slično) na bilo kom linux okruženju? A da, morali su od potpuno funkcionalnog Gnome 2 okruženja da naprave njegov fork (Mate), "bolju" verziju koja nije donela ništa novo (Gnome 3) i njegov fork (Cinnamon) koji liči na malo bolju verziju Gnome 2. Da, to su ti prioriteti zajednice. Srećom, uglavnom se nađe neko da napravi ekstenziju (za koju je pitanje da li će raditi u nekoj narednoj verziji DE-a), iako bi to trebalo da bude sastavni deo okruženja. Nažalost, postoji samo za DE koje je u svim ostalim aspektima đubre.
Citat:
Sta znam, za vodece distribucije postoje vlasnicki drajveri za nVidia i AMD grafulje, a sto se "brljavljenja tice", uopste nije bitno koliki je upgrade, nego da ne nadogradjujes kernel, koji i nije preporuceno azuriranje, nego da se drzis preporuka.
Znači automatski otpadaju sve rolling distribucije, one manje poznate, ne-LTS verzije vodećih i neke vodeće (ova koju ja koristim je kao vodeća, ali opet ne radi). Linux desktop je baš slobodan, otvoren i user-oriented - sve što ti treba možeš da nađeš u nekoj od 100+ distribucija, ali ni u jednoj ne možeš imati sve što želiš i kako želiš :)
Citat:
Integracija u celini je bolje resena na GNU/Linux-u, upravo zahvaljujuci upravljacu paketima. Kao sto na Windows sistemima instalirani font odmah mogu da koriste svi programi, tako ovde instaliranu bilo kakvu komponentu mogu odmah da koriste svi programi (ako su instalacije tih programa i tog paketa isele kroz upravljac paketima).
Dešava se da nešto što instaliram iz zvaničnog repo-a, npr. Eric IDE ili ne radi (openSUSE) ili ne može uopšte da se instalira jer mu fali nešto (Kubutnu). I uvek naletim na neki takav paket u svakoj distribuciji. U čemu je onda prednost takvog načina ako ne funkcioniše? Jasno mi je da ne može komercijalni softver da se nađe tu, ali zašto bar FOSS ne radi kako treba?
Citat:
- Kodeke imas vlasnicke binarne, s tim da treba da ih instaliras. Lako je.
- GPU akceleracija postoji sa vlasnickim drajverima.
Nije to problem. Plejeri i kodeci postoje u zvaničnom repo-u. Ali ne rade. Mora da se doda Videolan i/ili packman repo da bi sve radilo kako treba. Godina je 2017. hoću nakon istalacije desktop OS-a, sa grafičkim okruženjem namenjenim za desktop upotrebu, da bar pustim pesmu ili film bez problema. Ako je licenciranje problem, prilagodi se korisnicima (Mint je valjda takav), a ko hoće da bude kao RMS, neka briše šta mu se ne sviđa. 98% posto korisnika ne želi da razmišlja o tim stvarima. I ne treba.
Citat:
- Sto se distribucije softvera tice, ona zavisi ot toga ko ga pravi. Proizvodjac softvera moze da napravi agnosticki instaler koji radi na svim distribucijama, ali ne koristi prednosti upravljaca paketima ili da za svaku distribuciju napravi poseban paket ili da napravi oboje. Za korisnika je najbolje da ima paket za svoju distribuciju, a za proizvodjaca je najjeftinije da napravi samo agnosticki instaler. To nije do sistema jer on nudi kako upravljac paketima, tako i mogucnost da ga ignorises. Sa druge strane, Windows ne nudi nikakav upravljac paketima, tako da oces-neces, moras da pravis klasicni instaler.
Windows sada ima Store, i pored originalnih UWP, sve je više win32 programa. Npr. Inkscape je tu. Tako da korsinici imaju (imaće) sve što im treba na jednom mestu, neće morati da brinu oko ažuriranja i slično. I kad to uporedim sa trenutnim stanjem na linuxu gde gomila open-source programa, pravljenih orginalno za linux i unix-like sisteme ne postoji u zvaničnim (pa čak i u nezvaničnim) repoima, mislim da će za koju godinu Windows imati bolje rešenje distribucije softvera nego bilo koji linux package manager.
I da li to znači da je linux isključivo namenjen za FOSS? Prvo smo kukali kako nema softvera za linux, a kad je (skoro) sve što treba stiglo (Steam, Draftsight, Lightworks, Bricscad...) i kada se (skoro) svaki posao može odraditi na linuxu, opet je problem, jer nije open source, ne može u repo, mora da se plati... Valve, Feral, Bricsys... su uložili ogromne resurse da bi dobar softver doneli do preostalih 2% korisnika. Pomislio bi čovek da sada, kada je 15% igara dostupno na linuxu da će bar 7-8% gamera pobeći od zlog Micro$ofta, kad ono
samo 0.75% gejmera koristi linux, a čak 50% špijunski win 10
Jasno je da u ovakvom obliku distribucije (vlasničkog) softvera ima dosta problema i da je potrebno univerzalno rešenje. I baš zbog toga je zajednica izašla u susret kompanijama koje ulažu u dekstop linux softver i kreirala, ne
jedno, ne
dva, već
tri "univerzalna" načina distribucije softvera (ima ih i više, ali ova tri su izgleda postala "standard")
Citat:
Koristi podrazumevani browser.
Što bi išao avionom do Rima, kad možeš na konju :)
Čini mi se da većina linuksaša misli da je svrha OS-a da bude otvoren ili zatvoren, a ne da radi posao koji OS treba da radi - da pokrene programe koji korisnicima trebaju. Svrha dekstop OS-a je da se koristi za desktop upotrebu, da omogući i olakša korisniku rad u programima koje koristi za posao i/ili zabavu. Ako to nije urađeno kako treba, onda je sve ostalo što valja (KDE paketi, YaST, repoi...) zapravo nebitno
[Ovu poruku je menjao Space Beer dana 02.08.2017. u 18:33 GMT+1]
[Ovu poruku je menjao Space Beer dana 02.08.2017. u 18:34 GMT+1]
[Ovu poruku je menjao Space Beer dana 02.08.2017. u 18:35 GMT+1]