Citat:
BuzzLightyear:
Priznaj da nemaš predstavu o tome kako funkcioniše obaranje satelita.
Izvoli pa objasni, samo nemoj da daješ linkove ka vikipediji...
U teoriji, sa Zemlje malo teže. Ali da se neki već postojeći satelit usmeri ka drugom, to je već lakše, a ako je već sam satelit naoružan raketama... Da li znaš šta je projekat "Ratovi zvezda" koji je započet još u vreme Regana?
Citat:
Da li je ISS geostacionarna?
Geostacinarni sateliti su ti koji se uvek nalaze na relativno istoj poziciji iznad Zemlje, u gestacionarnoj orbiti.Takvi su telekomunikacioni sateliti. Usmeriš antenu prema jednoj tački na nebu sa najboljim signalom i više ne diraš ništa. Tako isto i usmeriš raketu prema njoj i ako ima dovoljno goriva, može teoretski da se pogodi. Ali to je nekih 36000km.
ISS ni GPS sateliti nisu na uvek istoj poziciji u odnosu na Zemlju, već kruže po eliptičnim putanjama, tako da po definiciji oni nisu geostacionarni. Njihova tačna pozicija se uvek može proračunati, ali da se precizno pogodi kada se kreće brzinom od 3.9 km/s, to će da ide malo teže... Za dopremanje hrane i opreme sa Zemlje, još uvek se koriste masivne višestepene rakete da se do ISS i stigne, iako je "svega" oko 400km iznad Zemlje. Prosta stvar, što je satelit bliže Zemlji, potrebno je da se kreće većom brzinom da bi mogao da kruži oko nje a ne da se u jednom trenutku sruši. Što je dalje u orbiti, njihova relativna brzina se smanjuje da bi kružio, dok je u geostacionarnoj praktično 0.
Iznad nas je 4-5000 veštačkih satelita i svakakvog otpada. Sve se to konstanto prati, a putanje koriguju potisnicima na samom satelitu. Ako nešto zakaže, ponekad se desi sudar dva satelita, ali to se retko dešava.
[Ovu poruku je menjao chris6212 dana 29.10.2022. u 03:03 GMT+1]