Trazenje izvora smetnji je mozda resenje kada je taj izvor u tvojoj kuci/dvoristu pa mozes da ga otklonis. Pravo pitanje je kako otkloniti smetnje od izvora koji nam je van domasaja. Sumnjam da ce komsija pristati da mu "preuredis" kucnu instalaciju i napravis popis nezeljenih potrosaca koje treba da prestane da koristi, kao i da pri kupovini nekog novog uredjaja prvo konsultuje tebe. U mom slucaju (stambena zgrada) to je bila nemoguca misija jer sam trebao da obidjem i istrazim jedno 40-tak stanova, pod uslovom da smetnje poticu iz moje zgrade. U precniku od 30-40m postoje jos tri takve zgrade ... Zato je (po meni) pravljenje nekakvog tragaca smetnji je uzaludan posao. Zato sam problem morao da resavam sistematski.
Prvi korak jeste da se tacno utvrdi
kojim putem odredjena smetnja prodire u prijemnik pa tek onda moze da se trazi adekvatno resenje. Ali kada je u pitanju veci broj razlicitih smetnji treba resavati sve moguce potencijalne izvore smetnji:
1. smetnje koje prodiru kroz elektricnu mrezu
2. smetnje koje upadaju u prijemnik preko opleta koaksijalnog kabla
3. smetnje koje su emitovane u eter u blizoj ili daljoj okolini
4. smetnje koje proizvode uredjaji koji su u neposrednoj blizini prijemnika (npr. kompjuter, monitor, ispravljac)
Za uspesno eliminisanje smetnji (ili bar njihovo slabljenje) potrebno je da prijemnik bude dobro uzemljen nezavisnim vodom (nezavisnim od elektricne mreze). U mom slucaju ovo je bilo nemoguce sprovesti, a uzemljenje koje se dobija na suko uticnici moze takodje da bude izvor smetnji, (nekada bi imao manji njivo smetnji kada skinem suko uzemljenje, neki put je pomagalo). U svakom slucaju, onima koji mogu da instaliraju nezavisno uzemljenje sa kratkim kablom to moze jako da pomogne jer tada sasija uredjaja prilicno dobro stiti od prodora smetnji iz blize okoline.
1. i 4. Smetnje koje stizu preko elektricne mreze moguce je otkloniti ili svesti na minimalnu meru stavljanjem feritnih torusa ili perli npr. Amidon materijal 77, J ili F. Ovim feritima treba obilato snabdeti strujni kabal radio-uredjaja, ali i DC kabal do samog uredjaja kao i napojne kablove uredjaja u blizoj okolini (smetnje pod 4). Cesto puta elektricni uredjaji u blizoj okolini nemaju uzemljenje preko napojnog kabla (koneska usteda na materijalu) pa treba proveriti da li je moguce nesto uraditi po tom pitanju. Ne treba stedeti na ovim feritima.
2. Kod dugackih koaksijalnih kablova spoljasnji provodnik (oplet) ima dovoljnu duzinu da pocne da se ponasa kao antena cak i za srednje talase. Istovremeno veliki broj signala smetnji ili njihovih harmonika upadaju tim putem u prijemnik. I sama antena, iako je rezonantna na zeljenoj frekvenciji takodje pokupi sve i svasta iz okoline. Dobra praksa je da se stave feritni torusi ili perle (Amidon 77) na pocetku i kraju koaksijalnog kabla, odmah do antene i neposredno do uredjaja. Dovoljno je po par komada na svakom kraju. Cesto puta vaznije je pronaci pravo mesto na kablu od broja stavljenih ferita. Takodje moze da pomogne i balun 1:1 koji se stavlja na prikljucak antene (materijal tipa Amidon 43 ili 61, odabrati torus dovoljno veliki da izdrzi snagu predajnika).
3. Smetnje koje su u samom prijemnom opsegu (sve jedno da li kao direktni signali ili neki x-ti harmonik) prakticno je nemoguce zaustaviti. U tom slucaju mora da se upotrebi noise reducer/canceler tipa ANC-4 ili MFJ-1026 uz odgovarajucu pomocnu antenu. Princip je dosta jednostavan - preko pomocne antene signali smetnji obrcu se fazno za 180 stepeni i sabiraju sa signalom iz glavne antene. Rezultat je potpuno (teoretski) ili prakticno u velikoj meri ponistavanje nezeljenih signala. Osim smetnji neki put cak moze da se delimicno potisne solidan deo QRM-a i izdigne DX signal (za ovo je potrebno da pomocna antena bude malo distancirana od glavne). Osim gotovih fabrickih postoji na netu i dosta shema za samogradnju pa eto razonode tokom zimskih meseci - bolje to nego AM prijemnik
73 de Zele YU2AX