@floyd.s Hvala za odgovor, samo jesi li siguran jer uporedjujem analiticke rezultate sa FEM, pa sam neslaganje rezultata htio objasniti da je izracunati napon u CATIA-i dobijen u odnosu na deformisanu geometriju, za razliku od analitickih.[/quote]
seriousm, nismo se razumeli. Kada sam rekao da se koristi nedeformisana geometrija, mislio sam da se nedeformisana geometrija koristi za formiranje matrice krutosti. Za proracun napona se koristi deformisana geometrija, jer ona (pomeranja u cvorovima) predstavlja rezultat analize. Cisto da bih pojasnio na sta sam mislio nacrtao sam ispod primer resetkatog nosaca na koji deluje horizontalna sila u cvoru D.
C _____ D
| /|==>
| / |
| / |
| /___ |
A B
Kao sto je poznato iz statike, sila u dijagonalnom stapu AD zavisi od ugla izmedju tog stapa i horizontale. E sad pod dejstvom sile doci ce do deformacije restke, koja ce iz pravougaonika, preci u paralelogram. Jasno je da ce se ugao izmedju stapa i horizontale smanjiti, a samim tim ce se promeniti i sila u stapu.
Medjutim jednacine statike, kao i linearne FE analiza uzima u obzir samo pocetnu nedeformisanu konfiguraciju.
E sad, iz tvog drugog post-a vidim da tebe zanima da li Catia pri racunanju napona uzima u obzir deformaciju elemenata. Ne radim u Catia, ali pretpostavljam da ti formiras FE model tako sto catia part meshiras sa solidima (hexa i wedge elementima). U pitanju su verovatno klasicni elementi, kod kojih su nepoznate translatorna pomeranja u cvorovima. Ta pomeranja nisu nezavisna jedna od drugih vec su povezana jednacima koje u sebi sadrze i Poasonov koeficijent.
Drugim recima, ako napravis shipku, meshirash je solidima i zategnes aksijalnom silom doci ce do izduzenja u aksijalnom pravcu i kompresije u transverzalnim pravcima. Naponi ce biti sracunati u odnosu na pomeranja / deformacije u cvorovima i prema tome uzece u obzir deformisanu geometriju.
Trebao bi da to mozes lako da proveris. Mozes lako analiticki da sracunas promenu poprecnog preseka u zategnuom stapu i da uporedis sa rezultatima iz Catia.
Iskreno nisam ekspert za FE teoriju, ali tako ja razumem ove stvari. Nadam se da je pomoglo.
@shkomishkomi
To je zanimljivo pitanje. Ja sam zavrsio Masinac i tu sam polozio Otpornost materijala i u nastavku Teoriju elasticnosti, ali mi nije poznato da se kod nas bilo gde ozbiljno izucava Teorija konacnih elemenata.
Mene zanima, mada je off topic, koliko ljudi redovno koristi konacne elemente ili ajde malo sire, koliko ljudi radi staticke analize na poslu. Koliko znam, vecina stvari kod nas se zavrsava na CAD modeliranju.
Ovo je moj profil na linkedin
http://www.linkedin.com/in/nenadjemuovic, pa ako vas ima tamo, javite se da pravimo mrezu
ps Sad sam video da mi nesto ne ide ovo ASCII crtanje, ali mislim da cete razumeti poentu crteza.
[Ovu poruku je menjao floyd.s dana 27.07.2008. u 21:56 GMT+1]
[Ovu poruku je menjao floyd.s dana 27.07.2008. u 21:57 GMT+1]