Nesretnim sticajem okolnosti (teska bolest, sve veca starost (rodj.1942)) imam iskustva sa verovatno svim mogucim nacinima grejanja - od otvorenog ognjista, kod moje pokojne babe (tad sam jos bio mlad i relativno zdrav), pa do svih mogucih grejalica, ukljcujuci i one na butan-boce(?) i petrolej.
Od skoro imam i elektronski termostat, nezavisan - ukljucis ga u uticnicu, a u njega sta hoces - moze da regulise i grejanje i hladjenje, jer se temperature ukljucenja i iskljucenja uredjaja regulisu nezavisno, sa tacnoscu od 0,1
oC.
Tromi grejaci su razne kaljeve peci (bilo da ih grejes drvima i ugljem, bilo strujom), elektricni kamini, sa nekim samotnim ciglama, termoakumulacione peci, uljani radijatori i slicno. Njihova je osnovna osobina da se polako greju, ali se i polako hlade.
Brzi grejaci su razne grejalice - kaloriferi, panel-radijatori (mislim da su i ovi "norveski radijatori" ustvari ta ista stvar), grejalice sa grejacima na "kanapu" od staklenih vlakana ili liskuna. Namerno izbegavam one sa usijanim kvarcnim i slicnim stapovima i zicama, jer se njih bas bojim - usijana zica je usijana zica, sa njom nema zezanja, cas posla se grejalica prevrne ili na nju padne neki papir i moze nesto da se zapali.
Uljani radijatori zaista mogu da procure, kao i svaka posuda. Imao sam ih i video da imaju cak 3 termostata - redovni, zatim onaj za slucaj pregrevanja, koji se nakon hladjenja peci opet sam ukljuci i sigurnosni, koji je za jednokratnu upotrebu - ako crkne i redovni i onaj sto se sam ukljuci nakon izvesnog vremena.
Licno mislim da uljani radijatori najmanje suse vazduh, jer imaju ogromnu povrsinu na relativno maloj duzini. Meni nisu odgovarali bas zbog toga sto ulje nece da se greje preko neke temperature i ako ti je u sobi hladno, sa termostatom na maksimumu, onda znaci da ti treba veci radijator, sa vise vati, sto meni nije odgovaralo. Sada imam grejalicu sa grejnom zicom koja je kao neka paucina, a pridrzava je liskun, tako da moze da se greje daleko vise od onog ulja. Jeste da susi vazduh, ali je bar mala.
Kod ovih norveskih pise da je temperatura spoljne povrsine 90 stepeni C, sto veoma susi vazduh. Istina je, da je navedeno da su grejaci sa velikom povrsinom, ali nigde ne daje neki detalj o tome. Oni koje sam ja imao, od 1500 vati, su bili veoma dugacki, preko metar, i unutra imali 2 metalna grejaca, tzv. cevna grejaca, koji se koriste u raznim uredjajima. U rernama su cesto i usijani, narocito u rezimu rostiljanja, a kod ovih grejalica se ne usijavaju, ali su ipak vrlo vruci, jer je povrsina i tako dugackog stapa - oko 2 metra - ipak relativno mala. Ocekivao sam da ce tamo pisati da su grejaci omotani metalnom talasastom spiralom, kao sto je bio slucaj sa jednim kaloriferom koji sam takodje imao, ali nista ne pise. Da se radi o tome onda bi mozda temperatura spoljne povrsine bila niza od 90 stepeni.
Na svetu postoje samo 2 OS-a: 1. Mint, 2. svi ostali!