Darko Nedeljković
 Član broj: 191820 Poruke: 1760 *.mts.telekom.rs.
|
Meni ovde nesto nije jasno - da li ovo Beograd kuka zato sto se ljudi doseljavaju, ili unutrasnjost sto se ljudi odseljavaju? Ako pogledate statistiku privrednog razvoja, videcete da u svim gradovima privreda stagnira, dok u Beogradu belezi rast. Ako razmislite zasto, odgovor je u naslovu ove teme - svaki novodoseljeni znaci za neki promil vecu potraznju za svim vrstama roba i usluga, sto je u prakticnim uslovima jedini moguci razlog za privredni rast, sto bi matematicari rekli, potreban i dovoljan uslov. sa druge strane, tamo gde imamo negativnu migraciju sa svakim odseljenim imamo malecko umanjenje traznje za svim vrstama roba i usluga, pa je to potreban i dovoljan uslov za stagnaciju lokalne privrede.
A sada malo o potrebama i porezima. Uzmimo primer prosecnog srpskog seljaka. Prosecan srpski seljak je osoba koja zivi na minimumu egyistencije. On sam proizvodi vecinu hrane za svoje potrebe, a ono za sta mora zaraditi i potrositi novac je recimo struja, pa da li svaka opština ima svoju elektrodistribuciju, ili sav porez ide jednoj opstini? Ide jednoj opstini, tamo gde je registrovana firma. Mora takodje da plati i racun za fiksni i mobilni telefon. To isto ide tamo gde su registrovani telekomunikacioni operateri. Mora da kupi benzin za svoju 25 godina staru Ladu ili u idealnom slucaju dizel za 20 god starog Golfa II, gde to ide? Pa tamo gde su registrovane naftne kompanije, najcesce OMV i NIS. Ako nesto pretekne, seljak ce otici u prodavnicu i kupiti nesto, ali posto je ogromna vecina prodavnica Maxi, onda ce sav porez otici tamo gde je taj trgovinski lanac registrovan. Ako je seljak jos u snazi pa moze da radi, trebace mu kredit za kravu ili cak traktor. Nijedna banka nije registrovana u maloj opstini, znaci opet novac ide u jedan grad, u izuzetnim slucajevima jos par gradica. Vecina malih opstina nema prodavnicu traktora, a ako je kojim slucajem ima ona je opet deo velikog trgovinskog lanca koji gomila dobit i placa porez u najvecem gradu. Neko je pomenuo republicku vlast, skupstinu, ministarstva, drzavnu upravu? Svi oni primaju plate u Beogradu i tamo im se uplacuju porezi i doprinosi, bez obzira sto je od glasova koji su ih na to mesto doveli samo 20% iz Beograda. I tako resismo misteriju odakle Beogradu toliki novci, kad slabo sta proizvodi, a u malim opstinama svi raduckaju po nesto a pare nestaju bez traga. I kako to barem delom ispraviti? Pa upravo ovako sto Beograd i veci gradovi vise para ubacuju u republicku kasu nego sto iz nje vade, dok je kod malih opstina obrnuto.
I, na kraju malo na temu kako Beogradu toboze ne odgovara toliko doseljavanje - najbezobraznije politicko pravdanje sopstvenih nesposobnost da se neki komunalni problemi rese! Eh, jadni mi, doseljavaju nam se ljudi pa ne mozemo da postignemo, a kamo srece da smo kao Crna Trava, em mali, em da nam se broj ljudi smanjuje, kako bismo samo mi ovako sposobni to sve lepo sredili...
U prilog mojim tvrdnjama - beogradska vlast je proteklih godina imala jedno prilicno efikasno sredstvo za ogranicavanje doseljavanja u najprenatrpanije gradske opstine, to su bile visoke takse za firme. Za slucaj da nekom nije jasno kakve to dvoje ima veze - ako gradska vlast ogromnim firmarinama uspe da otera neku firmu iz centralnih gradskih opstina u one manje prenaseljene, radnicima nece biti toliko zanimljivo da se nastane u centru pa da svakog dana putuju u predgradje na posao, vec ce teziti tome da se nastane tamo gde ce se lakse kretati zbog manje guzve, a i kvadrat prostora je dosta jeftiniji. Medjutim, ovomesecna nebulozna odluka gradskih vlasti da ukine komunalne takse znaci otvoren poziv svima da dodju u centar gde ce sedeti jedni drugima na glavi i voziti prosecnom brzinom 5km/h!
Dalje, neko pomenu univerzitete, u krugu od 200 metara oko Trga Republike sabilo se 50 fakulteta! Ako sam dobro primetio, po Evropi fakulteta ima po manjim mestima, prakticno varosicama, ne pokusavaju da se svi sabiju u glavni grad i to na raskrsnicu 2 glavne ulice! Tako meni nikada nije bilo jasno zasto fakultet nije naprimer na Zlatiboru - zdraviji zivot, lepsa priroda, cist vazduh, tisina, vec mora da bude tamo gde jeste pa studenti od studentskog doma do njega moraju da putuju sat vremena, kroz najzagadjeniji vazduh u Srbiji i da pola predavanja ne cuju od sirena automobila i buke motora koji dolaze sa ulice. Po meni to nema nikakvog drugog logicnog objasnjenja osim dugorocnog plana za doseljavanje cele Srbije u Beograd.
I naravno, necu propustiti da dam i svoj odgovor na pitanje sta preduzeti na sprecavanju toga sto Beograd usisava Srbiju - ne sme se preduzimati nista, to je POTREBNO. U EU je prosecna velicina poljoprivrednog poseda 10X veca nego u Srbiji. To znaci da ako hocemo da imamo poljoprivredu konkurentnu EU situaciji, moramo 90% trenutnog seoskog stanovnistva iseliti iz sela i poslati u vece gradove, a zemlju koja tamo ostaje dati preostalima. To kad kazem tako zvuci kao neko otimanje, ali nije - deo starijeg stanovnistva ce u sledecih deceniju ili dve umreti, deo ce otici u grad pa ce im trebati novac pa ce svoje nepotrebne posede prodati onima koji tamop ostaju, deo ce po svaku cenu odbiti da proda dedovinu, ali ce svoje zemljiste morati da ustupe onima koji tamo ostaju uz nadoknadu ili bez nje jer ne znam da li vam je poznato - ako se zemlja ne obradjuje nekoliko godina ona toliko obraste sibljem, korovom i sitnim drvecem, da se u nekadasnju njivu vise ne moze uci a za vracanje prvobitnoj nameni tada vec treba mnogo vremena i novca!
Tako bi se sve to za 20-30 godina sredilo i privelo standardima EU (sadasnjim) ali ako drzava ima skorije planove oko prikljucenja i/ili ako shvata mogucnost da ce nakon toliko vremena mozda prosecan posed u EU biti nekoliko puta veci nego sada, onda dryava ima mehanizme da ove prirodne procese jos ubrza, meni u ovom trenutku padaju na pamet dve mere - odlucno subvencionisanje ukrupnjavanja poseda i jos odlucnije oporezivanje zapostavljenih povrsina.
|