Evo i ja, doduse diplomirani inzenjer elektrotehnike, odlucih da 'dam izjavu za dnevnik' - u najboljoj namjeri, prvenstveno u vidu savjeta mladjim citaocima foruma (ovo 'mladjim' se odnosi na one koji ce ove, ili recimo, iduce godine donositi odluke oko upisa na fakultet).
Kratko o sebi: imam 28 godina radnog staza (iskljucivo u struci), bio sam student generacije (nekada davnooo :)), radio sam i u inostranstvu (Rusija), po osnovu postdiplomskih studija bio i u Engleskoj itd. Trenutno radim za jednu kanadsku kompaniju, u Beogradu.
Nekoliko godina sam i predavao programiranje u jednoj privatnoj skoli, u Beogradu. Tada sam radio sa mladim ljudima (od 18 pa navise godina) i imao prilike da vidim sa kojim problemima se ti mladi ljudi susrecu danas, kada izadju iz srednje skole i dodju na studije: pocevsi od vjecitog straha (i pitanja) 'da li sam izabrao dobru profesiju', potpuno nerazvijenih radnih navika za samostalan rad ('profesore, molim vas da nam preporucite literaturu na srpskom jeziku i od koje do koje strane treba da se nauci za sesticu'), nerazvijene navike u komunikaciji sa predavacima, totalno, ali totalno odsustvo logike, nepoznavanje sistemskog pristupa ucenju, razmisljanju, uticaju poremecenog sistema vrijednosti u drustvu itd. Da ne bude zabune: ni za sta od navedenog ti mladi ljudi nisu krivi - jednostavno, oni su samo posljedica jednog tuznog, neefikasnog, anahronog i ne znam jos kako da ga nazovem, skolskog sistema. Sjecam se 'uvodjenja' famozne Bolonje: moj stav je bio (iako sam bas trpio zbog toga) da nikako, ali nikako ne mogu 'stari nastavni kadrovi i nova rjesenja' -> to nikada nije moglo. Zato je i srpsko skolstvo tu gdje je ... I ja se, kao roditelj troje djece u osnovnoj skoli, suocavan sa imbecilnoscu naseg skolstva: 'tata, to je tacno sto ti kazes, ali nas je uciteljica naucila drugacije' ... samo je jedna od stvari s kojima se suocavam kao roditelj djaka osnovne skole: favorizuje se memorisanje, logika, odnosno, drugaciji nacin razmisljanja je 'svetogrdje', program je takav da se skace sa oblasti na oblast, predavacu je vazno da je on 'ispricao' svoje - a da li su djeca ista razumjela, ma ko sisa djecu ...
Mozda oduzih uvod, ali nije zgorega ni procitati ga, jer sve proistice iz skolovanja: studij tehnickih fakulteta je izuzetno zahtjevan. Oduzece vam, najmanje, 4-5 godina najljepse mladosti, a kad diplomirate i pocnete da radite, shvaticete da je to samo podloga za nova ucenja, rad i ulaganje u sebe. Tehnicke discipline su takve da tekuca znanja zastarijevaju veoma brzo, pa ste prinudjeni na stalno ucenje, rad i dokazivanje u praksi.
Savjet koji cu dati mladim pretendentima na studije tehnickih fakulteta (isto cu reci i mladim, buducim, elektroinzenjerima) je: DA NEMA NIKAKVOG SMISLA STUDIRATI TEHNIKU U ZEMLJI NEPOSTOJECE INDUSTRIJE !. I to isto cu reci i svojoj djeci.
Procitao sam, u okviru ove teme, necije rijeci da se Srbija orijentise na turizam i poljoprivredu -> razmislite o tome: ne pominje se ni masinstvo, ni elektrotehnika (osim u predizbornim kampanjama, na zalost).
Procitao sam, takodje, u okviru ove teme, jedan komentar, koji kaze da masinski fakultet skoluje naucnike -> identicno je i na elektrotehnici. Nasi fakulteti ne skoluju INZENJERE -> skoluju nekakve kvazinaucnike. Imao sam prilike, necu navesti ime, da saradjujem sa jednim, poznatim i uvazenim prof dr, sa masinskog fakulteta: predmet saradnje su bili, 'ajde da malo 'karikiram' (ali zaista malo): protoni, neutroni, veliki (a i mali) praskovi, jednacine, barijere, majko sveta cega tu nije bilo ... polako dodjosmo i do realizacije (to je jasno trebalo ja da odradim) - kad sam cuo za koje (mizerne) pare bih ja to trebao da radim, kulturno sam se zahvalio. Pri cemu znam koje pare drzava odvaja za taj i jos mnoge druge kvazi naucne projekte. Tada sam, prvi put, malo bolje upoznao jos nekoliko prof dr sa masinskog fakulteta (kao i sam fakultet): ako me sjecanje sluzi, postojala je (valjda i sada) katedra za automobilsku industriju, za avionsku, za ne znam ni ja sta ... neko sas trane bi pomislio da je u zemlji u kojoj sve cvjeta i ide naprijed (kamo srece da je zaista tako). Sjedio sam u kancelarijama pojedinih prof dr, za koje nije lako uociti (mislim na kancelarije :)) da predstavljaju bivse WC-ove ili slicno (vide se cijevi, slavine, lavaboi i slicno) - valjda je tolika bila hiperprodukcija doktora nauka, da nije bilo dovoljno kancelarija za sve :).
Da se vratim na 'perspektivnost masinskih inzenjera u Srbiji':
1. smatram da (vec sam napisao) nema smisla studirati masinstvo (i elektrotehniku) u zemlji u kojoj nema industrije ili je nedovoljno razvijena ili je privatizovana ovako kako je privatizovana,
2. studij je izuzetno zahtjevan i dugotrajan. Zbog neefikasnog sistema skolstva, prosjecna duzina studiranja je oko 8 godina. Ja, zadnjih 15 i vise godina, jos nisam 'dobio' pripravnika (doduse sa elektrotehnike), mladjeg od 30-ak godina,
3. racunajte da cete, gdje god da se zaposlite, morati da dodatno ucite, pratite novitete iz struke i slicno,
4. racunajte da cete raditi za platu (prosjek) oko 500E (moji prijatelji masinski inzenjeri rade za plate od 600 E pa do oko 1000E, i to samo jedan od njih, u fabrici kartona, Umka),
5. prosjecan srpski gazda nema tehnicko obrazovanje i nece cijeniti vas rad (u smislu da se on nece nikada sjetiti da vas nagradi, cak iako rijesite ne znam kakav problem) -> u prevodu, osim struke, morate imati i odlicne 'pregovaracke' (communication skills') osobine i osjecaj da jako dobro naplatite svoj rad.
Ako se ipak odlucite za studije tehnike:
1. najbolja je okolnost da ste iz porodice koja ima tehnicki 'pedigre' (da se vec neko bavi(o) tehnikom) - bice vam mnogo lakse i studije i dalji rad,
2. razmisljajte o mogucnosti dobijanja stipendije u inostranstvu ili studijske prakse u inostranstvu,
3. razmisljajte o pokretanju nekog sopstvenog posla (sto je mnogo lakse u vezi sa tackom 1.),
4. prvih 1-2 godine rada neka vam plata ne bude prioritet (osim, naravno, ako niste u mogucnosti da dodjete do dobro placenog posla tako rano) -> prioritet neka budu ucenje realizacije projekata u praksi, komunikacija sa kolegama, partnerima, kontakti itd,
5. rad u inostranstvu je jedna od solucija (u tom slucaju, ako ste u prilici, razmisljajte i o studiranju u inostranstvu),
6. itd
Programming is fun, but writing good software is hard ...