Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Maturski test za 1.000 dinara

elitemadzone.org :: Svakodnevnica :: Maturski test za 1.000 dinara

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6

[ Pregleda: 28184 | Odgovora: 112 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Odin D.
Mlađi referent za automatizaciju
samoupravljanja

Član broj: 37292
Poruke: 2549



+8370 Profil

icon Re: Maturski test za 1.000 dinara27.06.2012. u 18:57 - pre 143 meseci
Pobogu @milanche, Rimsko carstvo je trajalo 5 vijekova, a bilo je nastavak antickcih civilizacije koje su ko zna koliko prije njega trajale, a zagrabilo se dobrano iz Egipatske civilizacije kad se gleda Rimsko nasledje.
Tako da od svega toga sto je Rim ostavio iza sebe sigurno nije nastalo u vreme njegovog propadanja, nego u nekom drugom vremenu.

Prema tome konstatacija kako propadanje i velika dostignuca mogu ici ruku pod ruku nema nikakvog oslonca u istoriji. Nista nije Rim pametno ostavljao dok je propadao. Cak naprotiv, za vreme tog svog propadanja samo je pripremao teren za najmracnije doba u ljudskoj istoriji - mracni srednji vijek. To je ono sto je propadajuci Rim ostavio sledecim generacijama u nasledje.
 
Odgovor na temu

milanche
San Francisco

Član broj: 2447
Poruke: 1200
..10:2:176:c1a3:fe28:bc17:b97c



+1001 Profil

icon Re: Maturski test za 1.000 dinara27.06.2012. u 19:49 - pre 143 meseci
Nacin vodjenja istorijskog racunovodstva ti je vrlo cudan.

Niko na svetu se sporiti sa tobom da posle Rima nije nastalo mracno varvarsko doba. Medjutim,
niko normalan nece svoditi stari Rim na pripremu za ono lose sto je posle doslo. Sudeci po onoj
anketi, masa ljudi se fokusira na pozitivna dostignuca koja su ostala, i prema tome se vrednuje
kvalitet necega.

Gotovo da nema u istoriji politickog entiteta koji je po raspadu iza sebe ostavio med i mleko,
daleko cesce ostavlja haos i rasulo...dok posle nekog vremena ne dodje nesto bolje. To nikada
nije razlog da se tom entitetu/drzavi/sistemu/vremenima/epohi ospori sve ono dobro sto je moze
biti ucinio.

Posle majstorskog reseta vremena, od varvarskih vremena je ostalo daleko manje nego od dostignuca
Rima koja su jos uvek tu (a moglo se 15-tak vekova misliti da nista od njih nece preziveti period
mracnjastva).

Citat:
Tako da od svega toga sto je Rim ostavio iza sebe sigurno nije nastalo u vreme njegovog propadanja, nego u nekom drugom vremenu.


A sto nas to posebno sekira ? Nastalo je kad je nastalo.

Medjutim, to ne znaci da ga nikad nije bilo.
 
Odgovor na temu

Odin D.
Mlađi referent za automatizaciju
samoupravljanja

Član broj: 37292
Poruke: 2549



+8370 Profil

icon Re: Maturski test za 1.000 dinara27.06.2012. u 20:36 - pre 143 meseci
U redu to, ali moja replika se odnosila na ovu konstataciju:

Citat:
Jedan primer da raznorodne cinjenice mogu sasvim lepo da u kompleksnom mozaiku
istine stoje jedne pored druge,


pa si naveo dogadjaje i dostignuca koji ne stoje jedan pored drugog nego jedan iza drugog, tako da ja i dalje ne vidim kako možeš imati kvalitetno obrazovanje u truloj državi.
Pri tome mislim na narodno obrazovanje za široke narodne mase, a ne privatno obrazovanje nekog XY-lona kome je tata iznajmio Aristotela da ga podučava u tajnosti njihove vile, ili koga je Veliki Vođa poslao na školovanje iz Pjongjanga u Švajcarsku, pa sad kao eto kako tamo narod dobija vrhunsko obrazovanje...
(Moram ovako unapred da se ograđujem od besmislenih replika, pošto istorija pokazuje da se dese svaki put kad se ne ogradim.)
 
Odgovor na temu

milanche
San Francisco

Član broj: 2447
Poruke: 1200
..10:2:176:c1a3:fe28:bc17:b97c



+1001 Profil

icon Re: Maturski test za 1.000 dinara27.06.2012. u 21:07 - pre 143 meseci
Citat:
tako da ja i dalje ne vidim kako možeš imati kvalitetno obrazovanje u truloj državi


Ne znam kako ce sve to pasovati u licne deduktivne sisteme misljenja, ali:

Ako pricamo o onoj pokojnoj drzavi, obrazovanje koje se dobijalo sve do samog kraja 80-tih/pocetka
90-tih je bilo sasvim OK. Period truljenja drustva i drzave je vec uveliko bio u toku, ali srozavanje
kvaliteta obrazovanja je kasnilo sa erozijom najmanje 5-6 godina.

Generacije izasle iz procesa skolovanja 1985-1989-te (moja +/- dve naredne) sa realnom validacijom
svog obrazovanja (posao ili dalje obrazovanje bilo gde na svetu) nisu imale apsolutno nikakve probleme.
Ni inzenjeri bilo koje fele, ni lekari, ni stomatolozi, ni farmaceuti, hemicari, fizicari, matematicari, stavise
cak ni sociolozi, psiholozi, filozofi (cija se diploma lagano prihvatala za naredni stepen studija). Umetnici
(slikari, muzicari izvodjaci, teoreticari, dirigenti...) - slicna prica, nista ih sa cisto formalne strane nije
klalo do mere da svoje obrazovanje smatraju neupotrebljivim i bezvrednim (tj. mogle su da ih koce jedino
ogranicenja individualnih talenata, itd).

Izuzecu, naravno, strucnjake za marksizam, ONO i DSZ i slicne zivotne price kao ocite i ciste promasaje
propalog drustvenog uredjenja.

Diploma ETF-a je stavise u USA crno-na-belo bila evaluirana kao MSEE zbog 5 godina programa (9 semestara
+ 10-ti za diplomski), pa su tako nekoliko mojih drugova nenadano 1994-te stekli sasvim legano pravo da
stave iza imena i tu titulu na vizit kartu.
 
Odgovor na temu

mmix
Miljan Mitrović
Profesorkin muz
Passau, Deutschland

SuperModerator
Član broj: 17944
Poruke: 6041



+4631 Profil

icon Re: Maturski test za 1.000 dinara28.06.2012. u 01:18 - pre 143 meseci
Pa opet se vracas na onu tvoju pricu iz drugih tema. Super je sto si ti stekao tu diplomu, ti i ostalih 4% populacije koje je zavrsilo skole kad i ti. Samo reci da je to posledica skolskog sistema je pirova pobeda. Da nije bilo nikakve skole, pa ni osnovne, vas 4% bi izmislilo svoje pismo, postavilo naucnu teoriju i bez icije pomoci napravilo nesto kao sto je pre 800 godina 4% populacije zapada rafinisalo jezik i otkrivalo prirodne zakone dok je ostalih 96% ljudi bilo nepismeno i cuvalo ovce. Taklav sistem obrazovanja je besmislen jer em ksota puno em ne donosi apsolutno nikakav rezultat bilo kome sem njima samima (od kojih preveliki deo uopste i ne doprinosi Srbiji jer ne zive ovde). A ostalih 46% manje ili vise natprosecnih da cuvaju ovce...
Sloba je za 12 godina promenio antropološki kod srpskog naroda. On je od jednog naroda koji je bio veseo, pomalo površan, od jednog naroda koji je bio znatiželjan, koji je voleo da vidi, da putuje, da upozna,
od naroda koji je bio kosmopolitski napravio narod koji je namršten, mrzovoljan, sumnjicav, zaplašen, narod koji se stalno nešto žali, kome je stalno neko kriv… - Z.Đinđić
 
Odgovor na temu

milanche
San Francisco

Član broj: 2447
Poruke: 1200
..10:2:176:c1a3:fe28:bc17:b97c



+1001 Profil

icon Re: Maturski test za 1.000 dinara28.06.2012. u 02:18 - pre 143 meseci
@mmix

Masu stvari ne razumem u tvom postu.

-
Citat:
Super je sto si ti stekao tu diplomu


- ne samo ja, nego masa nas normalnih i obicnih koje znam. Ne samo iz prestonice nego i gomila raje iz malih
mesta.

- ekipa koju pominjem u pricama sasvim sigurno nije spadala u 4% izuzetnih, onih koji bi bez skolskog sistema
postigli mnogo sami. Mozda promil je od rodjenja tacno znao sta hoce u zivotu, svi ostali su prosli kroz sistem
koji je neko osmislio, tezili da ga uspesno zavrse, i na kraju krajeva pronasli neku svoju opciju.

Sistem je bio fenomenalan (narocito pre avanture usmerenog obrazovanja) u pogledu toga sto nije silio pojednica
da srusi ni jedan most za sobom u procesu profesionalnih izbora. Do 18-te godine si bio opremljen da mozes
po zelji da odes u kom hoces smeru, osim mozda na DIF ili tako neke specijalnije/fiskulturnije izbore.

Kasnije, ako se desi u profesionalnom zivotu da moras da se lateralno pomeras - gotovo nikad nisi imao 'rupe'
u pocetnom znanju koje te sprecavaju da pocnes da grebes u nekom drugom pravcu. Sve te geografije, biologije,
istorije, latinski, sociologije, psihologije, nacrtne geometrije, qrci/palci...sve je to necemu moglo da posluzi.

Sistem nije gajio elitu - bio je upravo anti-elitisticki. Bio je i obavezni 'proizvodni rad' gde si morao da po nedelju
dana godisnje u svakom polugodju provedes na traci u nekoj fabrici ("Obuca Beograd", "Zastava servis" u mom
slucaju, nekim srecnicima se zalomio "Soko Stark" i gomila istopljene cokolade).

-
Citat:
od kojih preveliki deo uopste i ne doprinosi Srbiji jer ne zive ovde


Pa ne zivi sada, ali ne znaci da nikad niko od strucnjaka nije ziveo u zemlji. Citave dve ili tri dekade su ljudi
ziveli tako da im nije padalo na pamet da emigriraju nigde, bilo je i posla i egzistencije i otvorenih puteva za licni
i profesionalni napredak. Masu stvari u infrastrukturi su dizajnirali, montirali, odrzavali domace snage, nije bilo
potrebno da ti dodje stranac da postavi radio/tv centar ili telefonsku centralu.

Ne mozes kriviti obrazovni sistem za ratove, sankcije, ekonomske krize koje oduvaju iz zemlje svakoga ko moze
da sam hoda na dve noge.

-
Citat:
a ostalih 46% manje ili vise natprosecnih da cuvaju ovce...


Ovo mogu da povezem sa onim sto si ranije govorio, ali ne mogu da povezem sa onim sto znam da je bilo.

Nadprosecni se u svakom bogovetnom sistemu relativno pate - ili im je dosadno, ili ih gnjave glupostima, ovo-ono,
ali ni jedan sistem pa ni taj u kojem sam bio ih ne osudjuje na propast ili kaznjava sto su bolji - uvek su imali
otvorene prolaze kroz siroke koridore do tacke gde konacno mogu da pocnu da se bave onim sto hoce i vole.

 
Odgovor na temu

mmix
Miljan Mitrović
Profesorkin muz
Passau, Deutschland

SuperModerator
Član broj: 17944
Poruke: 6041



+4631 Profil

icon Re: Maturski test za 1.000 dinara28.06.2012. u 04:00 - pre 143 meseci
Ti me ne razumes zato sto ti jesi u tih 4% i sto eto imas neku skromnost pa to ne smatras posebnim, ali veruj mi (a i statistika to potvrdjuje) nas akadesmki sistem je takav da proizvodi 4-5% visokoskolski obrazovanih ljudi i takav je UVEK i bio i to se lako da proveriti istorijskim popisima; ako zanemarimo nesto korupcije i namestaljki to je uglavnom onaj deo populacije koji ima mentalne i radne kapacitete u samom vrhu prirodne raspodele, moja cuvena treca standardna devijacija.

Svaki sistem koji je namesten da promovise samo 4-5% populacije je de facto elitisticki samo sto ti to tako ne dozivljavas, to sto si satro nosio plavi mantil sest meseci ne utice nikako na to. Ja nisam u tih 4% pa mogu da ti kazem kako to sve izgleda spolja gledajuci ka unutra, izgleda veoma trulo i veoma nadmeno i nadasve drustveno beskorisno i cini jedan od korenih razloga nase danasnje situacije i nulte sanse da se ovde zapati bilo sta sem prljave industrije.

Moja poenta cele pice je da visokoskolstvo ne sme da bude igracka 4% populacije dok mozgovi i umovi 46% populacije koji su po definiciji natprosecni sluze za komercijalu i administrativne poslove, ako ne i nesto grdje. To je jalova rabota. Ili su svi oni lenji (jer glupi sigurno nisu) ili je sistem truo i narihtan od strane 4% populacije da odrzava taj elitisticki odnos, sta ti mislis da je verovatnije?

Sloba je za 12 godina promenio antropološki kod srpskog naroda. On je od jednog naroda koji je bio veseo, pomalo površan, od jednog naroda koji je bio znatiželjan, koji je voleo da vidi, da putuje, da upozna,
od naroda koji je bio kosmopolitski napravio narod koji je namršten, mrzovoljan, sumnjicav, zaplašen, narod koji se stalno nešto žali, kome je stalno neko kriv… - Z.Đinđić
 
Odgovor na temu

milanche
San Francisco

Član broj: 2447
Poruke: 1200
*.hsd1.ca.comcast.net.



+1001 Profil

icon Re: Maturski test za 1.000 dinara28.06.2012. u 05:06 - pre 143 meseci
Ne znam.

Predpostavljam da imas konkretne statisticke podatke koji potvrdjuju da se zaista radi o 4%, i znam
da ne bi tvrdio stvari da ih negde konkretno nisi pronasao u pisanoj formi.

Ipak, sve svoje utiske kad saberem, nikako mi se prica ne uklapa u 4%.

Imam prirodno interesovanje za ljude oko sebe sa neke posmatracke strane, puno i tacno pamtim
imena, anegdote, tako neke ljudske valere i kad pogledam i osnovnu skolu, gimnaziju, drustvo iz
kraja - procenti onih koji nisu ni pokusali da upisu makar neku visu skolu su bas prilicno mali, hajde
da kazem po slobodnoj proceni - uvrh glave 15%, mahom u osnovnoj skoli. Ekipu iz gimnazije sam
skoro sreo na gomili - od njih 30-tak mozda jedno 4-5 nikad nije islo nigde dalje, nego se uhvatilo
nekh (porodicnih) biznisa. Napominjem da se ne radi o nekoj elitnijoj gradskoj gimnaziji, tipa V ili I
ili VIII (kod Cvetica).

Ako pogledam levo i desno po porodici, cak i iz poljoprivrednih familija nejasnog profila (drze i livade
i stada, i sljivike i sume, cak sakupljaju divlje voce i lekovite trave po visokim planinama) - cak i tu
jedno od 4 ili 5-oro dece zavrsi srednju skolu u lokalu i ostane na imanju - svi ostali - skola, visa,
fakultet, i posle kud koji, neki u gradove, neki ostanu u blizem regionu i postanu vidjeniji, firma/biznis,
itd, a neki promene i kontinent.

Vremenski okviri moje price o obrazovanju su recimo dekada 1980-1990.

Generacija bratanaca i sestricina danas - slicna prica - leti skupljanje borovnica i kantariona da se skupi
za troskove dok traje semestar, ali svi od reda studiraju, i to vidim dosta uspesno i ozbiljno.

Sta se izdesavalo sa skolstvom u vreme sankcija i kasnije znam u tragovima, iz raznih prica ljudi koje
srecem, raznih epizoda iz stampe ('slucaj Laban', recimo), gde sam odprilike shvatio da su stvari mnogo
gore, da su troskovi gigantski spram primanja porodice, da je dolazak iz unutrasnjosti na studije velika
zivotna avantura (posao ili dva + studije obavezno), kao i iz slucajnih nabasavanja na materijale za
vezbe i predavanja na sajtu ETF-a.

Citat:
Moja poenta cele pice je da visokoskolstvo ne sme da bude igracka 4% populacije dok mozgovi i
umovi 46% populacije koji su po definiciji natprosecni sluze za komercijalu i administrativne poslove,
ako ne i nesto grdje. To je jalova rabota. Ili su svi oni lenji (jer glupi sigurno nisu) ili je sistem truo i
narihtan od strane 4% populacije da odrzava taj elitisticki odnos, sta ti mislis da je verovatnije?


U vreme dok sam radio u Srbiji (kraj SFRJ ++) prosecni tehnicar (elektro, masinski) je imao svoje sasvim
solidno (i rekao bih sigurnije) mesto u profesiji i zivotu. U profesiji zato sto je radio na masi projekata,
mogao cesto da putuje na super placene terene (po zemlji, ali i recimo i u Irak) - jedan moj office kolega
je recimo montirao elektroniku za neke ultra WC-e (jedan od onih koji ti radi sve post-radnje i meri puls
pride) u bunkeru Sadama Huseina. Podvajanja na bazi diplome gotovo da nije bilo uopste, ni u postovanju
ni u ljudskom odnosu - plata jeste imala manju startnu osnovicu, ali godine staza + razni drugi stimulansi
su egzistenciju cinili vrlo dobrom u poredjenju sa ostalima u timu.

Po znanju, ti ljudi su bili sam vrh vrhova. Neoptereceni Bessel-ovim funkcijama i krivolinijskim integralima,
znali su da naprave i poprave gotovo sve, od pojacala i miksera, preko igle na galvanometru, do bobine
na kolima. Taj neki obrazovni sistem baziran na "Tesli", "Drapsinu" i slicnim skolama (ko je naravno, hteo
da kroz skolu prodje otvorenih ociju i usiju i da nauci to sto treba), stvarao je sposobne, kvalitetne,
strucne ljude, sposobne da zarade svoju platu i od toga imaju pristojnu egzistenciju, porodicu, decu.

Neki od njih su devedesetih otisli u svoje male biznise, i bukvalno plivaju u lovi koja je pojam i za USA.

Znaci - misljenja sam da ih obrazovni sistem uopste nije shebao.


Ono sto vidim da je shebalo celu pricu je nesto drugo - opsta situacija u privredi pa i u drustvu.



Visoko skolovani likovi sa kojima sam delio ofis i cije znanje me je inspirisalo i podsticalo da budem jos bolji
i naucim sve sto jos nisam a osecam da bi trebalo, prvo su dosli do zasluzenih rukovodecih funkcija, da bi
pod udarom nasilnih privatizacija dosli do tacke da u najboljem slucaju predaju strucne predmete u skolama,
objave po neki udzbenik, po neki privatni poslic sa strane, i tako - zivi su. Tek jedan manji deo je produzio
karijeru u svojim firmama u delatnostima istim ili slicnim sa strukom.

Oni koji vidim da zive na visokoj nozi i drze tih 4% posto raspodele, gotovo niko nije covek od znanja i
duha. Sve odreda su razni kombinatorici, tipovi koji su se 'snasli', ekipa 'nemoj da me pitas odakle mi prvi
milion', itd. Tu i tamo poneka 'gumena rukavica' sa visokim skolskim kvalifikacijama da izoluje 'prave ruke'
od prljavstine, i tu se prica zavrsava.

U krajnjoj sumi - sve sto duze mislim na temu i slazem utiske u recenice, sve manje vidim da je uzrok
problema u elitistickom sistemu obrazovanja, stavise slabo vidim elitizam u celoj prici.

Kao dodatni argument mogu da navedem i price onih likova koji su se vratili sa inostranim diplomama u
Srbiju, i nemaju sanse da nadju ista u svojoj struci (da li su bese nedavno osnovali i svoje udruzenje, bilo
je nesto nedavno u stampi).

Naravno - necu pasti u zamku da ucim ribu kako se pliva; sve ovo govorim iz relativno bajatih perspektiva,
sto naravno ne znaci da apsolutno nista od svega sto sam rekao nema nikakvog realnog smisla.
 
Odgovor na temu

Hapless joint

Član broj: 297301
Poruke: 10
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+497 Profil

icon Re: Maturski test za 1.000 dinara28.06.2012. u 12:22 - pre 143 meseci
Pa ne moze se citava populacija izskolovati za 1 ili 5 godina vremena.
Ako se zakljucci izvode samo na osnovu nekog broja/procenta, ovde visokoobrazovanih, kako to Odin na prethodnoj i mmix na ovoj temi rade, onda bi valjda to trebalo posmatrati nakon perioda od ... pa makar jednog prosecnog zivotnog veka?

80-ih se SFRJ po broju visokoobrazovanih, po broju studenata, po njihovoj socijalnoj strukturi, po procentu zena itd... priblizavala evropskim i tim tzv. razvijenim zemljama, dosta njih i pretekla po nekim parametrima...

... Ali, po dinamici rasta tih brojeva je bila medju prvima na svetu, ako ne i bukvalno prva.

- Za 28 godina (1953.-1981.) u SFRJ je broj visokoobrazovanih udesetostrucen.

- Za 18 godina, od 1922-1939 u Jugoslaviji je diplomiralo oko 29.000 studenata, sto je skoro upola manje nego sto ih je diplomiralo samo tokom jedne, 1982. godine.

- Odnos sljakerske i seljacke dece, upisane na fakultet 1939. godine, prema deci drzavnih cinovnika, popova, apotekara, advokata, veleposednika, industrijalaca itd.je bio 1:12.
Ako se uzme u obzir koliko je ovih prvih bilo u ukupnom broju, onda se da izracunati da je tek neki deo promila sljakerske i seljacke dece dospevao do fakulteta.

- 80-ih je u SFRJ broj nastavnickog kadra koji je bio zaposlen na fakultetima i visim skolama premasio ukupan broj diplomiranih studenata tokom poslednjih 18 godina predratne Jugoslavije.

 
Odgovor na temu

mmix
Miljan Mitrović
Profesorkin muz
Passau, Deutschland

SuperModerator
Član broj: 17944
Poruke: 6041



+4631 Profil

icon Re: Maturski test za 1.000 dinara28.06.2012. u 12:44 - pre 143 meseci
Ako ces da koristis statistiku onda to bar radi kako treba, normalizuj naspram broja stanovnika 20'ih i 80'ih.

Cujte nema lazi, nema prevare, republicki zavod za statistiku, popis stanovnistva po strucnoj spremi i udri, ja sam to radio sa svoj master rad i zato znam cifre. Ja znam da se nista ne desava preko noci, ali ovde se ne desava decenijama, to sto se desavalo 1900-1970 jeste bio dinamican rast ali tu se zavrsio, i dalje na veoma niskom procentu. I trece, poslednje, edukacija populacije ne mora da bude striktno edukacija mladica i devojki, upravo jedan takav tehnicar sa 20 godina iskustva u petrohemiji (moj prijatelj) je otisao u USA zenidbom i tamo su ga na poslu provalili da je dobar i paltili mu skolovanje i postao je inzenjer u svojim 50-im. Znas kad ovde? nikad. ne mogu ni mladi da zavrse a kamoli matori.


Sloba je za 12 godina promenio antropološki kod srpskog naroda. On je od jednog naroda koji je bio veseo, pomalo površan, od jednog naroda koji je bio znatiželjan, koji je voleo da vidi, da putuje, da upozna,
od naroda koji je bio kosmopolitski napravio narod koji je namršten, mrzovoljan, sumnjicav, zaplašen, narod koji se stalno nešto žali, kome je stalno neko kriv… - Z.Đinđić
 
Odgovor na temu

Odin D.
Mlađi referent za automatizaciju
samoupravljanja

Član broj: 37292
Poruke: 2549



+8370 Profil

icon Re: Maturski test za 1.000 dinara28.06.2012. u 13:02 - pre 143 meseci
Citat:
Hapless joint: Za 18 godina, od 1922-1939 u Jugoslaviji je diplomiralo oko 29.000 studenata, sto je skoro upola manje nego sto ih je diplomiralo samo tokom jedne, 1982. godine.

A samo u toku jednog dana 1956. godine je napravljeno vise sijalica nego u citavih hiljaduisto godina prije toga, od 780 do 1880.
 
Odgovor na temu

milanche
San Francisco

Član broj: 2447
Poruke: 1200
*.hsd1.ca.comcast.net.



+1001 Profil

icon Re: Maturski test za 1.000 dinara28.06.2012. u 17:32 - pre 143 meseci
Malo humora nece da skodi,

ali ipak - obrazovanje nije nov izum, u sustini je neizmenjeno u poslednjih nekoliko stotina godina,
i nije bas za ocekivati da ce obim i produktivnost da nesrazmerno skace kao i sve ostalo tokom
poslednjih 50-100 godina.

Citat:
I trece, poslednje, edukacija populacije ne mora da bude striktno edukacija mladica i devojki, upravo jedan takav tehnicar sa 20 godina iskustva u petrohemiji (moj prijatelj) je otisao u USA zenidbom i tamo su ga na poslu provalili da je dobar i paltili mu skolovanje i postao je inzenjer u svojim 50-im. Znas kad ovde? nikad. ne mogu ni mladi da zavrse a kamoli matori.


Bilo je i toga.

"Ivo Lola Ribar" je svim inzenjerima koji su to hteli placala postdiplomske studije, a casovi su po
pravilu bili u vecernjim satima. Davali su i opravdano dsustvo sa posla za odlazak u racunski centar
u jutarnjim casovima, itd.

Masa ljudi je sticala obrazovanje uz rad (iz radnog odnosa). Sedeo sam u skamijama ETF-a sa par
'sindikalaca' u godinama, mogu da mislim koliko ih je bilo na laksim fakultetima.
 
Odgovor na temu

vladd

Član broj: 37217
Poruke: 12059
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+5251 Profil

icon Re: Maturski test za 1.000 dinara29.06.2012. u 11:22 - pre 143 meseci
Bilo je i toga, sporadicno.

Ali, u to vreme je privreda cvetala(socijalisticka i programirana), pa su se nekako trudili da imaju i pecene strucnjake, koji imaju upotrebljivo i operativno znanje.

Sada je trend proizvodnje strucnjaka po meri EU. Sa opcijom da (malo verovatno) predju u EU na neki projekat i rade, ili jos jeftinije, da se kreditom obezbedi formiranje uslova u Srbiji, a oni obuceni za posao da znatno jeftinije odrade delove projekta.
Integralni projekti nikada nece biti dodeljeni, posto je privreda planski ugasena. Mislim i na razvoj privrede.

No, same titule su posebna prica. Sve je vise "guzonjinih" sinova i kceri, koji su prikupili titule, prosto da bi se razlikovali od ostale raje, makar i strucne, sto bi im formalno uvek obezbedjivalo nadredjeni i povlasceni polozaj.

I sa takvim ekspertima, mozemo ocekivati samo dve stvari, koje se paralelno desavaju. Prva je odliv mozgova i onih koji nesto vrede, da slobodno nastavljaju svoj posao, a druga je haos u privredi i drustvu, koje je okrenuto samo na zadovoljavanje licnih potreba doticne decurlije(i sada vec odraslih i matorih), bez preslikavanja njihove licne "uspesnosti" na tokove u drustvu.
Zajednica propada, da bi oni glumetali uspesnost.

Spisak je poduzi, ali, koja god se licnost spomene, primeti se mnogo supljine i nedoslednosti. a serveri foruma, tesko da bi podneli celokupan spisak

Poz
 
Odgovor na temu

elitemadzone.org :: Svakodnevnica :: Maturski test za 1.000 dinara

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6

[ Pregleda: 28184 | Odgovora: 112 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.