Samo što naelektrisanje nije masa, pa težnja za promenom kretanja ostalih tela uzrokovana naelektrisanjem nije isto što i takva težnja uzrokovana masom. Eto ti ko lupeta.
A to što si citirao sa vikipedije ne može biti definicija, već stav i to je (pretpostavljajući Njutnov zakon inercije) zapravo preformulacija principa ekvivalentnosti trome i teške mase tj. stav da materijalna tačka pada u gravitacionom polju na način koji ne zavisi od mase i drugih osobina materijalne tačke uz dodatak da se radi o privlačnoj sili. U STR i OTR sila nije jednaka proizvodu mase i ubrzanja, nego brzini promene impulsa.
.
Dakle, ako je privlačna sila jednaka nekoj veličini
koja odgovara masi koja je izaziva u tom trenutku na tom mestu pomnoženoj sa npr. relativističkom masom čestice, onda je
,
pa je
.
Ukoliko se pod masom kojoj je sila proporcionalna podrazumevala masa mirovanja, onda bi se dobilo da je
.
U oba slučaja ubrzanje zavisi od svojstava gravitacije kao pojave i trenutne brzine materijalne tačke, ali ne i od njenih osobina. No, pošto odgovarajuća diferencijalna jednačina ima jedinstveno rešenje Košijevog zadatka određenog početnim položajem i brzinom čestice, opet dobijamo da je to preformulacija principa ekvivalentnosti trome i teške mase.
U opštem slučaju, to je (uz dodatak da se radi o privlačnoj sili) preformulacija principa trome i teške mase u bilo kojoj teoriji u kojoj je sila proizvod mase, ubrzanja i eventualno neke funkcije koja zavisi samo od brzine.
Dakle, to je princip a ne definicija.
A to što si citirao sa vikipedije ne može biti definicija, već stav i to je (pretpostavljajući Njutnov zakon inercije) zapravo preformulacija principa ekvivalentnosti trome i teške mase tj. stav da materijalna tačka pada u gravitacionom polju na način koji ne zavisi od mase i drugih osobina materijalne tačke uz dodatak da se radi o privlačnoj sili. U STR i OTR sila nije jednaka proizvodu mase i ubrzanja, nego brzini promene impulsa.
.Dakle, ako je privlačna sila jednaka nekoj veličini
koja odgovara masi koja je izaziva u tom trenutku na tom mestu pomnoženoj sa npr. relativističkom masom čestice, onda je
,pa je
.Ukoliko se pod masom kojoj je sila proporcionalna podrazumevala masa mirovanja, onda bi se dobilo da je
.U oba slučaja ubrzanje zavisi od svojstava gravitacije kao pojave i trenutne brzine materijalne tačke, ali ne i od njenih osobina. No, pošto odgovarajuća diferencijalna jednačina ima jedinstveno rešenje Košijevog zadatka određenog početnim položajem i brzinom čestice, opet dobijamo da je to preformulacija principa ekvivalentnosti trome i teške mase.
U opštem slučaju, to je (uz dodatak da se radi o privlačnoj sili) preformulacija principa trome i teške mase u bilo kojoj teoriji u kojoj je sila proizvod mase, ubrzanja i eventualno neke funkcije koja zavisi samo od brzine.
Dakle, to je princip a ne definicija.
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.















![p=1-\sqrt[n]{0.4}](https://static.elitesecurity.org/tex/499af5d97b14551109d0f448b4632689.png)
![np=n(1-\sqrt[n]{0.4})](https://static.elitesecurity.org/tex/baad12e1631ff6ae9ecca13655738e32.png)
![\lim_{n\rightarrow\infty}n(1-\sqrt[n]{0.4})=-\ln(0.4)\approx 0.91629](https://static.elitesecurity.org/tex/e6d0d6e047b2b6c94d10ca8e3dabe827.png)