To se zove transfer u ucenju, ali to ne znaci da je doslo do povecanja u samoj inteligenciji. Postoje znanja i vestine cije usvajanje deluje i na oblasti kojima izvorno `ne pripada`.
U psihologiji postoji vise shvatanja o prirodi i strukturi inteligencije, a neka najopstija definicija jeste to sto si ti naveo - sposobnost brzog i uspesnog snalazenja u novim situacijama na osnovu apstraktnog misljenja, odnosno resavanje problema putem uvidjanja bitnih odnosa u problemskoj situaciji.
Medjutim, ukoliko ja bukvalno ucim, povecavam broj kombinacija koje mogu da primenim na nekom konkretnom zadatku - da li se time moja inteligencija povecava (jer ucenje i inteligencija nisu isto)? Recimo, kad se od mene trazi da pronadjem figuru koja se spram date odnosi kao bla bla (da ne duzim, znas na koji tip zadatka mislim;), ja isprobavam sve modele traganja koje sam do tada naucila, sve sablone koje znam. Po nekim zaostrenim kriterijumima, inteligenciju bi mogao da meris samo ako mi das zadatak sa nekim odnosom koji ja nikada do sada nisam videla tj. resila (da bi to bilo uvidjanje novih odnosa, a ne samo primena starih znanja o odnosima sa kojima sam se do sada u tim zadacima susrela). Zato kazem da kad se govori o vezbanju Mensinih testova i prividnom povecanju koeficijenta inteligencije postoje velike sanse da je rec samo o ucenju (a koje jeste ograniceno i inteligencijom).
Pazi, da ne ispadne da ja sad ovde nesto pametujem - misljenja o mogucnostima povecanja inteligencije jesu (jos jedna:) sporna oblast u psihologiji, tako da...
Inace (ako te zanima precizno:), danas preovladjuje misljenje da se ''80% varijanse u individualnim razlikama u postignucu na testovima inteligencije moze objasniti varijansom u genetskom materijalu''.
U psihologiji postoji vise shvatanja o prirodi i strukturi inteligencije, a neka najopstija definicija jeste to sto si ti naveo - sposobnost brzog i uspesnog snalazenja u novim situacijama na osnovu apstraktnog misljenja, odnosno resavanje problema putem uvidjanja bitnih odnosa u problemskoj situaciji.
Medjutim, ukoliko ja bukvalno ucim, povecavam broj kombinacija koje mogu da primenim na nekom konkretnom zadatku - da li se time moja inteligencija povecava (jer ucenje i inteligencija nisu isto)? Recimo, kad se od mene trazi da pronadjem figuru koja se spram date odnosi kao bla bla (da ne duzim, znas na koji tip zadatka mislim;), ja isprobavam sve modele traganja koje sam do tada naucila, sve sablone koje znam. Po nekim zaostrenim kriterijumima, inteligenciju bi mogao da meris samo ako mi das zadatak sa nekim odnosom koji ja nikada do sada nisam videla tj. resila (da bi to bilo uvidjanje novih odnosa, a ne samo primena starih znanja o odnosima sa kojima sam se do sada u tim zadacima susrela). Zato kazem da kad se govori o vezbanju Mensinih testova i prividnom povecanju koeficijenta inteligencije postoje velike sanse da je rec samo o ucenju (a koje jeste ograniceno i inteligencijom).
Pazi, da ne ispadne da ja sad ovde nesto pametujem - misljenja o mogucnostima povecanja inteligencije jesu (jos jedna:) sporna oblast u psihologiji, tako da...
Inace (ako te zanima precizno:), danas preovladjuje misljenje da se ''80% varijanse u individualnim razlikama u postignucu na testovima inteligencije moze objasniti varijansom u genetskom materijalu''.