Na Harvardu je školarina tipa 40-45000$, možda je za medicinu veća, posebno za master studije, ali kad sam zadnji put gledao, bila je ova cena za osnovne studije.
Potom, oko 60-70% studenata dobije stipendiju koja pokrije školarinu, a mnogi i preko toga da mogu da plate smeštaj i druge troškove.
Plata onih jačih profana je preko 200k godišnje, tako da je prosečna školarina tipa 1/5 godišnje plate.
U Srbiji, plata redovnog profesora je tipa 1100-1300€, mislim na platu kojao se dobija od ministarstva, ne one dodatne prihode od projekata, saradnje sa privredom i slično. Dakle, godišnje je to tipa 1.5-1.8 miliona dinara. Kad se podeli sa 5, po istom principu studije bi trebale da koštaju 300k dinara.
Najbliže tome je SI na ETF-u, školarina je 256k dinara. Na budžetu je tipa 20-ak studenata, ostali plaćaju, s tim što nekima školarinu pokrivaju IT kompanije.
I još jedan fazon sa tim smerom: kako je broj budžetskih mesta daleko manji od broja koji će upisati 2. godinu, pravi se ponovo rang lista, dakle nema po automatizmu dobijanja budžeta na višim godinama, kao što je na većini drugih studijskih programa na svim fakultetima.
Što se tiče broja studenata po asistentu, nigde u svetu to nije 5-6, jedino na istraživačkim univerzitetima gde se većina vremena provodi u laboratorijama.
Broj je otprilike 25-30, što je jedna grupa za vežbe. Izuzetak su muzičke akademije i studije glume, gde se radi u manjim grupama, tipa 1-5 studenata.
Blessed are those who can laugh at themselves, for they shall never cease to be amused.