Amortizeri kad počnu da propadaju, prvo postanu mekši na manjim neravninama (jer ima manje ulja ili gasa ako su gasni, pa lakše osciluju), ali to znači i da se više tih vibracija prenosi na ostale delove trapa i da često možete preko neravnina da pređete brže nego što je predviđeno za trapove tog auta.
Ali, takvi amortizeri na većim neravninama mogu da izazovu poskakivanje auta (jer velika razlika između ulegnuća i ispupčenja na podlozi uspeva brže da sabije amortizer pošto u njemu ima manje ulja/gasa, pa amortizer praktično gubi funkciju).
Uglavnom mogu mehaničari čak odokativno da ocene stanje, jer kad se podigne auto na dizalicu, opruge izvuku amortizere maltene do maksimuma pa se vidi istrošenost, ima li ulja, i sl.
Nego, kad neko pomenu taj "tresimetar", ima li negde u BG dijagnostika za elemente trapa, ono stave senzore na sve spone, poluosovinu i šta već još ima od elemenata (rame, opruga, amortizer, itd.) i onda očitaju signale sa tih senzora i prikažu dijagram ili brojke na osnovu koji se zna da li neki element ima lufta i da li je za zamenu?
Često se dešava da auto na sitnim uzastopnim neravninama proizvodi neko lupkanje, a na većim neravninama ne, i naši majstori pojma nemaju da li je viljuška, neka spona, kugla, letva volana, itd. Za neke delove se može utvrditi i rukom da li imaju lufta (npr. stabilizatori, kod nekih auta je u pitanju praktično komad plastike ili tako nešto), ali npr. za viljušku je zeznuto osim ako je skroz otišla, pa je ljudi često menjaju i bez potrebe, a lupkanje u trapu ostane.
Blessed are those who can laugh at themselves, for they shall never cease to be amused.