Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je 10. januara 1919. godine uvela "gregorijanski" kalendar kao zvaničan, a njegovo važenje je stupilo na snagu od 15. januara iste godine, kada je taj 15. januar praktično postao 28. januar.
Od naredne godine Srbi slave 13. januar kao "srpsku Novu godinu", koja je 1. januar po starom julijanskom kalendaru.
Međutim, na predlog SPC naš čuveni naučnik Milutin Milanković je izradio reformisani julijanski kalendar (negde sam u nekom tekstu pročitao da je on preuzeo neke ranije ideje za reformu, samo je uradio tačnije proračune na osnovu poznatih činjenica iz astronomije), koji je predstavljen na Svepravoslavnom kongresu u Carigradu 1923. godine (negde se pominje da ne naziv grada bio Istanbul, međutim Turska je inicirala naziva u engleskom jeziku tek 1929. godine, a SAD su počele da koriste taj naziv od 1930. godine, do tada je u engleskom jeziku korišćen naziv Konstatinopolj).
Na žalost, Ruska pravoslavna crkva je prvo prihvatila reformisani julijanski kalendar, a potom povukla potpis, SPC je kalendar prihvatila, ali primenu odložila za "neka bolja vremena", a Milankovićev kalendar su prihvatile još neke crkve i odmah ga uvele u upotrebu. U Grčkoj je došlo do RASKOLA, Grčka pravoslavna crkva je prihvatila reformisani julijanski kalnedar, dok se deo vernika i sveštenstva odvojio i nastavio da koristi stari julijanski kalendar - danas su poznati kao "starokalendarci".
Upravo iz straha od raskola, SPC i dalje odlaže primenu reformisanog kalendara, a danas mnogi vernici nastavljaju primenu netačnog julijanskog kalendara bukvalno iz INATA, da se pojedini verski praznici ne bi poklapali sa datumima po gregorijanskom kalendaru.
Što se tiče "svinjokolja", 29. novembar je bio "Dan Republike", neradna su bila DVA dana (osim ako je bilo preklapanja sa vikendom), a ukinut je tek 2002. godine :)
Datum predstavlja obeležavanje Drugog zasedanja AVNOJ-a u Jajcu (BiH) 1943. godine, kada je Komunistička partija Jugoslavije donela odluku o formiranju federalne države nakon što se završi rat.
Kako su 2 dana bila neradna, to je bilo idealno vreme za "svinjokolj", jer ako praznik pada npr. u utorak i sredu, meso bi se usolilo i odležalo taman do subote ili nedelje, kad bi se kačilo u sušaru, koju je imala maltene svaka kuća na selu, a čak i one u prigradskim naseljima.
To što je tada počinjao post... ja sve do druge polovine 90-ih nisam poznavao nikoga ko je postio ove duge postove, pa čak ni sredu i petak (praktično svake sedmice, osim trapavih sedmica, kojih je mali broj), većina je postila samo 3 ili 4 "najvažnija" posna dana (Veliki petak, Badnji dan, "Krstovdan" u septembru i januaru,...), Slave su obavezno bile posne ako je u periodu bilo kog posta, recimo Sveti Nikola (tj. "Nikoljdan") su svi slavili uz posnu trpezu, čak i većina onih koji su bili ne znam koliko za komunizam, mada je većina to činila zato što su tako nasledili Slavu od predaka i zato što je takva "tradicija".
Blessed are those who can laugh at themselves, for they shall never cease to be amused.