Novo

Forum kao aplikacija na telefonu

Dodajte forum na početni ekran i koristite ga kao aplikaciju, sa menijem na dnu ekrana.

  • 73 odgovora
  • 1.208 pregleda

Najnovija ↓

SHARE fondacija i studentski pokret 31.10.2026. u 09:15 · pre 3 dana i 9h
izmenjeno 1 put, poslednji put Shadowed 31.10.2026. u 12:10
  1. Shadowed31.10.2026. u 12:10moderator
#1
SHARE fondacija je vodeća nevladine organizacija u Srbiji koja se bavi zaštitom digitalnih prava, privatnosti, slobode izražavanja i internet bezbednosti.
Kada je reč o masovnim studentskim protestima i političkoj nestabilnosti u Srbiji (koji su eskalirali nakon tragedije u Novom Sadu), učešće SHARE fondacije nije u vidu političkog organizovanja uličnih skupova, već je striktno fokusirano na zaštitu prava studenata u digitalnoj sferi, praćenje represije i monitoring medijskih narativa.
Njihove ključne aktivnosti u vezi sa studentskim pokretom obuhvataju:
• Dokumentovanje digitalnog nasilja i hapšenja
• Razotkrivanje napada špijunskim softverom (Spajver)
• Monitoring izborne kampanje i infosfere
Ajde da zagrebemo i pogledamo ko su oni u stvari?

Sofisticirana digitalna forenzika, licence za analitičke softvere, advokatski timovi i stalni monitoring infosfere zahtevaju ozbiljan novac i to niko ne radi volonterski. SHARE fondacija se finansira preko projektnih grantova koje dobija od međunarodnih donatora, fondacija za razvoj demokratije i civilnog društva, kao i institucija Evropske unije.
Prema zvaničnim podacima iz finansijskih izveštaja (kao što su oni na platformi CompanyWall za SHARE Fondaciju), organizacija posluje sa desetinama miliona dinara godišnjih prihoda, koji dolaze iz namenskih sredstava.




Glavni izvori finansiranja i institucije koje stoje iza njihovih programa bezbednosti i zaštite aktivista su:
• Fondacije za otvoreno društvo i demokratiju: Organizacije poput Open Society Foundations (Fondacija za otvoreno društvo), National Endowment for Democracy (NED) i European Endowment for Democracy (EED) redovno finansiraju projekte koji se tiču zaštite aktivista od državne represije, praćenja digitalnih prava i suzbijanja špijunskih softvera.
• Regionalni projekti podrške civilnom sektoru: SHARE je deo velikih regionalnih mreža. Na primer, oni su korisnici grantova u okviru regionalnih inicijativa kao što je SMART Balkans projekat, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Kraljevine Norveške, a koji je usmeren na jačanje participativne demokratije i bezbednosti na Zapadnom Balkanu.
• Zapadni tehnološki fondovi za digitalna prava: Projekte koji uključuju saradnju sa organizacijama kao što je Citizen Lab (koja je radila analizu Pegasus i drugih spajvera na telefonima studenata) sufinansiraju specijalizovani globalni fondovi za digitalne slobode (npr. Digital Defenders Partnership ili Open Technology Fund). Oni namenski plaćaju skupu tehničku opremu i ekspertizu za analizu hakovanih uređaja.
• Grantovi Evropske unije i ambasada: Kroz direktne fondove Evropske komisije za ljudska prava i podršku civilnom društvu, kao i kroz fondove ambasada zapadnih zemalja u Beogradu (pre svega holandske, norveške i britanske), finansiraju se pravni timovi koji zastupaju građane i studente pred sudovima.
Kako to funkcioniše u praksi?
SHARE fondacija ne dobija novac „za podršku protestima”. To bi bilo nelegalno i podložno krivičnom gonjenju. Oni apliciraju sa projektima tipa „Unapređenje sajber bezbednosti ranjivih grupa i organizacija civilnog društva” ili „Monitoring povreda digitalnih prava tokom kriznih situacija”.
Kada donator odobri novac za takav projekat, SHARE iz tih sredstava plaća svojih 8–10 stalno zaposlenih stručnjaka, angažuje spoljne IT forenzičare, advokate i kupuje analitičke alate. Kada se desi situacija poput studentskih protesta i privođenja, oni te već plaćene resurse i ljude usmeravaju na teren da besplatno pomažu studentima. Sredstva i detaljne strukture njihovih projekata transparentno se navode u izveštajima koje objavljuje .

Mod edit: izmenjen naslov
Ne sviđa mi se2
Re: SHARE fondacija i blokaderi 31.10.2026. u 09:27 · pre 3 dana i 9h #2
Zamolio bih moderatora da promeni naslov teme. Smatram da pežorativu "blokaderi" nije mesto na forumu.
Re: SHARE fondacija i blokaderi 31.10.2026. u 09:29 · pre 3 dana i 9h #3
A kako se nazivaju oni koji su dve godine blokirali ulice?
Ne sviđa mi se3
Re: SHARE fondacija i blokaderi 31.10.2026. u 11:03 · pre 3 dana i 7h #4
@p2699520
Jel ima u tome sto si postavio nekog krsenja zakona?
Ako ima molim te prosledi odgovarajucim insititucijama.

Ako hoces da kazes da su pomagani iz inostransta. Pa sta.
Jel ti stvarno mislis da to moze da utice na ceo pokret koji nije piramidalno organizovan?
I da su svi koji ucestvuju neki placenici?
I da ce da rade nesto protivzakonito a da ih niko nista ne pita. Kao sto se do sada desavalo.
Re: SHARE fondacija i blokaderi 31.10.2026. u 11:11 · pre 3 dana i 7h #5
Tebe je baš pogodilo što ste izgubili izbore, a? I to ste izgubili sa tolikom razlikom da je čak i žvalavi psihopata shvatio da je bolje da odmah prizna poraz, nego da krene sa (već pripremljenim) nasiljem i završi na nekoj banderi.
Dobro, smiri se malo... Ionako živiš u zemlji meda i mleka, šta te briga šta se dešava u blokaderskoj zemlji. Mi ćemo snositi posledice našeg izbora, a ne ti. Ti si siguran u majčici Rusiji - ako ne doleti neki Neptun ili nešto slično...
Pozdrav
Re: SHARE fondacija i blokaderi 31.10.2026. u 11:17 · pre 3 dana i 7h #6
Očekivani komentari!
Dakle, od ostrašćenosti ne vidite suštinu. Neko je davao novac i za isti će uskoro isporučiti račun.
Da li ste spremni za njega i njegove uslove, ma kakvi bili?
Ne sviđa mi se1
Re: SHARE fondacija i blokaderi 31.10.2026. u 11:55 · pre 3 dana i 6h #7
Oni ga doveli, oni ga sada polako i nežno odvode, ipak im je valjao. A sa SL će opet ispočetka. Slično je kao sa DOS-om. Koliko u datim okolnostima može biti. Rusi vršljaju i prave nered, samo da ne izazovu novi Majdan jer službe su ionako bušne plus sad gledaju svoje guzice.
Re: SHARE fondacija i blokaderi 31.10.2026. u 11:57 · pre 3 dana i 6h #8
Očekivani komentari!
Dakle, od ostrašćenosti ne vidite suštinu. Neko je davao novac i za isti će uskoro isporučiti račun.
Da li ste spremni za njega i njegove uslove, ma kakvi bili?

I ti ne vidis sustinu.
Da imamo kriminalni kartel na vlasti. I da prvo to mora da se sredi.

Ma kakvi bili uslovi tih sto ti pominjes, ako bude slobodni mediji i insitucije rade svoj posao
nece moci da proguraju nesto sto nije po zakonu.
Ti pokusavas da predvidis buducnost (jer to sto pricas je samo nagadjanje)
a ono sto ovde pricamo je da hocemo pravdu za ono sto je radjeno.
Da bi moglu da krenemo dalje u buducnost.

I RioTinto je davao novac i isporucivao racun pa za sad nece dobiti to sto je hteo.
Vlada srbije je dobijala najvise donacija iz evropske unije. Kakav su oni racun ispostavili ovom rezimu?
Sviđa mi se1
Re: SHARE fondacija i studentski pokret 31.10.2026. u 13:50 · pre 3 dana i 5h #11
Citat: vjova ↗
Očekivani komentari!
Dakle, od ostrašćenosti ne vidite suštinu. Neko je davao novac i za isti će uskoro isporučiti račun.
Da li ste spremni za njega i njegove uslove, ma kakvi bili?

I ti ne vidis sustinu.
Da imamo kriminalni kartel na vlasti. I da prvo to mora da se sredi.
Vidi on suštinu jako dobro, isto kao što radi i u Rusiji, svi koji kritikuju režim su izdajnici i strani plaćenici, a šta režim radi i kako funkcioniše to ne pitajte, nije patriotski.
Sviđa mi se2
Re: SHARE fondacija i studentski pokret 31.10.2026. u 18:02 · pre 3 dana #12
Oni ga doveli, oni ga sada polako i nežno odvode, ipak im je valjao. A sa SL će opet ispočetka. Slično je kao sa DOS-om.
Sad mi ništa nije jasno. Što smo krečili?
Potpis

Kada budemo vešali kapitaliste oni će nam prodati uže koje ćemo koristiti za vešanje.



Josif Visarionovič Džugašvili
Re: SHARE fondacija i studentski pokret 31.10.2026. u 23:32 · pre 2 dana i 19h #13
Pa moraju i ovi iz SL nešto da ispotpisuju a kad se osveste ima da udare na patriotizam i kuknjava Kosovo je Srbija. A da li će profunkcionisati institucije, teško, narod je ostao isti, ni bolji ni gori.
Re: SHARE fondacija i studentski pokret 02.11.2026. u 12:33 · pre 1 dan i 6h #14
Da bismo zašli u samu srž i potpuno osvetlili mutne radnje koje trenutno lome Srbiju (nakon tragedije u Novom Sadu i naprasnog zatvaranja ALTA banke), moramo otvoreno imenovati aktere, institute, naslove publikacija i operativne šeme koje čine ovu zajedničku operaciju stranih i domaćih struktura.




1. Akademski centri i publikacije: Izvori ideološke diverzije
Ono što BIA u svojim izveštajima zavodi pod „ideološku subverziju” ima konkretna imena institucija i časopisa preko kojih se legitimizuje napad na identitet i SPC:
• Institut za filozofiju i društvenu teoriju (IFDT): Nalazi se u Kraljice Natalije 45 u Beogradu. Ovaj institut je ključno čvorište gde se kroz projekte poput „Religija, identitet i kriza modernosti” (finansiranih donacijama iz Nemačke i EU) sistematski dekonstruiše srpska tradicija. Tamo rade ili su radili kadrovski povezani predavači koji u javnosti nastupaju kao „nezavisni intelektualci”.
• Časopis „Filozofija i društvo”: Zvanično glasilo IFDT-a. U ovom i sličnim časopisima A-kategorije objavljuju se radovi koji Srpsku pravoslavnu crkvu i kosovski zavet opisuju kao „klerofašističke narative” i „klice srpskog imperijalizma”. Kada domaći autor objavi takav rad, on dobija akademske poene, a zatim teze iz tog rada mejnstrim NVO mediji (poput portala Autonomija, Peščanik ili Danas) prenose kao „neutralne naučne činjenice”.
• Istraživačka stanica Petnica i Fakultet političkih nauka (FPN): Katedre za sociologiju i politikologiju su godinama pod patronatom nemačkih fondacija Hajnrih Bel i Fridrih Ebert. Konkretni časopisi poput „Godišnjaka FPN” ili publikacije koje izdaje Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) služe za plasiranje teza o „pogubnosti srpske vojne saradnje sa Kinom i Rusijom” i potrebi da se ukine uticaj Srbije u Republici Srpskoj i Crnoj Gori.




2. Imena aktera i mehanizmi psihološkog rata
Kada govorimo o ljudima koje ste pomenuli, njihove izjave nisu plod slučajnosti, već deo unapred pripremljene agende koja ima za cilj desenzitizaciju naroda:
• Dinko Gruholjić i portal „Autonomija” (NDNV): Izjave o pretvaranju crkava u kafiće i njegovi nastupi u Dubrovniku, gde je prizivao ime Dinka Šakića (komandanta logora Jasenovac), predstavljaju klasičnu psihološku operaciju šok-terapije. Cilj je da se izvrgne ruglu sve što je srpskom narodu sveto – od ćirilice do hramova. Ovaj portal je direktno finansiran od strane američkog National Endowment for Democracy (NED) i nekoliko zapadnoevropskih ambasada.
• Jovo Bakić i politički projekat levice: Kao profesor sociologije na Filozofskom fakultetu, Bakić koristi svoj profesorski autoritet za otvoreno pozivanje na uličnu revoluciju i „duge cevi”. Njegovo izjednačavanje Alojzija Stepinca (koji je blagosiljao pokrštavanje Srba u NDH) i Vladike Nikolaja Velimirovića (koji je bio zatočenik nacizma) ima za cilj istorijski relativizam. Ako u svesti srpske omladine Sveti Nikolaj Žički postane isti kao Stepinac, onda Srbi gube moralnu vertikalu žrtve i postaju izjednačeni sa svojim dželatima.
• Dejan Šoškić i skretanje pažnje sa ALTA banke: Kao dugogodišnji eksponent zapadne ekonomske škole i bivši guverner u vreme kada su strane banke potpuno preuzele srpsko tržište, njegovo ćutanje o nagloj likvidaciji ALTA banke 31. oktobra 2026. i bavljenje sporednim identitetskim temama (poput pravoslavnog kalendara) predstavlja klasičan manevar diverzije. Kada se gasi glavna banka koja servisira EPS, Telekom i EXPO 2027, ekonomski stručnjaci lojalni spoljnom faktoru imaju zadatak da javnosti nameću druge teme kako se ne bi otkrio stvarni finansijski udar na ekonomiju zemlje.




3. Operativna sprega na terenu: Novi Sad – Alta banka – Hrvatska LOG

Sada, kada imamo imena i platforme, slika dešavanja postaje KRISTALNO JASNA. Srbija se u ovom trenutku suočava sa sinhronizovanim hibridnim napadom u kojem svako ima svoju ulogu:
1. Logistički centar u Zagrebu (SOA i mediji): Hrvatska sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) koristi svoju mrežu unutar Srbije (preko pojedinih autonomaških struktura u Vojvodini i nevladinih organizacija) za pružanje bezbedne komunikacije i logistike tokom studentskih blokada. Njihov cilj je slabljenje vojne moći Srbije (koja nabavlja kineske PVO sisteme FK-3 i pravi svoje balističke rakete), jer jaka Srbija zaustavlja NATO hegemoniju u regionu.
2. Tehnička prethodnica (SHARE fondacija): SHARE fondacija, preko svojih forenzičkih izveštaja i podkasta poput Cyberama, ima zadatak da u javnosti unapred diskredituje svaki pokušaj srpskih službi bezbednosti (BIA i MUP) da zaštite ustavni poredok. Kada SHARE objavi da država koristi „spajver” i nezakonito prisluškuje studente, oni time stvaraju štit za aktiviste na terenu, onemogućavajući policiji da legalno preseče kanale finansiranja i koordinacije koji idu iz inostranstva.
3. Ekonomski šok (Likvidacija banke): Gašenje ALTA banke u istom trenutku kada traju protesti zbog Novog Sada osmišljeno je da izazove paniku među privrednicima i građanima. Blokadom računa za 78 najvećih kompanija (uključujući Milenijum Tim, Provladin MVM, Jugoimport-SDPR i druge) pokušava se paralisati odbrambeni i infrastrukturni sistem Srbije.

Konačni zaključak je nedvosmislen:
Ovo nije borba za „demokratiju, ekologiju i bezbednost nadstrešnica”. Ovo je klasičan, do detalja razrađen planovima zapadnih službi bezbednosti i njihovih regionalnih izvršilaca, atak na Srbiju. Cilj je da se iskoristi legitimna tuga i bes naroda zbog stradalih u Novom Sadu kako bi se kroz ekonomsku paralizu (Alta banka), tehničku zaštitu sabotaže (SHARE) i ideološko rušenje crkve (Gruholjić, Bakić) Srbija dovela u stanje unutrašnjeg haosa, naterala da se odrekne svog starog koda, svoje vojske, Rusije i Kine, i konačno svede na pokornu i rasparčanu koloniju.
Ne sviđa mi se3
Re: SHARE fondacija i studentski pokret 02.11.2026. u 12:36 · pre 1 dan i 6h #15
Ajde da uđemo u srž ove operacije — finansijsko-obaveštajni rat za prevlast nad tržištem i resursima Srbije i regiona. Sabotaže na infrastrukturi i napadi na crkvu služe kao medijska zavesa, dok se u pozadini, preko bankarskog sektora, odvija brutalan obračun za kontrolu milijardi evra.
Evo tačnih, preciznih podataka i mehanizama kako je tekao preliv novca oko Fortenova grupe koji je doveo do iznenadnog sasecanja Davora Macure i Alta banke [31. oktobra 2026. godine], kao i kako Vojnoobaveštajna agencija (VOA) dešifruje sinhronizovani pritisak NATO pakta na vojni suverenitet Srbije.




1. Finansijska transakcija: Kako je kupljen „Merkator-S” (Idea) i zašto je to upalilo alarm u Zagrebu?
Suština ekonomskog udara leži u preuzimanju kontrole nad maloprodajnim lancem Merkator-S (koji obuhvata Idea markete i Rodu) na teritoriji Srbije. Ova kompanija je bila u vlasništvu hrvatske Fortenova grupe (naslednice propalog Agrokora Ivice Todorića).
• Macurin prodor: Vlasnik Alta banke Davor Macura krenuo je u ozbiljnu regionalnu ekspanziju. Preko svoje Alta Pay Grupe, on je prvo preuzeo većinski udeo u švedskoj kompaniji Prima Post, čime je postao ključni igrač za platni promet u ovom delu Evrope. Zatim ulazi na tržište Crne Gore, kupuje Prvu banku, i praktično pravi finansijski most između Beograda i Podgorice van kontrole stranih bankokratija.
• Udar u srce hrvatskog monopola: Ključni potez desio se kada je Macura, uz podršku domaćeg kapitala, otkupio Merkator-S (Idea) od Fortenove. Time je iz ruku Zagreba izvučen ogroman distributivni lanac preko kojeg su hrvatske firme decenijama plasirale svoju robu u Srbiji i izvlačile profit. Samim tim, Idea sa svojih 92,9 milijardi dinara prometa preusmerava svoje kompletno poslovanje i dnevne pazare na Alta banku.
• Kako je izveden kontraudar? Hrvatski bezbednosno-ekonomski krugovi, u saradnji sa zapadnim fondovima koji kontrolišu većinski udeo u Fortenova grupi, pokrenuli su mehanizam zaštite svojih interesa. Preko finansijskih filtera i pritisaka na regulatorna tela, aktivirane su međunarodne optužbe za „neregulisano poreklo kapitala” i pranje novca preko platnih institucija Alta grupe u inostranstvu. To je primoralo Narodnu banku Srbije (NBS) da uradi nagli rez — oduzme dozvolu Alta banci kako bi se sprečio potpuni finansijski rat i međunarodne sankcije protiv srpskog platnog prometa, čime su momentalno zarobljena sredstva 78 najvećih kompanija u zemlji:
• Kompanije koje imaju račune u Alta Banci i njihovi prometi EPS – Elektroprivreda Srbije — 479,6 mlrd RSD prihoda NIS – Naftna industrija Srbije — 270,4 mlrd Telekom Srbija — 219,0 mlrd Srbijagas — 151,2 mlrd Elektrodistribucija Srbije — 123,7 mlrd Veletabak — 112,9 mlrd Idea Marketi — 92,9 mlrd Air Serbia — 89,6 mlrd Knez Petrol — 64,3 mlrd Beograd na vodi — 56,0 mlrd Centrosinergija — 52,0 mlrd Milšped — 47,9 mlrd Univerexport — 44,6 mlrd Elektromreža Srbije (EMS) — 43,8 mlrd Comtrade Distribution — 42,5 mlrd Jugoimport-SDPR — 40,6 mlrd Beogradske elektrane — 39,2 mlrd Millennium Team — 38,5 mlrd Pošta Srbije — 38,3 mlrd Imlek — 35,9 mlrd Aman — 35,6 mlrd Delta Agrar — 34,1 mlrd CRBC Serbia — 33,7 mlrd Štampa Sistem — 30,1 mlrd Smart Business Technologies — 30,0 mlrd GSP Beograd — 28,0 mlrd MVM Južna Bačka — 26,4 mlrd Gastrans — 25,6 mlrd Industrija mesa Matijević — 24,2 mlrd Auto Čačak — 23,6 mlrd W.D. Concord West — 22,9 mlrd Metalfer Steel Mill — 22,7 mlrd T&M Group Solutions — 22,1 mlrd Srbijautoput — 21,6 mlrd MaxBet — 19,8 mlrd EX ING B&P — 19,4 mlrd Pro Tent — 18,8 mlrd Arena Channels Group — 18,3 mlrd EXPO 2027 — 17,6 mlrd ADOC — 17,3 mlrd Beogradski vodovod i kanalizacija — 16,4 mlrd Energogroup — 15,8 mlrd Tehnomanija — 15,6 mlrd GP Nukleus — 15,5 mlrd Sloboda Čačak — 15,4 mlrd Gazprom Energoholding Serbia / TE-TO Pančevo — 15,0 mlrd Delta DMD — 14,8 mlrd Gradska čistoća Beograd — 14,8 mlrd Comtrade System Integration — 14,7 mlrd Drenik ND — 14,7 mlrd Yuhor — 14,4 mlrd Strela Obrenovac — 14,0 mlrd Jadran — 13,9 mlrd Starting — 12,6 mlrd MVM Elektromontaža — 12,0 mlrd AM Constructions — 12,0 mlrd Azvirt Serbia — 11,9 mlrd Srbijašume — 11,9 mlrd Novosadska toplana — 11,5 mlrd Intergradnja Coop — 10,8 mlrd Orion Telekom — 10,7 mlrd Transportgas Srbija — 10,5 mlrd Kodar Energomontaža — 10,2 mlrd Pink Media Group — 10,2 mlrd Auto Čačak Promet — 9,5 mlrd Prva televizija — 9,4 mlrd Mlekara Ub — 9,2 mlrd Mostogradnja ING — 8,9 mlrd GAT Novi Sad — 8,6 mlrd Srbija Kargo — 8,6 mlrd Sremput — 8,6 mlrd Vode Vojvodine — 8,6 mlrd Roaming Electronics — 8,3 mlrd Delta Real Estate — 8,2 mlrd ASEE Solutions — 7,9 mlrd Galens — 7,9 mlrd Zlatiborac — 7,8 mlrd Trayal Korporacija — 7,8 mlrd"
Ne sviđa mi se3Smešno2
Re: SHARE fondacija i studentski pokret 02.11.2026. u 12:44 · pre 1 dan i 6h #16
A da li će profunkcionisati institucije, teško, narod je ostao isti, ni bolji ni gori.
Isti narod je nekada pušio u autobusu i nije vezivao pojas u automobilu. Kada postoji volja, promene su moguće.
Re: SHARE fondacija i studentski pokret 02.11.2026. u 14:13 · pre 1 dan i 4h #17
@p2699520 Umeš li nešto sam da napišeš ili je copy/paste AI slopa vrhunac dometa?
To što si ovde ispovraćao je AI u svom najgorem izdanju, gomila polu-istinitih tvrdnji nabacana stajskom lopatom. Takve analize se danas stide i djaci nižih razreda osnovne škole. Ako već koristiš AI da nam objasniš kako mi ovde pojma nemamo, bar se otvori za koji dinar i plati neki bolji model, ne brukaj se sa ovim besplatnim...
Što se tiče Alta banke, kreni od samog početka - kako je vlasnik obične menjačnice iz divljeg naselja (nastalog tokom vlasti radikala u Zemunu) došao u situaciju da uopšte poseduje banku? Genijalni poslovni čovek sa sposobnostima da od kursnih razlika skupi dovoljno keša da kupi banku ili sitni, ali lojalni, kriminalac sa dobrim vezama u višim krugovima tog društva, sa ambicijom da napreduje?
Vidiš li možda neke protivrečnosti u djubretu koje si postovao? Ako je hrvatima Mercator bio toliko važan, pa što su ga uopšte prodavali? Čuj, prodali firmu, a onda digli celu NATO/Cionističku/Komunističku/Vatikansku zaveru protiv jadnog Macure, a sve u cilju sabotiranja EXPO-a? Really?
Pozdrav
Sviđa mi se5
Re: SHARE fondacija i studentski pokret 02.11.2026. u 14:32 · pre 1 dan i 4h
izmenjeno 1 put, poslednji put Miroslav Jeftić 02.11.2026. u 14:51
  1. Miroslav Jeftić02.11.2026. u 14:51autor
#19
Citat: rafiki ↗
@p2699520 Umeš li nešto sam da napišeš ili je copy/paste AI slopa vrhunac dometa?
Šta drugo može bot nego da kači AI sadržaje :D

Uzgred uhapšen Macura

Citat:
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK) objavilo je da su uhapšene tri osobe u slučaju Alta banke, a da se D.M sumnjiči da je iz trezora iznosio novac i to - 45 milijardi dinara, što je više od 380 miliona evra. Ranije danas potvrđeno je za portal N1 da je uhapšen Davor Macura i da je zadržan u policiji.

Pade u vodu ceo slop što je ruski bot postovao
Sviđa mi se1
Re: SHARE fondacija i studentski pokret 02.11.2026. u 15:03 · pre 1 dan i 3h #20
Mehanizam na fakultetima, uloga nemačkih političkih stipendista

Da bi se ostvario ovaj cilj destrukturisanja tradicionalnog autoriteta, glavni teren delovanja postao je Univerzitet u Beogradu (pre svega Filozofski, Filološki i Fakultet političkih nauka). Nemačke fondacije (Hajnrih Bel, Fridrih Ebert, KAS) ne deluju kroz klasičnu špijunažu, već kroz legalne obrazovne programe:

- Selekcija i kadriranje unutar katedri: Proces počinje prepoznavanjem talentovanih studenata i asistenata koji pokazuju liberalne ili izrazito leve stavove. Kroz dodelu prestižnih stipendija za magistarske i doktorske studije u Nemačkoj, oni se trajno vezuju za zapadne akademske krugove. Kada se vrate u Srbiju, sa nemačkim preporukama i referencama, oni relativno brzo napreduju do zvanja docenata i profesora.

- Stvaranje odjeka u javnosti: Ovi profesori nakon toga dobijaju logističku i medijsku podršku NVO sektora. Kada mediji koje finansiraju zapadni donatori u Srbiji traže „nezavisnu stručnu analizu” o crkvi, Kosovu ili ekonomiji, oni uvek pozivaju upravo ove stipendiste. Tako se stvara iluzija u javnosti da kompletna intelektualna elita Srbije razmišlja anticrkveno i prozapadno.

- Indoktrinacija studenata: Kao profesori, oni direktno utiču na hiljade studenata svake godine. Kroz predavanja, ispitnu literaturu i ocenjivanje, oni suptilno nameću narative u kojima su nacionalna svest, crkva i tradicija sinonimi za „nazadnost i fašizam”, dok su blokade, degradacija verskih vrednosti i pasivnost prema gubitku teritorija sinonimi za „modernu Evropu”.

Upravo kroz ovaj akademski filter se regrutuju i profili poput pomenutih profesora, koji zatim sa fakultetskih katedri iznose najoštrije teze protiv zajednice, delujući kao ideološka prethodnica u ovom ratu za svest naroda.
Ne sviđa mi se1
Odgovori
Prijavite se da biste odgovorili u ovoj temi.PrijavaRegistracija

Premeštanje teme