U Srbiji se ubrzino povećava broj korisnika platnih kartica. Procenjuje se da je do sada izdato oko milion platnih kartica, što je pet puta više u odnosu na stanje od pre godinu dana. Sve više građana odlučuje se za prednosti „nevidljivog” novca, spretno koristeći platne kartice, a dobro se snalaze i u granicama dozvoljenih minusa. Bankari kažu da građani bez bojazni mogu da se okrenu prednostima korišćenja kartica i bešumnim i preciznim elektronskim transakcijama. Planovi su da se do kraja godine uvede u upotrebu oko 1,5 do dva miliona nacionalnih kartica. Na taj način će se omogućiti daleko sigurnija kontrola novog sredstva plaćanja, koje će polako zameniti ček.
– Platne kartice imaju mnogo prednosti u odnosu na keš ili čekove. Građani ih još nisu prihvatili u dovoljnoj meri, jer se kod nas dosta koriste čekovi. Neki klijenti, i kada dobiju karticu od banke, ne znaju kako da uživaju u njihovim prednostima, pa je i ne koriste. Kartice su jednostavniji i jeftiniji način za kupovinu na odloženo plaćanje, a rate se skidaju sa računa na dan dospeća. Na ovaj način nema potrebe da se u cenu robe uračunava dodatni namet. Ipak, iz dana u dan povećava se broj korisnika kartica. Delta banka počela je izdavanje Master kartica 2002. godine i do kraja te godine izdali smo 11. 000 kartica. Sa završetkom 2003. godine dostigli smo cifru od 80.000 izdatih kartica, a posle prvih šest meseci ove godine, u našoj banci izdali smo ukupno oko 220. 000 ovih kartica, objašnjava Dejan Tešić, pomoćnik generalnog direktora Delta benke, u razgovoru za „Ekonometar”.
U našoj zemlji ima oko 200 bankomata i 5.000 POS terminala, ali je potrebno mnogo više POS terminala i bankomata, kako bi kartica mogla ravnopravno da konkuriše šalteru banke, čeku ili kešu.
Kartice su čistije od novca, zamenjuju gotovinu, a vlasnici su oslobođeni brige od gubljenja novca.
Vrste kartica
U Srbiji su u upotrebi međunarodne kartice: master kard, viza i dajners – klubska kartica. Domaće platne kartice su dina kard i juba kartica Sa druge strane, kartice se dele na kreditne i debitne. Postoje master-kreditna i maestro-debitna kartica. Za korišćenje klasične debitne kartica, neophodno je da vlasnik ima novac na računu kojim izmiruje svoje troškove. Kod kreditne kartice novac je moguće potrošiti unapred, a obaveze se izmiruju naknadno. Postoji debitna kartica do visine pokrića i takozvana pri-pejd debitna kartica koju koriste studeti i omladinci.
– Za korišćenje pri-pejd debitne kartice nije neophodno da vlasnik ima redovne prihode. Mnogi roditelji deci na taj način daju džeparac ili studentima šalju novac iz unutrašnjosti. Mladi rado koriste ovakav način plaćanja i sve čeće se odlučuju za kupovinu ove kartice. Važno je i koju će banku korisnik izbarati, jer banke uz karticu nude i dodatne povoljnosti. U našoj banci trenutno je najpopularnija debitna kartica sa odloženim plaćanjem, koja se izdaje korisnicima, koji u banci imaju tekući račun. Njima banka dozvoljava i određena prekoračenja i zaduživanja, obično u iznosu prosečnog dohotka tog korisnika, kaže Dejan Tešić i dodaje da sve transakcije koje se naprave uz pomoć ove kartice, ne skidaju se sa računa istog dana, već 30 dana kasnije. U objektima „Maksi supermarketa” novac se „skida” čak posle 90 dana, a ovakve povoljnosti bolje su od onih koje omogućava korišćenje čeka.
Debitnom karticom može da se plati benzin, uz dozvoljeni minus i odloženo plaćanje od 30 dana, što predstavlja svojevrsni mali kredit. Ova kartica je i internacionalna, a plaćanje u inostranstvu obračunava se u dinarima. Srbi, inače, karticama najčešće plaćaju hranu, zatim benzin, trošove u restoranima i turistička putovanja.
Program domaćih dina kartica, prema rečima našeg sagovornika, nudi oko 30 banka, ali ih aktivno izdaje samo desetak. U sistemu viza kartice je više od 15 banaka, a aktivno ih izdaje 10 banka. Delta banka prednjači u izdavanju master kartica. Oko 94 odsto ukupnog prometa ovom karticom ostvaruje Delta banka. Do kraja godine u master kartice biće ugrađena i čip tehnologija, a ova banka prva je na Balaknu izdala viza karticu sa novom čip tehnologijom. To su kartice sa mikro kompjuterom koji ima zaštitnu funkciju i onemogućava kopiranje i bilo kakvu zloupotrebu kartice.
Kreditna biznis kartica
Osim kartica za fizička lica izdaju se i kartice za biznis - korisnike. Delta banka je prva ponudila kreditnu biznis karticu. Koriste je i najveće državne institucije, firme, javna preduzeća, za troškove službenih putovanja i reprezentaciju.
Početkom jeseni ova banka intenziviraće kampanju sa „Red star Master karticom”, u kojoj će sve firme koje sponzorišu klub Crvena Zvezda, vlasnicima ove kartice prilikom kupovine omogućavati popust od 3 do 20 odsto. Ova kartica omogućava plaćanje na rate kroz model revolving kredita (univerzalni potrošački kredit za kupovinu u zemlji i inostranstvu). Izmiruje se minimalno 20 odsto obaveza iz prethodnog meseca, dok se na ostatak duga obračunava kamata od 1, 2 odsto mesečno. Izdavanje dodatnih kartica nije omogućeno.
Delta banka je prva dobila licencu za prihvatanje viza kartica u mreži POS terminala banke. Ovo je prva banka koja je omogućila prihvatanje viza, master i dina platnih kartica na istom POS terminalu, bez obzira na to koja je banka izdala pojedinačnu karticu.
Delta banka trenutno ima oko 4.500 POS terminala i oko 70 bankomata, a do kraja godine imaće oko 10.000 POS terminala i oko 100 bankomata.
Kako se dobija kartica
Kod izdavanja kartice, bankari vode računa o „istoriji” poslovanja građanina sa bankom. Ako je štediša banke ili na njenim šalterima prima platu, kartica mu se izdaje uz menicu ili uz izdavanje dodatnog depozita. Ako korisnik kartice ne može da navede mesto stanovanja ili je po proceni bankara nesiguran na bilo koji način, neophodni su i žiranti. Zatim se zaključuje ugovor sa poslodavcem korisnika i izdaje se kartica.
Plastična kartica i čip se proizvode u fabrikama koje imaju odgovarajuće licence domaćih i stranih institucija. Plastika ima ugrađenu UV zaštitu, holograme zaštitne, slične kako kod papirnog novca. Plastika stiže do banke kao zaštićena pošiljka gde se obavlja personalizacija, odnosno upisuju se podataci o određenom korisniku u magnetnu pistu ili u čip. Ponekad to za banke rade procesori ili servis provajderi. Tada je kartica spremna i uručuje se korisniku. „Plastični” novac se sastoji od kartice i PIN broja, koji se štampa na zaštićenom PIN mejleru, koji je zapečaćen u koverti i može ga videti samo korisnik. Ovaj broj on ne sme nikom drugom da otkrije, da ne bi došlo do zloupotrebe, a bez PIN broja ne može ni da podigne novac na bankomatu.
Konkurencija čekovima
Neki se, ipak, odlučuju za korišćenje papirnog ili novca koji zvecka i nerado se odlučuju za korišćenje kartica. Tome doprinosi nizak standard građana, nedovoljna upućenost u prednosti „plastičnog” novca i neadekvatne usluge banka. Prema oceni našeg sagovornika, kod ima oko 200. 000 aktivnih korisnika platnih kartica.
Papirni ček još uvek je najpopularniji instrument bezgotovinskog plaćanja. Čekovi su mnogim korisnicima tekućih računa omogućili da dođu do još jedne ili dve plate i da započnu razne aranžmane odoloženog plaćanja. Ipak, platne kartice uveliko konkurišu čekovima mnogobrojnim pogodnostima. Čekovi će i dalje postojati kao instrument bezgotovinskog plaćanja, a njihova upotreba veoma je raširena i u svetu. Prema nekim podacima, u Francuskoj, naprimer od ukupnog plaćanja, 34 odsto obavlja se pomoću čekova, a Amerikanci i pored toga što imaju na hiljade razčičitih kartica i dalje plaćanja obavljaju uz pomoć čeka.
Svet i mi
I pored ubrzanog razvoja kartičarrstva u našoj zemlji znatno zaostajemo za zemljama u okruženju.
U Sloveniji sa oko dva miliona stanovnika, ima oko 2,5 miliona kartica.
U Hrvatskoj na oko 4, 5 miliona stanovnika ima više od pet miliona kartica.
U Bugarskoj nacionalnu karticu „borika” koristi više od dva miliona ljudi.
Sve do 1990. godine naša zemlja je po broju korisnika plastičnih kartica bila slična razvijenim zemljama. Bivša Jugoslavija imala je daleko veći broj korisnika plastičnog novca nego u Grčkoj i u zemljama istočnog bloka. Nekada je bila veoma popularna Ameriken ekspres kartica, a sada je njena upotreba gotovo sasvim zamrla. Međutim, 2000.godine, upotrebu internacionalnih master kartica uvele su Societe general i Delta banka i broj korisnika kartica u našoj zemlji od tada se ubrzano uvećava.
Dajners kartica prva je osnovana 1949. godine. Bila je kartonska i važila je smao u 100 restorana. Ova kartica nastala je kada je čuveni bankar Maknamara 1949. godine, zaboravio novačanik kod kuće i nije imao para da plati večeru u restoranu. Na teritoriju naše zemlje ova kartica stigla je 1969. godine, a ovom karticom može se plaćati širom sveta. Na prijavu krađe odmah se reaguje, a centar „Dajnersa” u Beogradu u neprekidnoj je vezi sa centralom u Londonu koji blokira njenu upotrebu u svim bankama i na svim prodajnim mestima.
Nedostaju zakoni
Prema oceni našeg sagovornika za dalje poslovanje platnim kartica izuzetno je važno objedinjavanje podataka o poslovanju „plastičnim” novcem. U Zakonu o platnom prometu kao sredstavo plaćanja navedeni su gotov novac, čekovi, a platne kartice se ne spominju.
– Potrebno je izmeniti delove Zakona o platnom prometu i Zakona o deviznom poslovanju. Iako u Srbiji nema mnogo zloupotreba platnih kartica, važno je da Krivičnim zakonom jasno budu regulisani elementi zloupotrebe katica, što sada uopšte ne postoji. Neophodno je stvaranje različitih institucija za rešavanje sporova, reklamacije i rešavanje određenih problema sa plastičnim novcem. Izostaje i zajednička borba banka proitv zloupotrebe „plastičnog” novca, ističe Dejan Tešić.
Mirjana Vujadinović
[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 18.12.2005. u 16:34 GMT+1]